Incidencija i mortalitet od raka debelog crijeva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Rak debelog crijeva je uz rak dojke, pluća i prostate najučestalije sijelo raka među zloćudnim bolestima.

Prema procjenama interaktivne baze podatka o incidenciji i mortalitetu od raka, Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) GLOBOCAN za 2022. godinu u svijetu je dijagnosticirano skoro dva milijuna novih slučajeva raka debelog crijeva u oba spola, a preko 900.000 ljudi je umrlo od ove bolesti (slika 1).

Slika 1. Procjena broja novih slučajeva raka za oba spola  - IARC GLOBOCAN za 2022. godinu

U svijetu to je treće najčešće sijelo raka kod oba spola (iza raka pluća i raka prostate kod muškaraca; iza raka dojke i pluća kod žena) te treći uzrok smrti kod muškaraca oboljelih od raka (nakon raka pluća i jetre) odnosno četvrti uzrok smrti među ženama oboljelim od raka (nakon raka dojke, pluća i vrata maternice) (slika 2).

Slika 2. Dobno standardizirana stopa oboljelih i umrlih od raka prema sijelu i spolu - IARC GLOBOCAN za 2022. godinu

Prema podacima Registra za rak HZJZ-a za 2021. godinu u Hrvatskoj su od ovog raka oboljela 2174 muškarca (2007 u 2020.) i 1532 žene (1389 u 2020.), dok je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj u 2022. godini od ove bolesti umrlo 1196 muškaraca i 846 žena (prosječno godišnje oboli oko 3000 osoba, dok 1900 umre).

Prema spolu u Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji ovo sijelo raka nalazi se na trećem mjestu prema učestalosti kod muškaraca, iza raka prostate i raka pluća, dok je kod žena na drugom mjestu, odmah iza raka dojke.

U razdoblju 2002. – 2021. godine u Hrvatskoj i DNŽ vidljiv je porast incidencije za muški spol, a standardizirane stope u DNŽ su nešto veće od hrvatskih. U 2002. stopa u DNŽ iznosila je 67,2 oboljela na 100.000 stanovnika (67,3 u Hrvatskoj), a u 2021. 77,7/100.000 stan. (75,4 u Hrvatskoj). Pikovi u incidenciji u DNŽ (s 92,0 i više oboljelih na 100.000 stanovnika) u odnosu na Hrvatsku zabilježni su u 2005., 2009. i 2015. godini.

Iako su u promatranom razdoblju stope mortaliteta od raka debelog crijeva za muškarce u DNŽ nešto niže od prosječnih hrvatskih stopa, i jedne i druge bilježe porast do 2018. godine. U DNŽ je u 2002. iznosila 35,3 umrlih od raka debelog crijeva na 100.000 stanovnika, 51,2 u 2018., a 38,6 u 2021. (slika 3). 

Legenda: HR - Hrvatska i DNŽ - Dubrovačko-neretvanska županija

*Podaci o incidenciji za 2022. godinu još su u obradi.

Slika 3. Standardizirane stope incidencije i mortaliteta od raka debelog crijeva za muškarce ukupno za sve dobi u razdoblju 2002. - 2022. za HR i DNŽ

Kod žena u DNŽ standardizirana stopa incidencije od raka debelog crijeva u razdoblju 2002. – 2019. godine bila je veća od prosječnih hrvatskih stopa (39,7 oboljelih na 100.000 stanovnika u 2002.; 50,0 na 100.000 stan. u 2019.) da bi od 2020. godine bilježila pad i u 2021. iznosila 34,9/100.000 stan. (slika 4). Navedeno treba uzeti s mjerom opreza. Razdoblje 2020. – 2021. kad je zabilježen pad stope (kao i kod muškog spola) je vrijeme pandemije COVID-19 bolesti koje je utjecalo na korištenje zdravstvene zaštite i dijagnostičku djelatnost koja je bila smanjenog opsega u odnosu na prepandemijsko razdoblje. U istom razdoblju standardizirane stope incidencije za žene u Hrvatskoj imaju uzlazni trend (34,0/100.000 stan. u 2002.; 42,0/100.000 stan. u 2021. godini).

Stope mortaliteta od raka debelog crijeva za žene imaju silazni trend u DNŽ i RH. Stope u DNŽ su nešto niže od hrvatskih i iznosile su od 15,4 umrle žene od ovog sijela raka na 100.000 stanovnika u 2002. godini uz skokove u 2005. (25,1/1000.000 stan.), 2012. (26,7/1000.000 stan.) i 2019., (22,9/100.000 stan) da bi u 2022. godini iznosila 9,4 na 100.000 stanovnika (slika 4). U istom razdoblju hrvatske standardizirane stope mortaliteta od raka debelog crijeva za žene ne bilježe veći porast.  

