Ovisnost o alkoholu

Živimo u društvu u kojem je alkohol sveprisutna pojava. Prekomjerno pijenje alkohola pogađa kako pojedinca koji pije, tako i njegovu obitelj, radnu sredinu i zajednicu u kojoj živi i dovodi do ovisnosti o alkoholu; alkoholizma.

 Ovisnikom o alkoholu se smatra osoba kod koje se uočavaju sljedeći simptomi:

• nesavladiva žudnja za konzumiranjem alkoholnog pića
• gubitak kontrole tj. nemogućnost prestanka pijenja alkohola kad se jednom započne (alkoholičar ne može popiti čašu pića i stati, već nastavlja piti)
• porast tolerancije tj. potreba za sve većom količinom alkohola kako bi se postigao isti učinak
• zanemarivanje svakodnevnih obaveza, obitelji, prijatelja i posla
• znakovi fizičke ovisnosti (apstinencijske krize) kod prestanka pijenja-drhtanje ruku, znojenje, mučnina
• nastavak pijenja unatoč spoznaji koliko je to štetno.

Zbog dugotrajne i prekomjerne upotrebe alkoholnih pića dolazi do oštećenja organizma i poremećaja svih čovjekovih funkcija, te psihičkih poremećaja i to:

• oštećenje probavnog sustava, pogotovo jetara i gušterače
• oštećenje srčano-žilnog sustava
• oštećenje endokrinog sustava uključujući i nastanak šećerne bolesti
• smanjenje libida i neplodnosti u muškaraca, disfunkciju jajnika u žena.
• nastanak metaboličkih poremećaja vezano za avitaminoze i hormonalne promjene
• kožne promjene: suha koža, hiperkeratoza, seboroični dermatitis, eritem dlanova
• karcinomi ( usne šupljine, grla, jednjaka , jetara, debelog crijeva )
• oštećenja živčanog sustava: odumiranja moždanih stanica u kori mozga sve do alkoholne demencije
• oštećenja malog mozga: smetnje ravnoteže i drhtanja prstiju
• oštećenja perifernih živaca (nesiguran hod, paraliza)
• alkoholna epilepsije
• psihičkih poremećaja (depresija, alkoholna psihoza, anksioznost, neurotski poremećaji, delirij, sumračna stanja )

Kako se alkoholizam razvija?

Alkoholizam je bolest koja ne nastupa odjednom, već postupno i dugo vremena nije uočljiva okolini i samom pojedincu. Neprekidnim pijenjem alkohola, kod osobe se polako, ali sigurna razvija alkoholizam. Ovo se naravno ne odnosi na mlade ljude koji puno brže razvijaju ovisnost o alkoholu od odraslih. Bolest ovisnosti o alkoholu prolazi svoje karakteristične faze:

Faza  umjerenog pijenja

Faza umjerenog pijenja ili društveno prihvatljivog pijenja je prva faza razvoja alkoholizma. Pijenje alkohola najčešće započinje tako što osoba povremeno i umjereno pije alkohol. Međutim, kao i kod svake druge psihoaktivne tvari, s vremenom je organizmu potrebna sve veća količina alkohola za postizanje „štimunga“. Povećavaju se količine i učestalost pijenja, alkohol postaje navika.

Trening faza pijenja

Trening faza pijenja je prijelaz između faze umjerenog pijenja i razvoja ovisnosti.

Umjereno pijenje sad prerasta u rizično i štetno pijenje alkohola. Češće pijenje je treniranje i privikavanje organizma na veće količine alkohola, ali još uvijek bez ovisnosti. Kad za nekoga tko pije alkohol kažu: „on može puno popiti, a ništa mu se ne primijeti“, to upravo znači da se ta osoba nalazi u trening fazi pijenja alkohola.

Faza ovisnosti o alkoholu (alkoholizam)

 Ovu fazu karakterizira povećanje tolerancije, psihička ovisnost i zloupotreba alkohola.

Povećana tolerancija se obično razvija posle višemjesečnog pijenja alkohola i znači da osoba sad može podnijeti veće količine alkohola nego prije.

Psihička ovisnost je potreba za stalnim unošenjem alkohola u organizam. Ovisnik sve svoje probleme „rješava“ oslanjajući se na alkohol, obično da ublaži strepnju, napetost ili strah. Umjesto da zaista rješava probleme, on pije alkohol da bi se osjećao bolje.

Zloupotreba alkohola znači da pijenje alkohola sad donosi sa sobom probleme u obitelji, na poslu, a često i sa zakonom (obiteljsko nasilje nasilje, povrede na poslu, tuče, vožnja u alkoholiziranom stanju)

Toksikomanska faza

Toksikomanska faza razvoja alkoholizma je faza potpune psihičke i fizičke ovisnosti. U njoj dolazi do pada tolerancije na alkohol što znači da je osobi potrebna manja količina alkohola da se opije (jedna do dvije čaše)

Izražena je potreba za stalnim unošenjem alkohola u organizam. Manjak alkohola u organizmu se manifestira kao apstinencijska kriza, koju karakterizira podrhtavanje ruku, malaksalost, razdražljivost, gubitak apetita, pojačano znojenje. Kao posljedica apstinencije može se razviti i delirium tremens.

