Bolesti srca i krvnih žila - vodeći uzroci smrti
Bolesti srca i krvnih žila ili kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzroci smrti i invalidnosti širom svijeta te zbog njih svake godine umire preko 17,5 milijuna ljudi. Od posebnog javnozdravstvenog značaja je visoki udio ovih bolesti u pobolu radnoaktivne populacije, jer su među najčešćim uzrocima radne nesposobnosti, smanjenja produktivnosti i kvalitete života. Osim toga, ove bolesti u velikoj mjeri pridonose povećanju troškova zdravstvene zaštite predstavljajući ekonomsko opterećenje za svaku zemlju i njen socioekonomski razvoj. Na veličinu i važnost ovog problema ukazuju činjenice kao što je porast rizičnih čimbenika, nepostojanje sustavnih komprehenzivnih preventivnih mjera, kasno otkrivanje bolesti sa zakašnjelom terapijskom intervencijom, razvoj komplikacija i komorbiditet.
Najčešće kardiovaskularne bolesti su koronarne bolesti srca (npr. srčani infarkt) i cerebrovaskularne bolesti kao što je moždani udar. Međutim to su istovremeno najpreventabilnije bolesti ove skupine što znači da se kontrolom ključnih rizičnih čimbenika kao što je prehrana, tjelesna aktivnost, pušenje i krvni tlak mogu smanjiti rizici za njihov nastanak.
Prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (DNŽ) u 2019. godini kardiovaskularne bolesti su vodeće kao uzroci smrti s udjelom od 46,5% ili 591 umrla osoba (u 2018. 49,0% ili 648 umrlih osoba). U muškoj populaciji umrle su 242 osobe ili 37,1% u ukupnom broju umrlih muškaraca (u 2018. 298 osoba ili 43,0%), a u ženskoj njih 349 ili 56,4% (u 2018. 55,7% ili 350 osoba). Najčešće kardiovaskularne bolesti su ishemijske bolesti srca (I20-I25 prema MKB-10) s udjelom od 45,3% ili 268 umrlih osoba (56,5% u 2018.). Ishemijske bolesti srca uključuju i srčani infarkt, od kojega je u prosjeku svaki osmi dan umrla jedna osoba u DNŽ. Na drugom mjestu su cerebrovaskularne bolesti (I60-I69), koje uklučuju i moždani udar, s udjelom od 23,4% ili 138 umrlih osoba (21,1% u 2018.).
U promatranom razdoblju 2002. - 2019. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji grube stope smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila (I00-I99) više su za ženski spol nego za muški (slika 1). Međutim u životnoj dobi od 40 do 64 godine stope su više za muški spol (slika 2). Kod oba spola, stope za ishemijske bolesti srca imaju uzlazni trend (slika 3), a stope za cerebrovaskularne bolesti silazni (slika 4). U ovim analiziranim podskupinama kardiovaskularnih bolesti grube stope smrtnosti više su za ženski spol.
Slika 1. Grube stope smrtnosti (GSS) od bolesti srca i krvnih žila u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2002. - 2020. prema spolu
Slika 2. Grube stope smrtnosti (GSS) od bolesti srca i krvnih žila za dob 40-64 godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2002. - 2020. prema spolu
Slika 3. Grube stope smrtnosti (GSS) od ishemijskih bolesti srca u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2002. - 2020. prema spolu
Slika 4. Grube stope smrtnosti (GSS) od cerebrovaskularnih bolesti srca u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2000. - 2020. prema spolu
Legenda za slike 1, 2, 3 i 4: M - muški spol, Ž - ženski spol
Prema Svjetskoj kardiološkoj federaciji prijevremeno umiranje zbog bolesti srca i krvnih žila u svijetu raste, a zbog globalnog trenda starenja populacije, urbanizacije i neodgovarajuće prevencije poprima epidemijske razmjere. Stoga, jednostavne promjene ponašanja u svakodnevnom životu mogu spriječiti ili smanjiti kardiovaskularni rizik.
