Novooboljeli i umrli od raka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Rak je globalni javnozdravstveni problem pa tako i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih probelma – 10. revizija drugo poglavlje pod nazivom Novotvorine obuhvaćaju skupinu zloćudnih novotvorina s MKB-šifrom C00-C97, novotvorine in situ (D00-D09), dobroćudne novotvorine (D10-D36) i novotvorine nesigurne i nepoznate prirode (D37-D48).
Prema procjeni Međunarodne agencije za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije (IARC WHO), u 2022. godini u svijetu je bilo skoro 20 milijuna oboljelih od raka (1). Standardizirana stopa incidencije za oba spola zajedno iznosi 196,9 oboljelih na 100.000 stanovnika. U Europi ta stopa iznosi 280,0. Hrvatska sa stopom 313,4 nalazi se u skupini europskih zemalja s najvišim stopama (Danska, Norveška, Irska, Nizozemska, Francuska, Mađarska i Belgija). Stopa za muški spol u Hrvatskoj iznosi 367,3/100.000 stan. a za ženski 277,0.
Podaci o novooboljelima od svih sijela raka za Dubrovačko-neretvansku županiju dobiveni su iz nacionalnog Registra za rak (zadnji dostupni podaci su za 2022. godinu), a podaci o umrlima od Državnog zavoda za statistiku.
U 2022. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 26.105 novih dijagnoza raka (bez nemelanomskog raka kože C44); 13.865 u muškaraca (53 %) i 12.240 u žena (47 %) (2). Grube stope incidencije bile su 677,1/100.000 ukupno za oba spola odnosno 745,2/100.000 za muški spol i 613,5/100.000 za ženski.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2022. godini bilo je 750 osoba s novootkrivenom dijagnozom raka (731 u 2021.), također bez nemelanomskog raka kože (3). Prema spolu bilo je 411 osoba muškog spola (55%) i 339 ženskog (45%). Grube stope incidencije imaju uzlazni trend za oba spola, a stope za muški spol veće su od stopa za ženski (slika 1). U 2022. godini gruba stopa incidencije za županiju iznosila je 731,6/100.000 stan. za oba ospla odnosno 651,9/100.000 za muški spol i 575,8/100.000 za ženski.
Slika 1. Grube stope incidencije za sva sijela raka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2002. - 2022. prema spolu
Najčešća sijela raka kod osoba muškog spola u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2022. godini su prostata (91 novi slučaj; 22 %), bronh i pluća (71; 17 %), debelo i završno crijevo (69; 17 %), mokraćni mjehur (28; 7 %) te gušterača (14; 3 %) (slika 2). U razdoblju od 2002. do 2022. godine grube stope incidencije za tri vodeća sijela raka kod osoba muškog spola pokazuju uzlazni trend (slika 3).
Najčešća sijela raka kod muškaraca u 2022. godini u Hrvatskoj bila su rak prostate (2.609 slučajeva; 19 % svih dijagnoza raka u muškaraca), rak dušnika, bronha i pluća (2392; 17 %), rak debelog i završnog crijeva (2251; 16 %), rak mokraćnog mjehura i drugog urotelnog sustava (891; 6 %) i rak bubrega (617; 5 %) (2).
Slika 2. Najčešća sijela raka za muški spol u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2022. godini
Slika 3. Grube stope incidencije za vodeća sijela raka za muški spol u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2002. - 2022.
Najčešća sijela raka kod osoba ženskog spola u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2022. godini su dojka (94 novih slučajeva; 28 %), debelo i završno crijevo (45; 13 %), bronh i pluća (31; 9 %), tijelo maternice (18; 5 %) te štitnjača (17; 5 %) (slika 4). U razdoblju od 2002. do 2022. godine grube stope novooboljelih od tri vodećih sijela raka kod osoba ženskog spola pokazuju uzlazni trend (slika 5).
