Osteoporoza

Osteoporoza je bolesti kod koje se mijenja sastav i građa kostiju. Kosti postaju krhkije i sklonije prijelomima. Češća je kod žena i to nakon ulaska u menopauzu (najčešće iza 50-te godine života).

Ova bolest simptome ispoljava kada je već uzela maha. Širom svijeta jedna od tri žene i jedan od pet muškaraca starijih od 50 godina doživjet će pad zbog prijeloma kosti izazvanog osteoporozom. Na slici niže se vidi razlika između normalne (lijevo) i osteoporotične kosti (desno).

 

Kost izgrađuje koštano tkivo koje se sastoji od koštanih stanica (osteociti), osnovne tvari i koleganih vlakana (koji zajedno čine osteoid), vezivne tvari i različitih soli (najvažnije soli su kalcijev fosfat, kalcijev karbonat i magnezijev fosfat). Prema izgledu dijeli se na spužvastii (spongiozni) i čvrsti (kortikalni) dio. Spužvasti dio sastoji se od mreže koštanih gredica (tzv. trabekula), gradi oko 20% kostura i veći dio strukture kralješaka. Kortikalni dio je vanjski omotač kosti, daje joj čvrstoću i čini 80% koštane mase.

Kost je živi sustav koji se tijekom cijelog života trajno izgrađuje (djelovanjem koštanih stanica osteoblasta iz kojih se razvijaju osteociti stanice koje grade kost) i razgrađuje (djelovanjem koštanih stanica osteoklasta). Ovaj proces je pod utjecajem parathormona - PTH (hormona paratireoidne žlijezde), kalcitonina (hormona kojeg proizvodi žlijezda štitnjača), estrogena, vitamina D (neophodnog za poticanje mineralizacije kosti ugradnjom kalcija i fosfata u kost) citokina i drugih lokalnih čimbenika kao što su prostaglandini.

Glavna koštana masa u tijelu se stvara do 20-te godine života, zbog čega je iznimno važno unositi odgovarajuće količine kalcija i ostalih minerala u organizam, ali i izlagati kost naprezanju (npr. nošenje tereta) što je potrebno za njen rast. U mladosti procesi izgradnje prevladavaju nad procesima razgradnje kosti, dok u starijoj dobi, proces osteogeneze ide prema gubitku koštane mase.

Osteoporoza se razvija kao primarna u 95% slučajeva i dijeli se na:

  • idiopatsku (nepoznatog uzroka) - rijetka je i javlja se kod djece i mladih osoba s urednim funkcijama spolnih žlijezda, 
  • postmenopauzalnu (osteoporoza tip I) - javlja se između 51. i 75. godine života. Uslijed pada razine estrogena kod žena (i testosterona kod muškaraca) podiže se razina citokina koji potiču aktivnost osteoklasta i resorpciju kosti.
  • involucijsku ili senilnu (osteoporoza tipa II) - posljedica normalnog procesa starenja i smanjenja broja i aktivnosti osteoblasta. Javlja se iznad 60-te godine života i dva puta je učestalija u žena.

Sekundarna osteoporoza se javlja u 5% slučajeva i uzrokovana je raznim stanjima i bolestima: endokrinopatije (npr. suvišak glukokortikoida, PTH, hormona štitnjače, manjak testosterona, pojačano lučenje prolaktina, dijabetes), poremećaji jetre, povećana količina A vitamina, dugotrajno nekretanje (imobilizacija), kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), kronično zatajenje bubrega, lijekovi (npr. barbiturati, fenitoin, heparin, kortikosteroidi), nedovoljan unos hranjivih tvari u krvotok uslijed poremećaja probave, apsorpcije ili transporta, zloćudne bolesti, produženo bestežinsko stanje (npr. ronioci koji rade na dubinama, astronauti).

Rizični čimbenici vezani za razvoj osteoporoze su:

  • dugotrajana tjelesna neaktivnost  (sjedalački način života, dugotrajna imobilizacija uslijed prijeloma kosti)
  • mršavljenje
  • nedovoljan unos kalcija, fosfora i vitamina D, visokoproteinske dijete
  • pušenje i prekomjerna konzumacija kave ili alkohola  
  • dugotrajno neizlaganje sunčevim zrakama potrebnim za sintezu D vitamina u koži.


Prvi znakovi bolesti su značajan gubitak u tjelesnoj visini i pogrbljeno držanje, bol u leđima, sklonost prijelomima (u području kuka, ručnog zgloba i kralješnice).

Najbolji način prevencije ove bolesti su bavljenje tjelesnom aktivnošću i odgovarajući unos kalcija kojima obiluju mliječnih prehrambeni proizvodi, te druge prehrambene namirnice u čijem sastavu se nalaze tvari i elementi potrebni za normalnu izgradnju kosti.

Kako u Hrvatskoj ne postoji registar koji bi pratio kretanje ove bolesti, a podaci prikupljeni iz godišnjih izvješća primarne zdravstvene zaštite, osteoporozu i osteomalaciju bilježe kao zajedničke bolesti, ne može se sa sigurnošću tvrditi kakvo je pravo stanje.

Više o ovoj bolesti kao i načinu prevencije saznajte na slijedećim linkovima:

Osteoporoza - tiha epidemija

Prevencija padova kod starijih osoba

Koliko vam je tjelesne aktivnosti potrebno?

Vježbajte s nama!

 

mr. Marija Mašanović, dr. med., spec. javnog zdravstva