Svjetski dan srca, 29. rujna, predstavlja najveću svjetsku manifestaciju Svjetske kardiološke federacije, kao i najveću svjetsku javnozdravstvenu kampanju o podizanju svijesti o bolestima srca i krvnih žila, koje su prema procjeni odgovorne za 17,5 milijuna prijevremenih smrti. Zajedno s ostalim nezaranim kroničnim bolestima značajno pridonose velikom ekonomskom opterećenju svake zemlje. Međutim, najmanje 80% prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može se izbjeći ako se četiri glavna čimbenika rizika (uporaba duhana, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i štetna uporaba alkohola) kontroliraju. Vodeći rizični čimbenik kardiovaskularnih bolesti je visoki krvni tlak ili „tihi ubojica“, jer obično nema znakova upozorenja ili simptoma, a mnogi ljudi nisu svjesni da imaju povišen tlak. U osoba oboljelih od šećerne bolesti KVB su odgovorne za 60% svih smrtnih slučajeva pa povišene razine šećera (glukoze) u krvi treba pravodobno otkriti i liječiti kako bi se smanjio rizik obolijevanja od bolesti srčano-žilnog sustava. Također treba znati vrijednosti razine kolesterola u krvi i indeks tjelesne mase. Upoznavanjem i mjerenjem ovih kardiovaskularnih rizika svaka osoba uz preporuke svog liječnika može planirati korake i aktivnosti za očuvanje i poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja.
Stoga globalna kampanja koju provodi Svjetsko kardiološko društvo s partnerima svake godine na Svjetski dan srca ima za cilj podizanje svijesti o kardiovaskularnim bolestima u koje se ubrajaju bolesti srca, arterija, moždani udar i druge bolesti cirkulacijskog sustava te potaknuti pojedince, obitelji, zajednice i vlade da poduzmu aktivnosti i budu odgovorni za zdravlje srca.
Preporuke za očuvanje zdravlja srca
NAHRANITE SVOJE SRCE - Pravilna prehrana daje srcu „pogonsko gorivo“ za uredno funkcioniranje.
- Ograničite količine industrijski pripravljenih obroka, prerađene i gotove (zapakirane) hrane, koja često sadrži prevelike količine šećera, masti i soli.
- Smanjite konzumaciju zaslađenih pića i voćnih sokova, radije odaberite vodu ili nezašećerene sokove.
- Zamijenite slatke međuobroke svježim voćem ili orašastim plodovima.
- Pokušajte dnevno pojesti 5 porcija (u količini jedne šake) voća i povrća (svježe, suho ili zamrznuto).
- Ograničite količinu alkohola.
- Pripremite zdrave obroke hrane za školu ili posao.
VOLITE SVOJE SRCE - Recite NE pušenju!
- Prestanak pušenja je jedna od najboljih stvari koju možete učiniti za svoje zdravlje.
- Pružit ćete pozitivan primjer osobama oko sebe.
- Svaki prestanak pušenja smanjit će rizik za koronarnu srčanu bolest upola unutar godine dana.
- Tijekom odvikavanja od pušenja zatražite stručni savjet i pomoć.
POKRENITE SVOJE SRCE - Budite tjelesno aktivni!
- Budite aktivni zajedno s Vašom djecom, prijateljima, susjedima.
- Ograničite vrijeme provedeno ispred televizora ili računala na najviše dva sata dnevno.
- Vježbajte redovito! To ne mora uvijek biti sport. Ples, šetnja, pomaganje u kućanskim poslovima - sve je korisno! Započnite s kraćim aktivnostima, postupno ih povećavajte do minimalno 30 minuta umjerenih vježbi na dan tijekom 5-6 dana u tjednu.
- Nikad nije kasno za vježbanje!
Mjerite i pratite vrijednosti krvnog tlaka, šećera i kolesterola u krvi te indeks tjelesne mase.
Neka Svjetski dan srca, 29. rujna, bude dan Vaše čvrste odluke za boljitak Vašeg srca i zdravlja kao i za boljitak Vaše obitelji.
Svjetski dan srca 2014. - Zdravlje u srcu
Svjetski dan srca 2013. - Pravim koracima do zdravog srca
prim. dr. sc. Ankica Džono Boban, dr. med. spec. javnog zdravstva
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja
