Vježbe za poboljšanje rada mozga

Cijeli život učimo te time učenje ispunjava važnu ulogu u našem životu. Opće prihvaćeno je vjerovanje da se učenje događa samo onda kada je osoba mirna, tiha i koncentrirana na određenu intelektualnu aktivnost. Zabluda je da su um i tijelo odvojeni i da kretanje nema veze s mentalnim sposobnostima. Dapače, jednostavne fizičke aktivnosti, koje zahtijevaju malo vremena i ne ovise o tehničkim pomagalima, mogu biti vrlo korisne našem mentalnom zdravlju.

Naime, da bi naš mozak mogao nešto naučiti, misliti i zaključivati potrebni su mu drugi dijelovi tijela koji mu prikupljaju informacije. Istraživanja potvrđuju da se, bez obzira na životnu dob osobe, kretanjem aktiviraju određena područja mozga koja su važna za učenje i na taj način se iskorištavaju svi kapaciteti tijela i uma. Točnije, usklađivanjem dijelova tijela i uma poboljšavaju se motoričke sposobnosti, koncentracija, pamćenje, čitanje, pisanje, jezične i matematičke vještine te se smanjuje stres i napetost.        

Mozak se sastoji od dvije polutke (hemisfere), a svaka od njih komunicira sa suprotnom stranom tijela. Lijevom rukom upravlja desna moždana polutka, desnom rukom lijeva polutka. Informacija iz lijevog uha ide u desnu polutku i obrnuto. Povezivanje informacija iz jedne i druge polutke predstavlja zajednički rad mozga i drugih dijelova tijela. Stoga, vježbe koje usklađuju rad tijela i mozga doprinose Vašem tjelesnom i mentalnom boljitku. U nastavku navodimo nekoliko jednostavnih vježbi koje će Vam u tom pomoći.

Masiranje prstima

Stavite palac i srednji prst jedne ruke ispod ključnih kostiju (slika 1), a dlan druge ruke na stomak (slika 2). Nježno masirajte područje lijevo i desno od prsne kosti dvije minute te istovremeno sredinom prstiju druge ruke masirajte stomak malim kružnim pokretima. Zamijeniti ruke (slika 3). Točke na tijelu koje dodirujete palcem i srednjim prstom su smještene točno na mjestu gdje se granaju arterije koje vode krv u mozak. Njihovim masiranjem opuštate mišiće smještene oko arterija te time povećavate količinu kisika koja dolazi do Vašeg mozga i utječete na normalizaciju Vašeg krvnog tlaka.

Križno hodanje

Stanite i hodajte na mjestu naizmjence dodirujući desnim laktom lijevo koljeno (slika 4) i lijevim laktom desno koljeno (slika 5). Ponavljajte ovu vježbu dvije-tri minute (slika 6). Križnim hodanjem poboljšavate učenje, pamćenje, čitanje i tjelesnu koordinaciju, a njenim sporijim izvođenjem usavršava se sposobnost održavanja ravnoteže.  

Dodirivanje stopala

Ispružite desnu ruku ispred sebe, polako se saginjite (slika 7) i prstima desne ruke dodirnite prste lijevog stopala (slika 8). U isto vrijeme lijevu ruku pokušajte podići u vis držeći je što uspravnijom. Ponovite isti postupak s lijevom rukom (slika 9). Ponavljajte ovu vježbu dvije minute brzim ritmom naizmjenično dodirivajući stopala prstima ruku. Na ovaj način  povećat ćete Vašu razinu energije te opustiti središnji živčani sustav.

Opuštanje vrata

Stavite desnu ruku na mišić lijevog ramena te ga pri tome čvrsto stisnite (slika 10). Duboko udahnite. Polako izdišući okrenite glavu preko desnog ramena (slika 11). Ponovno udahnite vračajući glavu u središnji položaj. Isti postupak ponovite s lijevom rukom (slika 12). Vježbajući na ovaj način dvije-tri minute smanjit ćete napetost u mišićima vrata i ramena te poboljšati koncentraciju.

Opuštanje tijela i uma

Ispružite ruke, prekrižite ih u razini zglobova (slika 13), isprepletite prste (slika 14), provucite ih s donje strane na prsa (slika 15 i 16), naslonite na prsa (slika 17), prekrižite noge u razini skočnih zglobova (slika 18) i duboko dišite. Ova vježba jača samopuzdanje, a u trajanju od dvije minute zatvorenih očiju umanjuje stres.

Janja Teglović, mag. psihologije

mr. Ankica Džono Boban, dr. med., spec. javnog zdravstva