Međunarodni dan starijih osoba – 1. listopada 2022. godine
Svjetska populacija stari. Od 1950 godine, u svim zemljama svijeta očekivano trajanje života je poraslo. U zajednicama razvijenog svijeta s dostupnom zdravstvenom skrbi, a bez većih društveno-političkih promjena, migracija i ratnih sukoba povećana je dugovječnost i poboljšano preživljavanje u starijoj dobi. Prema podacima procjene stanovništva Svjetske zdravstvene organizacije (2019 Revision of World Population Prospects), do 2050. godine, svaka šesta osoba na svijetu bit će starija od 65 godina (16% svjetske populacije), u odnosu na svaku jedanaestu osobu u 2019. godini (9% svjetske populacije).
Ove godine navršava se 32 godine od kako je Glavna skupština Ujedninjenih naroda 30. prosinca 1990. godine, 1. listopada proglasila Međunarodnim danom starijih osoba s ciljem promicanja održivog aktivnog starenja u zajednicama. Prepoznajući starenje kao globalni izazov 2021. - 2030. proglašena je dekadom zdravog starenja.
Prema posljednjim podacima Popisa stanovništva iz 2021. u Hrvatskoj i svim njenim županijama porastao je udio populacije u dobi 65 i više godina u ukupnom broju stanovnika u odnosu ne prethodne popisne godine. Navedeno govori u prilog nastavku procesa depopulacije (smanjenje broja stanovnika nekog područja zbog iseljavanja, umiranja i malog broja rođenih).
Najstarije hrvatske županije u kojima su udjeli osoba starijih od 65 godina veći od hrvatskog prosjeka (22,5%) su Šibensko-kninska, 27,4%, Ličko-senjska s 26,3%, Primorsko-goranska, 25,8%, Sisačko-moslavačka, 24,7%, Karlovačka, 24,5%, Istarska, 24,2% i Zadarska 24,0%. Županije s najmanjim udjelima starijih osoba su Međimurska, 20,6%, Grad Zagreb, 20,7%, Krapinsko-zagorska, 20,8% i Varaždinska županija, 20,8%. (slika 1).
Slika 1. Udio osoba u dobi 65 i više godina u Hrvatskoj prema županijama i popisnim godinama (izvor: Popis stanovništva 2001. - 2021. Državnog zavoda za statistiku RH)
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji (DNŽ) udio starijih osoba je u porastu, a prema popisu iz 2021. godine 22,5% populacije je starije od 65 godina (slika 2).
Slika 2. Udio osoba u dobi 65 i više godina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (obrada podataka Popis stanovništva Državnog zavoda za statistiku RH)
Depopulaciju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prate promjene u ukupnoj strukturi stanovništva u dobi 0-14 godina, 15 - 64 godine te u populaciji u dobi 65 i više godina. Prema navedenim dobnim skupinama i popisnim godinama vidljiv je pad udjela u ukupnoj populaciji predškolske i osnovnoškolske dobi 0-14 (18,4% u 2001.; 15,3% u 2021.) srednjoškolske dobi, studentske te radno aktivne populacije 15 - 64 godina (65,6% u 2001.; 62,1% u 2021.) koje su i nositelji demografskog razvoja nekog područja (slika 3).
Slika 3. Udjeli osoba u dobi 0 - 14, 15 - 64 te 65 i više godina prema spolu i popisnoj godini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (izvor: Popis stanovništva 2001. - 2021. Državnog zavoda za statistiku RH)
Proces depopulacije prisutan je kako u gradovima tako i općinama posebno u ruralnim područjima i na otocima. Među gradovima u DNŽ, najveći udio starijeg stanovništva živi u gradu Korčuli, 25,7%, a najmanje u gradu Metkoviću, 17,9%. U ruralnim i otočkim općinama DNŽ ovaj proces je posebno naglašen. Tako je u Janjini svaka druga, a u Trpnju, na Mljetu, Dubrovačkom primorju i Veloj Luci svaka treća osoba starija od 65 godina, dok je općina s najnižim udjelom starijih od 65 godina Župa dubrovačka, 16,2%. Jedino općina Ston bilježi pad udjela osoba starijih od 65 godina (21,9%) u odnosu na prethodne popisne godine (23,7% u 2001. i 22,9% u 2011.) (slika 4).
