Ljetne vrućine i posljedice

Ljeto se najčešće povezuje uz odmor, boravak na otvorenom i izlaganje sunčevim zrakama uz vodene površine (more, rijeke, jezera, bazeni ...). Osim toplog vremena i kupanja, najtoplije doba godine sa sobom donosi i brojne opasnosti za organizam najosjetljivijih dobnih skupina, a to su u prvom redu naši najmlađi i starije osobe. Tijekom ljetnih mjeseci važno je zaštiti zdravlje i poznavati najćešće opasnosti kojima možemo biti izloženi.

Visoke temperature, povećana vlažnost zraka, jaka sunčeva svjetlost, neugodni ubodi i ujedi insekata i životinja su opasni za organizam, a pogotovo za onaj oslabljen brojnim bolestima.

Posljednje desetljeće svjedoci smo pojave toplinskih valova tijekom ljetnih mjeseci koji traju dulje vremensko razdoblje i kod kojih je kretanje dnevnih i noćnih temperatura iznad kritičnih za optimalno funkcioniranje ljdskog zdravlja (dnevne temperature veće od 32 °C, a noćne veće od 24 °C). Pojavu toplinskih valova koji mogu djelovati na zdravlje i upozorenja na njihov nastanak prati Državni hidrometeorološki zavod. Kada u određenim područjima zemlje postoji 70% vjerojatnosti da će temperature zraka porasti iznad 35 °C (ali to ovisi i o zahvaćenoj regiji) proglašava se upozorenje na pojavu toplinskih valova koji mogu djelovati na ljudsko zdravlje i putem javnih objava šalju preporuke o zaštiti od velikih vrućina. Zamijećeno je da se najveći broj smrti događa u prva dva dana nakon pojave visokih temperature i kada one potraju dulje vrijeme. Iz tog razloga je važno pratiti njihova kretanja i hidrometeorološke prognoze kako bi mogli organizirati svakodnevni život i izbjeći potencijalni rizik za zdravlje.

Važno je naglasiti da toplina u tijelu nastaje kao rezultat međudjelovanja temperature iz okoliša i temperature koja se oslobađa metabolizmom, a njihovom regulacijom u tijelu upravlja središnji živčani sustav u mozgu. Fiziološko (normalno) otpuštanje topline iz tijela se odvija preko kože, isijavanjem, znojenjem (isparavanjem) i konvekcijom (prijenos topline kroz tjelesne tekućine). Svaki od navedenih načina otpuštanja topline ovisi i o temperaturi i vlažnosti okoliša (vlažnost veća od 60%).

Toplinski poremećaji su posljedica kombinacije povećanog unosa i smanjenog otpuštanja topline iz tijela. Učinci se vide u nemogućnosti zadovoljenja povećanih potreba srčanožilnog sustava, dehidraciji, poremećaju elektrolita i kod primjene nekih lijekova. Navest ćemo najčešće poremećaje izazvane visokim temperaturama okoline koji imaju posljedice na zdravlje.

Toplinski osip

Nastaje prekomjernim znojenjem prilikom toplog, vlažnog vremena. Najčešće se javlja kod male djece na vratu, gornjem dijelu grudnog koša, u preponama, ispod grudi ili na laktovima. Prva pomoć sastoji se u hlađenju zahvaćenih mjesta tuširanjem mlakom vodom, i boravkom u sjenovitim mjestima ili prozračnim, klimatiziranim prostorima. Ne preporuča se nanošenje krema na zahvaćeno područje. Dovoljno ga je održavati suhim (može se upotrijebiti dječji puder).

Toplinski grčevi

Bolni grčevi mišića koji najčešće zahvaćaju ruke, noge ili mišiće trbuha, javljaju se uslijed napornog fizičkog rada. Osobe koje se obilnije znoje tijekom fizičkih aktivnosti i pri velikim vrućinama sklonije su razvijanju grčeva. Prva pomoć sastoji se u prestanku obavljanja svih aktivnosti, ukoliko radite naporan fizički rad i mirovanjem u sjenovitom području ili klimatiziranoj prostoriji. Pijte vodu, prirodne negazirane voćne sokove. Nikako alkohol! Nastavite mirovati i nekoliko sati nakon pojave grčeva jer se može razviti toplinska iscrpljenost ili toplinski udar. Ukoliko toplinski grčevi traju dulje od 1 sata, a poduzeli ste navedene mjere prve pomoći, bolujete od srčanih bolesti ili ste na prehrani s niskom količinom soli, obavezno se javite svome liječniku i zatražite medicinsku pomoć.

Toplinska iscrpljenost

Zdravstveni poremećej koji se razvija i nekoliko dana nakon izlaganja visokim temperaturama, ukoliko je unos tekućine bio nedovoljan. Najosjetljivije su starije osobe, osobe s povišenim krvnim tlakom, te osobe koje su izložene jakim fizičkim naporima kod velikih vrućina (radnici na otvorenim gradilištima, poljoprivrednici...). Simptomi koji upozoravaju na toplinsku iscrpljenost su: umor, slabost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina i povraćanje, mišićni grčevi, blijeda, hladna i vlažna koža, otežano znojenje, ubrzani, slabi puls i ubrzano površno disanje i nesvjestica. Prva pomoć kod toplinske iscrpljenosti sastoji se od navedenog:

Piti puno tekućine (voda, bezalkoholni i negazirani napici)
Odmarati se u sjenovitom ili klimatiziranom prostoru
Tuširati se mlakom vodom
Nositi laganu odjeću i obuću

Iz toplinske iscrpljenosti lako se možete razviti toplinski udar. Ukoliko se navedeni simptomi pojačavaju ili traju dulje od 1 sat obavezno potražite liječničku pomoć.

Slika 1. Razlika između toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara (prema Centers for Disease Control and Prevention )

Toplinski udar

Razlikuju se dva oblika toplinskog udara. Onaj koji nastaje usljed duljeg izlaganja vrućini (posebno osjetljive supine su starije osobe, djeca, kronični bolesnici) i toplinski udar izazvan naporom (najčešće se javlja kod zdravih i aktivnih osoba, građevinskih i drugih radnika na otvorenom, vojnika i sl.). Ukoliko se ne prepozna na vrijeme, toplinski udar može dovesti do težih oštećenja organizma, pa i do smrti. On predstavlja najteži zdravstveni poremećaj koji može biti uzrokovan visokim okolišnim temperaturama i vrućinom, uslijed gubitka kontrole organizma nad regulacijom tjelesne temperature i nesposobnošću hlađenja putem znoja (slika 1). Simptomi toplinskog udara su slijedeći: crvena, topla i suha koža (bez znojenja), jaka glavobolja, mučnina, vrtoglavica, ubrzani puls, izuzetno visoka temperatura tijela (i do 40°C unutar 10-15 minuta) i gubitak svijesti. Postupak kod zbrinjavanja unesrećenog je slijedeći:

Odmah pozovite medicinsku pomoć ili hitnu službu (194),
Unesrećenu osobu prenesite u hlad u vodoravan položaj i podignite noge u visini kukova,
Skinite unesrećenome odjeću, stavite hladne obloge na vrat, pazuhe i prepone, prskajte hladnom vodom i hladite lepezama, ventilatorom i slično,
Kontrolirajte tjelesnu temperaturu i snizite je ispod 38°C (bez lijekova),
Osobu bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj,
Unesrećenik ne smije piti alkohol i gazirane napitke!

Pripremila

prim. mr. Marija Mašanović, dr. med., spec. javnog zdravstva