Osteoporoza
Osteoporoza je bolesti kod koje se mijenja sastav i građa kostiju. Kosti postaju krhkije i sklonije prijelomima. Češća je kod žena i to nakon ulaska u menopauzu (najčešće iza 50-te godine života).
Ova bolest simptome ispoljava kada je već uzela maha. Širom svijeta jedna od tri žene i jedan od pet muškaraca starijih od 50 godina doživjet će pad zbog prijeloma kosti izazvanog osteoporozom. Na slici niže se vidi razlika između normalne (lijevo) i osteoporotične kosti (desno).
Kost izgrađuje koštano tkivo koje se sastoji od koštanih stanica (osteociti), osnovne tvari i koleganih vlakana (koji zajedno čine osteoid), vezivne tvari i različitih soli (najvažnije soli su kalcijev fosfat, kalcijev karbonat i magnezijev fosfat). Prema izgledu dijeli se na spužvastii (spongiozni) i čvrsti (kortikalni) dio. Spužvasti dio sastoji se od mreže koštanih gredica (tzv. trabekula), gradi oko 20% kostura i veći dio strukture kralješaka. Kortikalni dio je vanjski omotač kosti, daje joj čvrstoću i čini 80% koštane mase.
Kost je živi sustav koji se tijekom cijelog života trajno izgrađuje (djelovanjem koštanih stanica osteoblasta iz kojih se razvijaju osteociti stanice koje grade kost) i razgrađuje (djelovanjem koštanih stanica osteoklasta). Ovaj proces je pod utjecajem parathormona - PTH (hormona paratireoidne žlijezde), kalcitonina (hormona kojeg proizvodi žlijezda štitnjača), estrogena, vitamina D (neophodnog za poticanje mineralizacije kosti ugradnjom kalcija i fosfata u kost) citokina i drugih lokalnih čimbenika kao što su prostaglandini.
Glavna koštana masa u tijelu se stvara do 20-te godine života, zbog čega je iznimno važno unositi odgovarajuće količine kalcija i ostalih minerala u organizam, ali i izlagati kost naprezanju (npr. nošenje tereta) što je potrebno za njen rast. U mladosti procesi izgradnje prevladavaju nad procesima razgradnje kosti, dok u starijoj dobi, proces osteogeneze ide prema gubitku koštane mase.
Osteoporoza se razvija kao primarna u 95% slučajeva i dijeli se na:
- idiopatsku (nepoznatog uzroka) - rijetka je i javlja se kod djece i mladih osoba s urednim funkcijama spolnih žlijezda,
- postmenopauzalnu (osteoporoza tip I) - javlja se između 51. i 75. godine života. Uslijed pada razine estrogena kod žena (i testosterona kod muškaraca) podiže se razina citokina koji potiču aktivnost osteoklasta i resorpciju kosti.
- involucijsku ili senilnu (osteoporoza tipa II) - posljedica normalnog procesa starenja i smanjenja broja i aktivnosti osteoblasta. Javlja se iznad 60-te godine života i dva puta je učestalija u žena.
Sekundarna osteoporoza se javlja u 5% slučajeva i uzrokovana je raznim stanjima i bolestima: endokrinopatije (npr. suvišak glukokortikoida, PTH, hormona štitnjače, manjak testosterona, pojačano lučenje prolaktina, dijabetes), poremećaji jetre, povećana količina A vitamina, dugotrajno nekretanje (imobilizacija), kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), kronično zatajenje bubrega, lijekovi (npr. barbiturati, fenitoin, heparin, kortikosteroidi), nedovoljan unos hranjivih tvari u krvotok uslijed poremećaja probave, apsorpcije ili transporta, zloćudne bolesti, produženo bestežinsko stanje (npr. ronioci koji rade na dubinama, astronauti).
Rizični čimbenici vezani za razvoj osteoporoze su:
- dugotrajana tjelesna neaktivnost (sjedalački način života, dugotrajna imobilizacija uslijed prijeloma kosti)
- mršavljenje
- nedovoljan unos kalcija, fosfora i vitamina D, visokoproteinske dijete
- pušenje i prekomjerna konzumacija kave ili alkohola
- dugotrajno neizlaganje sunčevim zrakama potrebnim za sintezu D vitamina u koži.
Prvi znakovi bolesti su značajan gubitak u tjelesnoj visini i pogrbljeno držanje, bol u leđima, sklonost prijelomima (u području kuka, ručnog zgloba i kralješnice).
Najbolji način prevencije ove bolesti su bavljenje tjelesnom aktivnošću i odgovarajući unos kalcija kojima obiluju mliječnih prehrambeni proizvodi, te druge prehrambene namirnice u čijem sastavu se nalaze tvari i elementi potrebni za normalnu izgradnju kosti.
Kako u Hrvatskoj ne postoji registar koji bi pratio kretanje ove bolesti, a podaci prikupljeni iz godišnjih izvješća primarne zdravstvene zaštite, osteoporozu i osteomalaciju bilježe kao zajedničke bolesti, ne može se sa sigurnošću tvrditi kakvo je pravo stanje.
Više o ovoj bolesti kao i načinu prevencije saznajte na slijedećim linkovima:
Prevencija padova kod starijih osoba
Koliko vam je tjelesne aktivnosti potrebno?
mr. Marija Mašanović, dr. med., spec. javnog zdravstva