Slika 4. Udio osoba u dobi 65 i više godina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u gradovima i općinama (izvor: Popis stanovništva 2001. - 2021. Državnog zavoda za statistiku RH)
U gospodarski razvijenim zemalja svijeta i Europe, u Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (DNŽ) kvalitetu života starijim osobama svakako narušavaju kronične nezarazne bolesti koje su vodeći uzrok oboljevanja, korištenja zdravstvene zaštite i umiranja u toj populaciji.
U bolničkim zdravstvenim ustanovama naše županije više od trećine liječenih pacijenta upravo su osobe starije dobi. Prema pokazateljima u 2019. godini 38% hospitalizacija u zdravstvenim ustanovama DNŽ odnosilo se na osobe u dobi 65 i više godina. Kao najčešća dijagnoza zbog kojih su starije osobe koristile bolničku skrb bile su MKB šifre: Z96.6 (Prisutnost ortopedskih implantata zglobova) s prosječnih 20 dana bolničkog liječenja (BOD). Nakon nje slijedi J96.0 (Akutna respiracijska insuficijencija) s prosječnih 10 BOD, I50.0 (Kongestivna insuficijencija srca) s prosječnih 8 BOD, Z51.5 (Palijativna skrb) s prosječnih 11 BOD i S72.0 (Prijelom vrata bedrene kosti) s prosječnih 15 BOD. Svaka od navedenih dijagnoze iziskuje dugotrajnu njegu i veliki rizik za razvoj komplikacija dugog stacionarnog boravka.
Pandemija nove zarazne bolesti COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019, COVID-19) koju uzrokuje novi koronavirus SARS-CoV-2 (eng. Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus 2) proglašene 11. ožujka 2020. godine promijenila je naše živote i uvela nas u novo stanje rada i djelovanja.
U ozračju pandemije COVID-19 s kojom se uz ublažene epidemiološke mjere danas živi važno je ponoviti da se bolest širi među ljudima, da sve osobe mogu oboljeti od ove bolesti, ali simptomi kod svakog nisu isti i da su najugroženiji upravo kronični bolesnici, imunokompromitirani i starije osobe. Osobe starije od 70 godina koje razviju simptome ove bolesti imaju dvadeset puta veći rizik u odnosu na mlađe osobe da će trebati bolničko liječenje, a rizik od smrtnog ishoda raste kod osoba starijih od 60 godina, s progresivnim porastom lošijih ishoda u starijoj dobi. Sve to dodatno opterećuje zdravstveni sustav, pogotovo u zemljama u kojima je prisutan odljev zdravstvenog osoblja (liječnika specijalista i medicinskih sestara) što zbog kronološke dobi i odlaska u mirovinu, a što zbog odlaska zdravstvenih radnika u privatni sektor ili u druge zemlje svijeta. COVID-19 je bolest o kojoj se još uči, a posljedice na ljudsku zajednicu će se zbrajati godinama.
Stoga je važno u razdoblju pred nama zaštiti zdravlje naših starijih kao jedne od najugroženijih populacijskih skupina.
Izvori opasnosti za padove u starijoj dobi
Međunarodni dan starijih osoba 2019.
Međunarodni dan starijih osoba 2018.
Međunarodni dan starijih osoba 2017.
Međunarodni dan starijih osoba 2016.
Međunarodni dan starijih osoba 2015.
Međunarodni dan starijih osoba 2014.
prim. mr. Marija Mašanović, dr. med., spec. javnog zdravstva
