Stres i mozak - vježbe za ublažavanje stresa
Istraživanja pokazuju da je stres jedan od glavnih čimbenika nastanka raznolikih modernih bolesti: od dijabetesa, visokog krvnog tlaka do pojave malignih oboljenja. No osim pogubnog djelovanja na naše tjelesno funkcioniranje, stres ima negativan utjecaj i na funkcioniranje našeg mozga. Otkriveno je da kronično izlaganje visokim razinama hormona koje organizam otpušta za vrijeme stresnih situacija, smanjuje sposobnost stvaranja novih veza između moždanih stanica. To utječe na smanjenje moždanog tkiva, posebno u dijelovima mozga koji su zaduženi za pamćenje, učenje i emocionalno funkcioniranje osobe, što dovodi do smanjene sposobnosti koncentracije, planiranja i razmišljanja.
Međutim, ako se sa stresom suočavamo na zdrav način, možemo sačuvati naše mentalno zdravlje i spriječili negativne posljedice svakodnevnog često stresnog života. Predlažemo nekoliko vježbi za razgibavanje i održavanje dobrog funkcioniranja mozga.
Vježba 1. - obavljati uobičajene radnje na nove načine. Npr. upotrijebite slabiju ruku u izvođenju radnji pri kojima se koristite jačom. Slabijom rukom češljajte se, perite zube, odijevajte, hranite, telefonirajte i birajte programe na daljinskom upravljaču. U početku će biti naporno, jer se mozak mora snažno koncentrirati, ali u tome i jest stvar. Svakog dana postajat ćete sve spretniji, jer će se razvijati dio mozga koji nadzire pokretanje slabije ruke.
Vježba 2. - obavljati dobro poznate radnje zatvorenih očiju. Primjerice, odijevajte se, navucite majicu, zakopčajte se, umivajte se i perite zube, prstima potražite sapun, šampon, pastu, četkicu i ručicu slavine, sve zatvorenih očiju.
Vježba 3. - promijeniti redoslijed obavljanja poslova. Mnoge stvari činimo automatski, bez razmišljanja, jer su nam ušle u naviku. Ako se prvo odijevate, a onda umivate, iduće jutro krenite prvo s umivanjem. Ako prvo čistite kuhinju, a na kraju spavaću sobu, sutra prvo počnite sobu. Uz ovaj tip vježbi, izaći ćete iz mentalnog kolosijeka i potaknuti mozak da se neškodljivo napregne.
Vježba 4. – promijeniti rutinu uobičajenog kretanja. Npr. posjetite nova mjesta, makar i u vlastitom gradu. Obiđite neku četvrt u kojoj niste dugo ili nikada bili, pođite u park kojim nikada niste šetali. Kupujte u drugom dućanu. Kad idete na uobičajena mjesta, putujte do njih novom rutom. Nemate li vremena za nešto drugo, koračajte suprotnom stranom ulice od one kojom obično prolazite. Bar jednom mjesečno presložite predmete na radnom stolu, polici ili garderobi.
Vježba 5. – isprobati nove aktivnosti. Čitajte novine ili rubrike koje Vas inače ne privlače. Pozabavite se temama o kojima malo znate i dok čitate spajajte nove podatke s otprije poznatima. Ako Vam vrijeme dopušta, upišite se na tečaj stranog jezika, kuhanja i drugo. Svako novo učenje, nova spoznaja i sposobnost povoljno će se odraziti na građu i funkciju Vašeg mozga.
Ako ne možete izbjeći stresne situacije, pronađite mehanizme uz koje ćete ih lakše prebroditi. Ove vježbe nisu naporne i ne zahtijevaju posebno vrijeme, a Vaš mozak će vam biti zahvalan na novim izazovima i poticajnim aktivnostima.
Janja Teglović, mag. psihologije