Delirium tremens je kvantitativni poremećaj svijesti praćen dezorijentacijom u vremenu i prostoru. Orijentacija prema sebi je obično očuvana. U bolesnika se javlja opća slabost uz jako drhtanje, obilno znojenje, pad tlaka, poremećaj elektrolita i srčane aritmije. Obično su prisutne i vidne halucinacije kukaca ili manjih životinja, paukova, raznih  buba i miševa, ali se mogu javiti i druge vrste halucinacija, osobito slušne obmane.

Alkoholizam je obiteljska bolest

Alkoholizam se prvo manifestira u obitelji, narušava kvalitetu obiteljskog života i postaje problem cijele obitelji, ali i okoline u kojoj ovisnik o alkoholu živi. Obitelj prva prepoznaje poremećaje u ponašanju i primjećuje prve znakove alkoholizma, čak i prije nego sam ovisnik bude svjestan da se s njim nešto ozbiljno događa. Obzirom da su članovi obitelji psihički i fizički vrlo bliski i povezani, ovisnost najprije počinje narušavati tu povezanost, te kao bolest zahvaća cijelu obitelj.

Alkoholizam vodi do disfunkcije i dezintegracije obitelji što onemogućava daljnji rast i razvoj članova Dolazi do zanemarivanja obiteljskih dužnosti i nebrige za djecu, a posebno u slučaju kada su oba roditelja alkoholičari. Također dovodi i do osiromašenja obitelji kako emocionalno tako i materijalno.

Ovisnik o alkoholu postaje nesposoban ispunjavati određene i očekivane socijalne uloge. Upozorenja od strane članova obitelji smatra neprijateljstvom i očitovanjem mržnje prema njemu. Kod ovisnika o alkoholu koji su radno sposobni i ako je financijska situacija zadovoljavajuća i nema nasilničkog ponašanja obitelji često toleriraju prekomjerno pijenje.

Međutim konzumacija alkohola često dovodi do nasilnih oblika ponašanja u obitelji gdje su djeca nerijetko žrtve ili svjedoci nasilja. Odnosi u obiteljima koje imaju malodobnu djecu kompliciraniji su jer su djeca u svakom pogledu ovisna o roditeljima. Djeca su vrlo ranjiva, a upravo ih njihovi najbliži mogu najviše povrijediti. Djeca potiskuju svoju frustraciju, ne uvažavaju svoje osjećaje i potrebe, srame se sebe i svoje obitelji. Zanemarivanje i zlostavljanje doživljavaju kao da su to nečim zaslužili.

Obitelji koje umanjuju ozbiljnost problematičnog pijenja samo pogoršavaju situaciju. Zbog intenzivnih i učestalih konflikata unutar obitelji veze među članovima obitelji postaju površne i slabe. Obitelj se navikava na alkoholičara na način što prema njemu ima sve manje zahtjeva. Marginalizira ovisnika i isključuje ga iz obiteljskih odnosa kako bi se sačuvala i mogla dalje funkcionirati.

Ovisnost o alkoholu uvelike narušava kvalitetu obiteljskog života i zahvaća sve članove obitelji. Traženje pomoći stručnjaka nije odraz slabosti već odgovornog ponašanja.

U Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, u sklopu Službe za promicanje zdravlja, Odjela za mentalno zdravlje djeluje Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme. U Savjetovalištu možete dobiti informaciju, savjet, podršku i pomoć stručnog tima.

Obratite nam se na broj telefona 020 341-082 ili na e mail adresu: mentalno.zdravlje@zzjzdnz.hr.

 CAGE samoprocjenski upitnik

Imate li problema vezanih za pijenje alkohola?

Procijenite:

1. Jeste li ikad pomislili da biste trebali prestati s pijenjem alkoholnih pića?
2. Uznemiri li Vas kritika ili predbacivanje ljudi oko Vas u vezi Vašeg pijenja?
3. Jesu li Vas drugi kritizirali zbog pijenja?
4. Jeste li ikad do sada posegnuli rano ujutro za alkoholom da biste smanjili napetost, nelagodu i osjećali se bolje?

jedan potvrdan odgovor- mogući problemi vezani za pijenje alkohola, a za osobe mlađe od 18. godina znači prisutnost problema

više potvrdnih odgovora- prisutnost problema vezanih za pijenje alkohola

Ako imate jedan ili više potvrdnih odgovora obratite se stručnom timu u Savjetovalištu.