Poticanje zdravog starenja u okruženju domova za starije

U Hrvatskoj se već desetljećima događaju dva značajna demografska procesa, a to su depopulacija i starenje stanovništva. Depopulacija je proces u kojemu dolazi do pada ukupnog broja stanovnika na određenom području. Može biti posljedica prirodnog pada broja stanovnika kada je broj umrlih veći od broja rođenih ili negativnog migracijskog salda kada je više iseljenih nego useljenih osoba na određenom području.

Od 90-tih godina 20. stoljeća u Hrvatskoj se bilježi sve značajniji prirodni pad stanovnika koji je rezultat dugogodišnjeg pada broja rođenih (pada nataliteta). Takav demografski proces utječe na dobnu strukturu stanovnika sa sve manjim brojem mladog i radnoaktivnog stanovništva, a sve većim brojem osoba starije životne dobi (65 godina i više). I Dubrovačko-neretvanska županija zahvaćena je ovim demografskim procesima i promjenama. Prema zadnjim dostupnim procjenama stanovnika Državnog zavoda za statistiku, u 2022. godini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bilo je 15,4% osoba u dobi 0-14 godina i 22,8% u dobi 65 godina i više (u RH 14,3% i 22,6%). Dvadeset godina prije, 2002. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji udio mladih 0-14 godina bio je 18,0%, a udio starijih osoba 16,8%.

Osim toga, zbog boljeg životnog standarda i zdravstvene zaštite u svim razvijenim zemljama raste životni vijek i očekivano trajanje života pa tako i u Hrvatskoj. Očekivano trajanje života pri rođenju u 2022. godini bilo je 77,6 godina (74,6 za muškarce i 80,7 za žene). Iste godine prosječna starost u Hrvatskoj iznosila je 44,3 godine odnosno 42,6 godina za muškarce i 46,0 za žene (u 2002. godini 39,6 godina odnosno 37,8 za muškarce i 41,3 za žene).

Više je različitih pokazatelja demografskih promjena, a jedan od vodećih indikatora je indeks starenja koji pokazuje udio osoba u dobi 60 godina i više u odnosu na broj osoba u dobi 0-19 godina. Indeks veći od 40% znači da je populacija određenog područja u procesu starenja. Što je vrijednost indeksa veća pokazatelj je značajniji, jer ukazuje na sve veći udio starije populacije (60 godina i više) u odnosu na mlađu (0-19 godina). U 2022. godini indeks starenja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji iznosio je 147,6% (128,2% za muškarce i 167,9% za žene), a u RH 156,1% (130,6% za muškarce i 183,1% za žene). U usporedbi s indeksom iz 2002. godine vidljiv je značajan porast udjela osoba starije dobi u odnosu na mladu populaciju (92,7% odnosno 76,4% za muškarce i 109,7% za žene u Dubrovačko-neretvanskoj županiji,  93,8% odnosno 74,1% za muškarce i 114,3% za žene u RH).

U 2022. godini u Hrvatskoj je 2% osoba starije životne dobi (65+) bilo smješteno u domovima socijalne skrbi za starije osobe (1,8% u Dubrovačko-neretvanskoj županiji). Najčešći razlozi njihovog smještaja bili su bolest i nemoć (73,3%), dok je svaka deseta osoba smještena u dom zbog usamljenosti (10,2%).

Služba za promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije godinama provodi razne promotivno-edukativne aktivnosti usmjerene na očuvanje i unapređenje tjelesnog i mentalnog zdravlja te promicanje ranog prepoznavanja simptoma određenih bolesti za osobe starije životne dobi (65 godina i više). Tako već niz godina služba organizira i provodi gerontopredavanja i radionice u domovima za starije osobe u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

U prvoj polovici ove 2024. godine o različitim zdravstvenim temama (utjecaj vremenskih prilika na zdravlje, zaštita zdravlja za vrijeme ljetnih vrućina, stereotipovi u starosti, prepoznavanje emocija, prilagodba na starenje, uloga prehrane u održavanju zdravlja crijevne mikroflore te oralno zdravlje) govorile su i s korisnicima domova razgovarale djelatnice Službe za promicanje zdravlja: prim. mr. Marija Mašanović, dr. med. spec. javnog zdravstva, Pamela Andrea Orellana Kovačević, prof. psihologije, Martina Jerinić Njirić, prof. pedagogije, Dijana Vukasović, dipl. medicinska sestra, Marija Vezilić, dipl. ing., nutricionistkinja i prim. dr. sc. Ankica Džono Boban, dr. med. spec. javnog zdravstva.

One su posjetile sljedeće domove socijalne skrbi: Dom za starije osobe „Dubrovnik“ i njegovu izdvojenu poslovnu jedinicu Thermotherapija u Dubrovniku, Dom za starije i nemoćne osobe „Domus Christi“ u Dubrovniku, Dom za starije i nemoćne osobe „Konavle“ na Grudi u Konavlima, Dom za starije osobe Vela Luka u Vela Luci, Dom za starije i nemoćne osobe Majka Marija Petković u Blatu, Dom za odrasle osobe (psihički bolesne odrasle osobe) u Blatu, Dom za starije i nemoćne osobe „Korčula“ u Korčuli te Centar za pružanje usluga u zajednici Metković u Metkoviću.

U drugom dijelu 2024. godine nastavljaju se provoditi aktivnosti usmjerene ovoj populaciji.

 

Izvori podataka:

Državni zavod za statistiku. Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2022.  Zagreb, 2023. Dostupno na: https://podaci.dzs.hr/2023/hr/58063. Datum pristupa: 10. srpnja 2024.

Državni zavod za statistiku. Stanovništvo prema dobi i spolu – procjena sredinom godine, prosječna starost stanovništva i očekivano trajanje života. Dostupno na: https://podaci.dzs.hr/. Datum pristupa: 10. srpnja 2024.

Republika Hrvatska. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Godišnje statističko izvješće o domovima i korisnicima socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj u 2022. godini. Zagreb, 2023.

 

Javnozdravstveni pokazatelji o osobama starije dobi u Dubrovacko-neretvanskoj zupaniji 2002. - 2018.