Prehrambene navike djece
Kad bi djeca birala, što bismo pronašli na njihovom jelovniku? Pudinzi za doručak, pizze, prženi krumpirići, hrenovke za ručak ili večeru, a za međuobrok našlo bi se malo čokolade, sladoleda, grickalica poput smokija, čipsa ili štapića. Sreća pa odluku o tome što će jesti ipak nećemo prepustiti njima.
Prehrana je od velikog značaja za djecu, a osim prehrane važno je da su i tjelesno aktivna. Neaktivna djeca vrlo brzo postaju pretila. Nažalost, sve je više pretile djece, a udio djece u Dubrovačko-neretvanskoj županije u dobi 7-14 godina čiji je omjer tjelesne težine i tjelesne visine iznad 90. centilne distribucije je iznad hrvatskog prosjeka (15,4% dječaka i 14,1% djevojčica u odnosu na hrvatski prosjek 14,0% dječaka i 12,3% djevojčica). Ove rezultate Službe za školsku i sveučilišnu medicinu možemo smatrati neuspjehom i trebamo reagirati na vrijeme.
Gdje griješimo u prehrani? Najčešće uzimamo velike količine hrane, loše odabiremo namirnice, imamo krive informacije o hrani, griješimo pri pripremi namirnica, preskačemo obroke ili pak nismo dovoljno tjelesno aktivni. Npr. umjesto prženih krumpirića možemo odabrati kuhani krumpir začinjen s jednom malom žličicom maslinovog ulja i pri tome štedimo čak 160 kcal/100 g; umjesto da kupimo ledeni čaj možemo skuhati čaj čime štedimo čak 60 kcal/čaši ako ga zašećerimo s 1 žličicom šećera... S godinama mijenjale su se veličine porcija. Današnji potrošač želi veću količinu hrane za istu novčanu vrijednost što je doprinjelo većoj konzumaciji hrane. Svjedoci smo brojnih XXL pakiranja čipseva, čokolada i raznih drugih proizvoda. Većina napitaka, danas, pakirana je u ambalaži od 0,5 l. Kokice u kinu više nisu u malim pakiranjima, a osim ambalaže promijenilo se i posuđe pa su tako danas tanjuri i šalice veće u odnosu na one prije 20 godina. To povećanje ambalaže i posuđa dovelo je i do veće konzumacije hrane, a s druge strane sve smo manje tjelesno aktivni i unesenu energiju ne potrošimo što dovodi do neravnoteže između unesene i potrošene energije. Na taj način vrlo brzo ćemo imati prekomjernu tjelesnu masu.
Prehrana djece treba biti raznolika, obroci se ne smiju preskakati. Najvažniji je obrok onaj prvi jutarnji (1-2 sata nakon buđenja), kojeg zovemo zajutrak i ima veliku važnost u kontroli tjelesne težine. Najbolja ulaznica u novi dan je obrok bogat ugljikohidratima npr. integralne žitarice s mlijekom ili jogurtom te voće ili svježe iscjeđeni voćni sok. Djeca koja konzumiraju zajutrak kreativnija su, imaju više uspjeha u rješavanju problema koja se pred njih postave, i postižu bolje rezultate u sportu i školi. Ne smije se preskakati ni ručak ni večera i potrebno je obratiti pažnju na međuobroke. Neka međuobroci budu voće svježe ili suho i jogurti. Dovoljna količina mlijeka i mliječnih proizvoda je važna jer kalcij kojeg oni sadržavaju u velikoj količini je neophodan za rast. Treba odabrati manje masnu hranu, umjereno je soliti, a rijetko jesti slastice i piti zašećerene napitke poput ledenog čaja i gaziranih pića. Visokokalorična hrana, bogata mastima i/ili šećerima ne bi smjela biti dijelom svakodnevene prehrane djece.
Tablica 1. Usporedba količine kalorija između namirnica dobrog i lošeg izbora u 100 g proizvoda
Najvažniju ulogu u prehrambenim navikama djece imaju roditelji. Djeca čiji se roditelji pravilno hrane vjerojatno će i kao odrasli zadržati dobre navike. Bilo bi poželjno koliko je to moguće osigurati zajedničke obroke. Hranu ne koristiti u svrhu nagrade ili kazne, a svaka hrana je dopuštena samo je važno koliko često i u kojoj količini se unosi. Odabir namirnica i način pripreme treba biti primjeren djeci. Djeca bi kroz igru i zabavu trebala učiti o važnosti pravilne prehrane i tjelovježbe jer tu se postavljaju temelji za zdraviju buduću generaciju.
Mi smo mediteranska zemlja i trebali bi se oduprijeti utjecaju zapada i njihovog načina prehrane i vratiti mediteransku prehranu u naše domove.
Marija Vezilić, dipl. ing.