Legenda: HR - Hrvatska i DNŽ - Dubrovačko-neretvanska županija

*Podaci o incidenciji za 2022. godinu još su u obradi

Slika 4. Standardizirane stope incidencije i mortaliteta od raka debelog crijeva za žene ukupno za sve dobi u razdoblju 2002. - 2022. za HR i DNŽ

U našoj županiji godišnje oboli u prosjeku 80-100 osoba, a umire ih 40-50. U razdoblju 2002. - 2021. godine, prema dobnim skupinama, udio novooboljelih muškaraca je najveći u dobi 50 - 74 godine i iznosi 61,8%, dok u dobi 75 i više godina iznosi 34,0%, a u dobi do 49 godina 4,2% (tablica 1). Udio novooboljelih žena u DNŽ u istom razdoblju, kao i kod muškog spola, najveći je u dobi 50 -74 godine (55,2%), zatim u dobi 75 godina i više (38,5%) te u dobi do 49 godina (6,3%) (tablica 2). U odnosu na muški spol veći su udjeli oboljelih u mlađoj i starijoj dobi žena. 

U 2021. godini svaki treći dan se otkrio jedan slučaj raka debelog crijeva u našoj županiji. Prosječno svaka sedma osoba preminula od raka u našoj županiji u 2022. godini umrla je od kolorektalnog raka.

Broj umrlih raste s dobi osoba. U razdoblju 2002. - 2022. godine u DNŽ ukupno je umrlo 1049 osoba od raka debelog crijeva. Prema dobnim skupinama, do 49. godine života umrle su 22 osobe. U dobi 50-74 godine umrlo je 455 osoba, a preko 75 godina zabilježeno je 572 umrlih od ovog sijela raka (tablica 1 i 2).

U promatranom razdoblju udio muškaraca umrlih od raka debelog crijeva u dobi 75 i više godina iznosi 50,5%, u dobi 50-74 godine je nešto manji i iznosi 48,1% dok je u dobi do 49 godina 1,4% umrlih (tablica 1).

Tablica 1. Broj novooboljelih i umrlih muškaraca od raka deblog crijeva u DNŽ, 2002. - 2022.

U razdoblju 2002. – 2022. ukupno je od ove bolesti umrlo 419 žena (tablica 2). U dobi do 49 godina ukupno je zabilježeno 3,1% umrlih, u dobi 50-74 godine 36,3% te u najstarijoj dobi, 75 godina i više 60,6% žena umrlih od raka debelog crijeva. U razdoblju 2018. - 2021. godine zabilježeno je šest slučajeva raka debelog crijeva među umrlim ženama mlađim od 49 godina, koje nisu stigle doživjeti svoj puni produktivni i životni potencijal. 

Tablica 2. Broj novooboljelih i umrlih žena od raka deblog crijeva u DNŽ, 2002. - 2022.

Rak nema rane simptome bolesti. Predzloćudni oblici raka u vidu displastičnih polipa dulje vrijeme sporo rastu, koje ponekad traje 5 - 10 godina. Upravo je to vrijeme u kojem treba preventivno djelovati i ukloniti promjene prije nego se zloćudno promijene.

Ovaj prikaz o incidenciji i mortalitetu govori u prilog važnosti odazivanja na poziv Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva za testiranje stolice na oku nevidljivu krv u dobi 50 - 74 godine, kada je udio novooboljelih najveći. Na taj način se preventivno djeluje i na smanjenje broja umrlih u dobi koja je obuhvaćena probirom u kojoj se nalazi i radnoaktivna populacija. 

Osobe, koje u svojoj obiteljskoj povijesti bolesti imaju članove koji su oboljeli od raka debelog crijeva, upalnih bolesti crijeva, imaju crijevne polipe, boluju od dijabetesa i sl., trebaju obavljati preventivne preglede prije navršenih 50 godina života u dogovoru sa svojim obiteljskim liječnikom.

Izvor:

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Registar za rak Republike Hrvatske

Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku

Obrada: 

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Služba za promicanje zdravlja, Odjel za socijalnu medicinu

Prim. mr. Marija Mašanović, dr. med., spec. javnog zdravstva

Koordinatorica Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva za Dubrovačko-neretvansku županiju