Mentalno zdravlje na radnom mjestu

Na mentalno zdravlje djeluju višestruki čimbenici, od društvenih promjena i okolnosti do osobnih iskustava u obitelji i društvu. Sve veća važnost pridaje se i utjecaju posla odnosno stresa na poslu. Radno aktivne osobe veliki dio dana provode na radnim mjestima pa je stoga razumljivo da radno mjesto sa svim svojim karakteristikama i čimbenicima nedvojbeno utječe na mentalno zdravlje svake zaposlene osobe. Kvalitetna i podržavajuća radna okolina u velikoj mjeri pomaže očuvanju mentalnog zdravlja i radne sposobnosti zaposlenika. Jednako tako loše karakteristike radnog mjesta mogu utjecati na razvoj mentalnog poremećaja ili otežati ozdravljenje mentalno bolesnoj osobi.

U današnje vrijeme na radnom mjestu postoji veliki broj rizičnih faktora koji mogu utjecati na mentalno zdravlje zaposlenika: ekonomska recesija, sve veća konkurencija, produljenje radnog vremena i radnog vijeka, sve veća očekivanja poslodavaca. Istraživanja pokazuju kako je stres drugi najčešći zdravstveni problem vezan uz rad u Europi. Stres i drugi psihosocijalni rizici uzrokuju više od polovice svih izgubljenih radnih dana na bolovanje.

Stres je gotovo neizbježno prisutan na svakom radnom mjestu u svakom zanimanju. Kada se radi o kratkoročnom izvoru stresa npr. povremenom prekovremenom radu, pojačanom periodičnom intenzitetu posla, posljedice mogu rezultirati poteškoćama u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca (preskakanje obroka, iscrpljenost, premalo sna, glavobolje, osjećaj pritiska u prsima). Međutim dugotrajna izloženost stresu na radnom mjestu može imati i daleko opsežnije i ozbiljnije posljedice u vidu razvoja mentalnih poremećaja. Najčešći mentalni poremećaji u općoj populaciji su depresija i anksiozni poremećaji. Stoga su i istraživanja o mentalnim poremećajima vezanim uz radno mjesto najčešće usmjerena upravo na ova dva poremećaja. Istraživanja su tako pokazala kako se depresija na radnom mjestu najčešće manifestira kao umor, poteškoće koncentracije te tjelesni simptomi u vidu raznih bolova. Takve osobe postaju na poslu pasivne, povučene ili neproduktivne, a depresija može utjecati i na njihovu sposobnost prosudbe ili donošenja odluka. Istraživanja su također pokazala kako osobe s tim poremećajem češće daju otkaz ili mijenjaju svoja radna mjesta. Anksiozni

poremećaji se na radnom mjestu najčešće manifestiraju kroz jako izraženu napetost, nervozu, nemir, razdražljivost i pretjeranu zabrinutost. Anksiozne osobe često traže odobravanje i podršku vezano uz svoju izvedbu. Istraživanja su pokazala da osobe koje imaju anksiozne poremećaje češće zatraže liječničku pomoć, iako ne direktno zbog anksioznosti, već najčešće kada razviju neku od psihosomatskih bolesti.

Dugotrajna izloženost stresu na radnom mjestu osim što negativno utječe na dobrobit zaposlenika također ima i negativne posljedice za samu organizaciju u vidu čestih izostanaka zaposlenika s posla (bolovanja), čestih promjena zaposlenika, slabije produktivnosti. S obzirom na sve poteškoće koje mogu prouzročiti psihosocijalni rizici radnog mjesta mnoge svjetske organizacije zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom ukazuju na važnost primarne prevencije odnosno prepoznavanje rizičnih čimbenika i njihovo saniranje kako bi se izbjeglo rješavanje njihovih negativnih ishoda. Također je potrebno osvijestiti ljude na postojanje ovog problema i smanjiti stigmu koja često prati ljude s mentalnim poteškoćama, kako bi ih se potaknulo da pravovremeno zatraže pomoć i na taj način smanje negativni utjecaj mentalnih poteškoća općenito na svoje zdravstveno stanje ali i na produktivnost na poslu.