Depresija u starijoj dobi

Depresija je bolest središnjeg živčanog sustava koja nastaje zbog kemijskih promjena u živčanim stanicama u mozgu. U starijoj životnoj dobi najčešće se javlja uz druga zdravstvena stanja i bolesti i traje dulje nego kod mlađih osoba. Uznapredovala životna dob često je praćena gubitkom socijalne uključenosti, bilo zbog gubitka supružnika i/ili partnera, bliskih članova obitelji i prijatelja, odlaska u mirovinu ili promjene mjesta stanovanja (npr. odlazak u dom umirovljenika i sl.) što pogoduje razvoju depresije.

Simptomi koji se dovode u vezu s depresijom su: potištenost, turobno raspoloženje, navala crnih misli i sjećanja; intenzivna tuga, samosažaljenje, napadaji plača; osjetljivost, ranjivost, razdražljivost ("sve me smeta"); strah, tjeskoba, zabrinutost, strepnja ("nešto strašno će se dogoditi"); pesimizam, beznađe i bespomoćnost ("nema mi spasa", "nikad mi neće biti bolje"); osjećaj bezvrijednosti, krivnje i suvišnosti ("nitko me ne voli", "nitko me ne treba"); osamljenost, osjećaj nepripadanja ili nezaštićenosti ("potpuno sam sam na svijetu"); nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima ("ništa me ne veseli"); bezvoljnost, letargija ("ništa mi se ne da"); oslabljena koncentracija i poremećaj pamćenja; umor, iscrpljenost, manjak energije;  značajno smanjen ili povećan apetit; nesanica ili prevelika potreba za snom; tjelesni bolovi koji nemaju tjelesne uzroke; želja za smrću ili planiranje samoubojstva ("ne mogu više izdržati", "bolje da me nema").

Čimbenici koji povećavaju rizik od razvoja depresije su stresni događaji, nedostatak podrške u društvenom okruženju, obiteljsko nasljeđe, nepravilna prehrana, slabija tjelesna aktivnost, nedostatak dnevnog svjetla, ženski spol, život bez partnera (npr udovice/ci i sl.) korištenje lijekova koji kao nuspojavu imaju depresiju, ostala zdravstvena stanja i sl. Brojne bolesti povećavaju rizik od razvoja depresije npr. moždani udar, rak, demencija, dok sama depresija povećava rizik od razvoja drugih bolesti (npr. povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, slabi imuni susav ogranizma te povećava rizik od razvoja infekcija i sl.) i smrti (npr. nakon infarkta miokarda). Depresija u starijih osoba usporava i procese rehabilitacije tijekom oporavka od brojnih bolesti i stanja što za posljedicu ima znatne troškove u zdravstvenoj skrbi. Neprepoznata i neliječena depresija kod starijih osoba može dovesti i do samoubojstva zbog čega je važno posvetiti dovoljno vremena pacijentu i obaviti temeljiti pregled čak i onda ako pokazuje samo blage znakove depresije.

Istraživanja vezana uz prehrambene navike starijih žena dovele su u vezu nedostatak B12 vitamina i dvostruko veću sklonost razvoju depresije. No, kako starije osobe oboljele od depresije imaju slabije prehrambene navike, teško je razlikovati da li je nedostatak vitamina uzrok ili posljedica depresije. Jedna od terapijskih mjera kod oboljelih je svakako i uvođenje redovitih obroka odgovarajućeg energetskog i nutritivnog sadržaja u svakodnevnu prehranu uz ostale terapijske smjernice i nadzor oboljele osobe.

Prepoznavanje i liječenje depresije ne treba odgađati. Savjetovati se možete s obiteljskim liječnikom, patronažnom sestrom i zatražiti pomoć. Terapija se provodi lijekovima (antidepresivima), psihoterapijom i alternativnim liječenjem u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama (npr. elektrokonvulzivna terapija, terapija svjetlošću i sl.).

Gerijatrijska skala depresije - skraćeni upitnik

Depresija - javnozdravstveni izazov

mr. Marija Mašanović, dr. med., spec. javnog zdravstva