Sedamdeset i pet godina Svjetske zdravstvene organizacije

7. travnja obilježava se 75 godina postojanja i djelovanja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) kao vodeće institucije u području globalnog javnog zdravlja te je taj dan proglašen Svjetskim danom zdravlja.

Svjetska zdravstvena organizacija službeno je osnovana tri godine nakon završetka Drugog svjetskog rata, 7. travnja 1948. godine. Međutim, na njenom osnivanju radilo se već od 1945. Ustav je izglasan 1946., a 1947. godine je uspostavljena prva globalna usluga za praćenje bolesti s informacijama koje su se prenosile telefaksom (1).  

Temeljna načela za sreću, skladne odnose i sigurnost svih naroda u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda navedena su u Ustavu Svjetske zdravstvene organizacije:

1. Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti ili slabosti.
2. Uživanje najvišeg mogućeg standarda zdravlja jedno je od temeljnih prava svakog čovjeka bez obzira na rasu, vjeru, političko uvjerenje, ekonomski ili društveni status.
3. Zdravlje svih naroda temeljno je za postizanje mira i sigurnosti i ovisi o potpunoj suradnji pojedinaca i država.
4. Postignuća bilo koje države u promicanju i zaštiti zdravlja vrijedna su za sve.
5. Nejednak razvoj u različitim zemljama u promicanju zdravlja i kontroli bolesti, posebice zaraznih bolesti, zajednička je opasnost.
6. Zdrav razvoj djeteta je od osnovne važnosti; sposobnost da se živi skladno u promjenjivom ukupnom okruženju ključna je za takav razvoj.
7. Proširenje dobrobiti medicinskog, psihološkog i srodnog znanja na sve ljude ključno je za potpuno postizanje zdravlja.
8. Informirano mišljenje i aktivna suradnja javnosti od iznimne su važnosti za unapređenje zdravlja ljudi.
9. Vlade imaju odgovornost za zdravlje svojih naroda koja se može ispuniti samo pružanjem odgovarajućih zdravstvenih i socijalnih mjera (2).

SZO ima za cilj okupiti zemlje širom svijeta i pružiti podršku u organiziranju i radu zdravstvene zaštite u zajednici i pružanju pomoći najosjetljivijim populacijskim skupinama (majkama, djeci, starijim osobama, raseljenim osobama, žrtvama rata ...). Područje djelovanja su zarazne i nezarazne bolesti, cijepljenje, okoliš i zdravlje, starenje populacije ....

Jedan od pokretača i utemeljitelja SZO bio je doktor Andrija Štampar (slika 1) velikan svog vremena, koji je trajno upisao Hrvatsku u svjetsku kartu javnozdravstvene misli i djelovanja. Rođen je 1. rujna 1888. godine u selu Drenovac između Slavonskog Broda i Pleternice. Nakon školovanja u Vinkovcima odlazi u Beč gdje je diplomirao medicinu 1911. godine. Doktor Andrija Štampar je u svom bogatom životopisu između ostalog bio utemeljitelj Škole narodnog zdravlja u Zagrebu, profesor zagrebačkog Medicinskog fakulteta i njegov dekan u dva mandata, rektor Sveučilišta u Zagrebu te predsjedavajući na prvom zasjedanju skupštine Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi u Švicarskoj. Sukreator je i definicije zdravlja koja se i danas koristi. Preminuo je u Zagrebu 26. lipnja 1958. godine (3).

Slika 1. Doktor Andrija Štampar (1888. - 1958.)

Štampar se zalago za afirmiranje preventivne i socijalne medicine, higijene i prava na zdravlje. Bio je javnozdravstveni prosvjetitelj s naglašenim interesom za zdravlje i prevenciju bolesti pa postavlja temelje preventivno-profilaktičke infrastrukture gradnjom brojnih zdravstvenih ustanova (dispanzera, higijenskih zavoda ...) i edukacijom stručnog osoblja. Dio njegovog rada su i akcije zdravstvenog prosvjećivanja za cjelokupnu populaciju.

Andrija Štamapr napisao je deset načela na kojima se temelji rad i organizacija zdravstvene službe u zajednici, koja bi trebala biti nit vodilja suvremene primarne zdravstvene zaštite. Ta načela prenosimo u cijelosti kako ih je Štampar javno izložio 1926. godine (4):

1. Važnije je obavještavanje naroda od zakona.
2. Najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaćanje o zdravstvenim pitanjima.
3. Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapređenju nije monopol liječnika, nego s njim treba da bave svi bez razlike. Samo ovom zajdničkom suradnjom može se unaprijediti narodno zdravlje.
4. Liječnik treba da je uglavnom socijalni radnik; s individualnom terapijom ne može mnogo da postigne; socijalna terapija je sredstvo koje ga može dovesti do pravog uspjeha.
5. Liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku, jer ga ekonomska ovisnost sprečava u glavnim njegovim zadacima.
6. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se činiti razlika između ekonomski jakih i slabih.
7. Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju u kojoj će liječnik tražiti bolesnika, a ne bolesnik liječnika, jer samo na taj način može u našem staranju da obuhvati sve veći broj onih, čije zdravlje treba da čuvamo.
8. Liječnik treba da je narodni učitelj.
9. Pitanje narodnog zdravlja od većeg je ekonomskog nego humanitarnog značaja.
10. Glavno mjesto liječničkog djelovanja su ljudska naselja, mjesta gdje ljudi žive, a ne laboratoriji i ordinacije.

Načela doktora Andrije Štamapra i danas, više nego ikad predstavljaju veliki izazov u svakodnevnom radu svih u zdravstvenom sustavu. Uz postojeća tehnološka dostignuća i mogućnosti javnozdravstvene medicine, još uvijek osobne odluke i izbori utječu na zdravlje, stoga donesite prave odluke i ostanite zdravi.

Svjetski dan zdravlja 7. travnja - donesite prave odluke!

Više pogledajte na:

1. World Health Organization. Public health milestones through the years. Dostupno na: https://www.who.int/campaigns/75-years-of-improving-public-health/milestones/Index/#year-1945 Pristupljeno, 6.04.2023.
2. World Health Organization. Constitution. Dostupno na: https://www.who.int/about/governance/constitution Pristupljeno, 6.04.2023.
3. Škola narodnog zdravlja „Andrija Štamapr“, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Stvaranje Svjetske zdravstvene organizacije – javnozdravstvena diplomacija Andrije Štampara. Dostupno na: https://mef.unizg.hr/app/uploads/2023/04/Stvaranje-Svjetske-zdravstvene-organizacije-javnozdravstvena-diplomacija-Andrije-Stampara-.pdf Pristupljeno, 6.04.2023.
4. Džakula A, Tripalo R, Vočanec D, Radin D, Lončarek K. Are Andrija Štampar’s principles gone – forever and ever? Essay. Croat Med J. 2017;58:372-6 Dostupno na: https://www.unirepository.svkri.uniri.hr/islandora/object/medri%3A3847/datastream/FILE0/view Pristupljeno, 6.04.2023.

Odjel za socijalnu medicinu

Služba za promicanje zdravlja