U 2022. godini najčešća sijela raka kod žena u Hrvatskoj bila su rak dojke (3.088 novih slučajeva; 25 %), rak debelog i završnog crijeva (1612; 13 %), rak dušnika, bronha i pluća (1275; 10 %), rak tijela maternice (817; 7 %) i rak štitnjače (574; 5 %) (2).
Slika 4. Najčešća sijela raka za ženski spol u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2022. godini
Slika 5. Grube stope incidencije za vodeća sijela raka za ženski spol u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2002. - 2022.
MORTALITET (UMRLI)
U 2023. godini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji umrlo je 380 osoba od raka (C00-C97), prosječno jedna osoba dnevno. Prema spolu, umrlo je 212 osoba muškog spola (55,8%) i 168 ženskog (42,2%). U ukupnom broju umrlih rak se nalazi na drugom mjestu iza bolesti srca i krvnih žila s udjelom od 27,9% odnosno 32,2% za muški spol i 24,0% za ženski.
Vodeće sijela raka u uzrocima smrti od raka kod osoba muškog spola su bronhi i pluća (30 %), debelo i završno crijevo (14 %) te prostata (10 %) (slika 6). Vodeća sijela raka u uzrocima smrti od raka kod osoba ženskog spola su bronhi i pluća (17 %), debelo i završno crijevo (14 %) te dojka (11 %) (slika 7).
Slika 6. Vodeća sijela raka u uzrocima smrti od raka kod osoba muškog spola u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2023. godini
Slika 7. Vodeća sijela raka u uzrocima smrti od raka kod osoba ženskog spola u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2023. godini
Broj novooboljelih i umrlih od svih sijela raka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ima trend rasta kod oba spola (slika 8).
Slika 8. Grube stope incidencije (GSI) i smrtnosti (GSS) od svih sijela raka prema spolu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2002. - 2023.
Svi rizični čimbenici za nastanak određenog sijela raka ne mogu se u potpunosti izbjeći. Međutim, oko 30 % smrti od raka nastaje zbog pet rizika vezanih uz način života te se mogu mijenjati, a to su: nedovoljan unos voća i povrća, nedovoljna tjelesna aktivnost, prekomjerna tjelesna masa, konzumacija alkohola i duhanskih proizvoda. Stoga, odabirom načina življenja i cijepljenjem (Europski kodeks protiv raka), može se smanjiti njihov utjecaj na zdravlje. U tome može i mora doprinjeti svaka osoba ponaosob. Lokalne, regionalne i nacionalne uprave su akteri u društvu koji donose politike, strategije i akcijske planove te moraju omogućiti i osigurati kvalitetno i zdravo okruženje te provedbu preventivnih aktivnosti uz aktivno sudjelovanje drugih stručnjaka i institucija iz različitih sektora.
Danas se, zahvaljujući napretku tehnologije i znanstvenom doprinosu, određena sijela raka mogu otkriti u lokaliziranom stadiju, što znači uspješnije liječenje pa i izlječenje oboljeloga. Tako je rano otkrivanje raka omogućeno i kroz provedbu nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva, koji se provode u Hrvatskoj, ali i drugim redovitim preventivnim pregledima kao što je npr. redoviti ginekološki pregled, PAPA i HPV testiranje, pregledi madeža na koži. Osobe koje imaju povećani rizik za nastanak raka određenog sijela moraju posebno skrbiti za svoje zdravlje i ranije početi s preventivnim pregledima. Odgovornost za zdravlje, pa tako i za rano otkrivanje bolesti, ima svaki pojedinac kao i zajednica. Tek nakon toga mogu se očekivati bolji zdravstveni ishodi i zdravija populacija.
Svjetsko istraživanje preživljenja od raka za Hrvatsku
Obrada podataka
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Služba za promicanje zdravlja
Izvor podataka
1. World Health Organization, International Agency for Research on Cancer.
2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Incidencija raka u Hrvatskoj u 2022. godini.
3. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Registar za rak. Podaci za Dubrovačko-neretvansku županiju za 2022. godinu.
Prim. dr. sc. Ankica Džono Boban, dr. med. spec. javnog zdravstva
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja