Mobiteli i zdravlje

Što je elektromagnetsko zračenje i je li štetno?

Elektromagnetsko zračenje je fizikalna pojava širenja električnih i magnetskih valova, odnosno fotona, koji se gibaju brzinom svjetlosti i sadrže određenu količinu energije. Elektromagnetski valovi svrstani su u elektromagnetski spektar koji se proteže od valova najmanje frekvencije i najveće valne dužine (tehnička izmjenična struja) do valova najveće frekvencije i najmanje valne dužine (visinske kozmičke zrake). Energija valova, odnosno fotona, veća je što je veća frekvencija i što je kraća valna dužina. Elektromagnetski spektar dijeli se na dva dijela: neionizirajuće i ionizirajuće zračenje. Valovi, zrake velike energije, mogu iz ljuske atoma izbaciti elektrone i time ionizirati atom, pa se zovu ionizirajuće zrake. Te ionizirajuće zrake, kao što su rendgenske (X-zrake), gama zrake ili kozmičke zrake, mogu štetno djelovati na ljudske stanice, npr. uzrokujući karcinome. Zrake manje energije, primjerice radiovalovi, mikrovalovi, vidljiva svjetlost, infracrvene i ultraljubičaste zrake nemaju te jačine da ioniziraju i zato se zovu neionizirajuće zrake. Njihovo djelovanje na organska tkiva, zbog slabe energije, teoretski može biti štetno pri dugom izlaganju, ali mnogo manje štetno od ionizirajućih zračenja. Za razliku od ionizirajućih, neionizirajuće zrake ne mogu lomiti kemijske veze niti ionizirati tkiva.

Kakvo je zračenje mobitela?

Mobiteli su uređaji koji emitiraju male doze niskofrekventnih elektromagnetskih valova, odnosno radio valove i to samo kada su uključeni. Može se reći da su mobiteli visokosofisticirani radio aparati. Mobilni telefoni komuniciraju odašiljući radio valove preko mreže antena koje zovemo bazne stanice. Radio valovi su oblik neionizirajućeg zračenja i uzrokuju zagrijavanje tkiva, ali ne značajno. Također, povezuje ih se i s poticanjem nastanka karcinoma, još uvijek nedovoljno konzistentno.

Broj korisnika mobitela stalno raste i u 2020. procjenjuje se da u svijetu ima oko 4,8 milijardi pretplatnika. Prema podacima HAKOM-a U Hrvatskoj je u 2019. registrirano više od 4,4 milijuna korisnika telefonskih usluga u pokretnoj mreži.

Slika 1. Vrste elektromagnetskih valova

Kako je korisnik mobitela izložen zračenju?

Najvažniji izvor zračenja mobitela dolazi iz antene, koja se u novijim mobitelima ne vidi, jer se nalazi unutar uređaja, što znači da antenu držimo tik uz površinu glave (neki „pametni“ telefoni imaju antenu u donjem dijelu aparata koji je više udaljen od glave). Što je antena bliža tijelu, veća je količina zračenja koju apsorbira naše tijelo. Što mobitel više udaljavamo od glave, utjecaj zračenja se drastično smanjuje. Primjerice, ako uduplamo udaljenost mobitela od glave, izloženost zračenju se smanjuje za 4 puta. Također, što je signal slabiji, mobitel koristi više energije, što povećava količinu zračenja.

Valja napomenuti da bežični telefoni također zrače, ali je količina zračenja dosta manja nego ona u mobitela, jer je njihova bazna stanica (u ovom slučaju mjesto na kojem čuvamo i punimo slušalicu) blizu, pa im je i potrebni signal puno slabiji. Klasični telefoni uopće ne zrače.

Kako smanjiti izloženost?

Mobitele koristiti za kraće razgovore ili za vrijeme kad obični telefon nije dostupan (kada više slušamo, a manje govorimo, smanjuje se izloženost zračenju).
Koristite poruke umjesto razgovora. Iako i pri slanju poruke mobitel zrači, količina zračenja je kratkotrajna. Primanje poruke ne zrači.
Pređite na hands-free uređaj (slušalice, bluetooth, speaker mode - spikerfon) zbog veće udaljenosti između mobitela i glave, iako i oni zrače, ali puno manje. Ne preporuča se da se ti uređaji stalno nose na uhu. Dok ih ne koristite, mobitel držite što dalje od tijela, svakako ne u džepu, jer mobiteli zrače povremeno čak i u stand-by modu.
Za razgovore preko mobitela koristite oba uha (ljudi često slušalicu stavljaju samo na jedno uho).
Bolje je razgovarati na otvorenom prostoru (jači je signal). Ograničite razgovore kad je signal slab. Slabiji signal znači da mobitel mora pojačati svoju frekvenciju kako bi stupio u kontakt s odašiljačem.
Navodna zaštita od zračenja, kao što su navlake za antenu ili futrole koje prekrivaju tipkovnicu, nije se pokazala učinkovitom.
Ograničite uporabu mobitela kod djece.

Kakav utjecaj na zdravlje imaju mobiteli?

Prema SZO-u, u posljednjih 20 godina rađen je velik broj istraživanja o utjecaju mobitela na zdravlje. Do danas, nije ustanovljen štetan utjecaj mobilnih telefona na zdravlje.

Kratkotrajni učinci

Osnovni mehanizam interakcije radiovalova i ljudskog tijela je zagrijavanje. Većinu energije apsorbira koža i površna tkiva, tako da je porast temperature u mozgu i drugim dublje smještenim tkivima i organima zanemariv. Iako su brojne studije istraživale povezanost izloženosti radiovalovima i moždane električne aktivnosti, kognitivnih funkcija, otkucaja srca i krvnog tlaka, nije bilo konzistentne povezanosti.

Dugotrajni učinci

Uglavnom se istraživao utjecaj uporabe mobitela na pojavu tumora mozga. Pošto se mnogi karcinomi mogu otkriti tek dugo vremena nakon izlaganja kancerogenima, a mobiteli se upotrebljavaju niti 20 godina, razumljivo je da se završene epidemiološke studije odnose na one karcinome kojima je potrebno manje vremena da se otkriju. Ipak, studije na životinjama konzistentno pokazuju kako nema povećanja rizika za rak nakon dugotrajnog izlaganja radiovalovima.

Nekoliko velikih multinacionalnih epidemioloških studija su završene ili su u tijeku. Najveća retrospektivna case-control studija na odraslima, Interphone, koordinirana od strane IARC-a (Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma), dizajnirana je da utvrdi postoji li veza između korištenja mobitela i karcinoma glave i vrata u odraslih. Podaci iz 13 zemalja govore kako nema povećanog rizika od glioma i meningeoma (dvije vrste raka) u osoba koje su koristile mobitele više od 10 godina. Iako postoje indikacije povećanog rizika od glioma kod onih koji su bili u skupini 10% osoba s najvećim ukupnim brojem sati korištenja mobitela, nije dokazano da se povećanjem korištenja mobitela povećava rizik od razvoja raka. Zato su istraživači IARC-a radiofrekvencijsko elektromagnetsko polje klasificirali kao mogući kancerogen za ljude (skupina 2B), što znači da je povezanost moguća, ali se s ne mogu s pouzdanošću isključiti slučajna ili sistematska pogreška.

Povećana uporaba mobilnih telefona i nedostatni podaci za uporabu mobitela duže od 15 godina, ukazuje na potrebnu dodatnih istraživanja, posebice kod djece i mladih zbog dužeg vremena izlaganja tijekom života.

Jesu li djeca u većem riziku od uporabe mobitela?

Iako zasad nisu završene studije o utjecaju zračenja mobitela na djecu, nekoliko ih je u tijeku. Ono što je sigurno, to je da će djeca koja počinju koristiti mobitele, biti duže vremena izložena zračenju tijekom života. Isto tako, živčani sustav djece još je u razvoju, pa je osjetljiviji na vanjske utjecaje. Zato savjetujemo da djeca uopće ne koriste mobitele, odnosno da ih koriste jako ograničeno i kratkotrajno.

Mato Lakić, dr. med. spec. epidemiologije subspec. zdravstvene ekologije