Demografsko starenje - javnozdravstveni izazov 21. stoljeća

Unazad nekoliko desetljeća u svijetu je prisutno demografsko starenje. Između 1950. i 2010. godine očekivano trajanje života u svijetu poraslo je sa 46 na 68 godina, a do kraja ovog stoljeća procjenjuje se porast do 81. godine života. Danas u svijetu živi skoro 700 milijuna ljudi starijih od 60 godina, a u 2050. godini procjenjuje se da će biti oko 2 milijarde ljudi te dobi.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 17,6% stanovništva Republike Hrvatske ima 65 godina i više (svaki šesti stanovnik). Zadnjih pedeset godina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (DNŽ) trend starenja kreće se od 12,3% u 1971. godini, 15,9% u 2001. do 17,8% u 2011. U Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji došlo je do porasta udjela starije populacije zahvaljujući produženju životnog vijeka u ovim županijama. Prosječno muškarci u DNŽ pri dobi od 65 godina mogu očekivati još 16 godina života, a žene 20 godina. Ovakvo očekivano trajanje života veće je od prosjeka za zemlje EU 27.

Zbog specifičnih obilježja starenja poput gubitka autonomije, nemogućnosti samostalnog  zadovoljavanja bioloških i socijalnih potreba, slabljenja tjelesnih i mentalnih sposobnosti povećava se rizik za razvoj različitih bolesti pa tako i rizik za razvoj mentalnih poremećaja u populaciji starijih osoba.

Demografsko starenje, specifični problemi i potrebe starijih osoba, identificiranje istih, ulaganje u razvoj usluga i skrbi za stare osobe, povećani zdravstveni i drugi troškovi s društveno-ekonomskim reperkusijama upućuju na javnozdravstvenu krizu ovog stoljeća.

Demografsko starenje i mentalno zdravlje

mr. Ankica Džono Boban, dr. med., spec. javnog zdravstva