Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze - 24. ožujka
Tuberkuloza (TB) je zarazna bolest uzrokovana bacilom tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis) koji prvenstveno zahvaća pluća, ali se može pojaviti i u drugim organima i tkivima (bubrezima, koži, mozgu, plućnoj maramici, limfnim čvorovima , kostima, probavnom traktu i dr.).
24. ožujka 1882. godine njemački liječnik Robert Koch je otkrio uzročnika tuberkuloze, nazvanog po njemu i Kochov bacil. Stotinu godinu kasnije, 1982. godine, Međunarodna unija za borbu protiv tuberkuloze i drugih plućnih bolesti “IUATLD” predložila je da se 24. ožujka proglasi Svjetskim danom borbe protiv tuberkuloze s ciljem upoznavanja svjetske javnosti kako je TB i danas veliki javnozdravstveni problem. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i mnoge druge organizacije pridružile su se IUATLD-u 1996. godine kako bi povećale svijest u borbi protiv ove bolesti.
Moto ovogodišnjeg svjetskog dana u borbi protiv TB je : „ Reach the 3 million „ „Dosegnuti 3 milijuna „ odnosno „ Find – Treat - Cure TB - Pronaći –Liječiti - Izliječiti TB“
Iako je TB izlječiva bolest i unatoč velikim naporima da se pronađu, liječe i izliječe svi oboljeli od ove bolesti, još uvijek to je nedostižno. Od 9 milijuna osoba koji godišnje obole u Svijetu od TB njih 3 miliona (trećina) promakne zdravstvenom sustavu. Najveći dio oboljelih dolazi iz izrazito siromašnih zemalja, (Afrika i jugoistočna Azija), ali i iz posebno ranjivih marginaliziranih zajednica poput: migranata, izbjeglica, beskućnika, zatvorenika, domorodaca, etničkih manjina i ovisnika o drogama.
Prilika je to i da lokalne, državne, vladine i nevladine organizacija, organizacije međunarodnog partnerstva kao i nositelji zdravstvene skrbi pruže sve potrebne resurse, zajedničkim naporima podižu svijest o ovoj bolesti i pojačaju svoje aktivnosti u obuhvatu svih oboljelih od TB te im osiguraju mogućnost dijagnoze, liječenja i izlječenja. Pri tome uz inovativne pristupe u poboljšanju testiranja i liječenja oboljelih kao i razvijanju novih alata u dijagnostici, lijekovima i cjepivu protiv TB težiti cilju eliminiranja ove bolesti kao javnozdravstvenog problema u naredna dva desetljeća.
Učestalost tuberkuloze u svijetu, Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Pojavnost TB najizraženija je u azijskim i afričkim zemljama, a od europskih zemalja u Rumunjskoj i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.
Iako prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je zabilježeno veliko smanjenje smrtnosti od TB od 90.- tih godina prošlog stoljeća do danas, preko 45 %, kao i smanjenje incidencije TB.-a, nažalost ta bolest i danas odnosi milijune života.
Tijekom 2012. godine procjene su kako je u Svijetu bilo oko 8,6 milijuna novooboljelih kao i 1,3 milijuna umrlih osoba od TB, a 450 000 osoba razvilo je multirezistentnu TB (MDR-TB).
Još uvijek u siromašnim zemljama više od 95 % je smrtnosti od TB, i među tri glavna uzroka smrti žena između 15 i 44 godine.
Procjena je kako je tijekom 2012. godine među novooboljelim od TB bilo oko 500 000 djece od čega je čak 74 000 djece završilo sa smrtnim ishodom.
Zabrinjavaju i slabi rezultati u borbi protiv multirezistentne TB (MDR-TB): 3 od 4 slučaja MDR-TB ostaju bez dijagnoze, a čak 16 000 oboljelih od MDR-TB prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji tijekom 2012. godine nije dobilo lijek.
U posljednjih 10 godina u Hrvatskoj bilježimo smanjenje broja oboljelih od TB. Iako je incidencija (broj novooboljelih na 100 000 stanovnika) od TB u Hrvatskoj manja od prosječne incidencije u Europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije (prema ne zvaničnim rezultatima za 2013. godinu incidencija TB u RH iznosi 12,4/100 000), ona još uvijek zaostaje u odnosu na pobol u razvijenim zemljama EU.
Dubrovačko-neretvanska županija ima niže vrijednosti incidencije oboljelih od TB od hrvatskog prosjeka, a posljednjih deset godina spada u županije sa najnižim incidencijama oboljelih od TB u cijeloj Hrvatskoj. Prema prvim ne zvaničnim rezultatima incidencija TB 2013. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji iznosi 7,3 novooboljelih / na 100 000 stanovnika, te se približila vrijednostima oboljelih u najrazvijenijim zemljama EU. To je svakako veliki uspjeh svih onih koji su uključeni u prevenciji suzbijanja i liječenju ove bolesti. Rezultat je to zajedničkog rada različitih službi od zdravstvenih (liječnici, medicinske sestre, …) do socijalnih radnika, odnosno čitave društvene zajednice. Ali našu županiji ne možemo gledati kao izdvojenu cjelinu iz Hrvatske i okolnog područja, te zbog svog geografskog položaja i svoje specifičnosti ( migracijski protok ljudi,- turista i dr.), ovakva povoljna epidemiološka situacija ukoliko nema stalan nadzor nad kretanjem ove bolesti može se lako izmijeniti.
Voditelj Službe za epidemiologiju
Miljenko Ljubić, dr.med.
