Pušačka groznica dubrovačkih srednjoškolaca

Zbog specifičnosti razdoblja odrastanja, relativnog neiskustva te određene mladenačke sklonosti rizicima, najugroženija populacijska skupina za usvajanje i razvoj ovisničkog ponašanja su adolescenti. Razvojno doba adolescencije donosi želju za samopotvrđivanjem i izgradnjom samostalnih stavova i načina ponašanja, kojima je ponekad temeljni cilj odudaranje od ponašanja i stavova odraslih. Jedan od prvih pokušaja eksperimentiranja sredstvima koja mogu uzrokovati ovisnost je pušenje. Trend širenja "pušačke groznice" kod mladih u stalnom je porastu i vidljivo poprima neslućene velike razmjere. Često zanemarivanje i potiskivanje ovoga problema djelomično je uzrokovano i dominacijom kampanje protiv upotrebe psihoaktivnih droga. Upoznati sa razornim i brzim smrtonosnim djelovanjem narkotika, roditelji sve češće zauzimaju stav prema pušenju mladih kao "manje zlo". Nažalost, premda dugoročne, posljedice i ove vrste ovisnosti su ozbiljne, a u nekim slučajevima tragične.

Najnoviji rezultati znanstvenih istraživanja koje objavljuje Svjetska zdravstvena organizacija pokazuju kako i dalje raste učestalost pušenja kod mladih osobito u zemljama središnje i istočne Europe. U našoj zemlji ispitivanja među mladima provodi Zavod za javno zdravstvo. Rezultati pružaju uvid u navike mladih Hrvatske u odnosu na druge europske zemlje, kao i praćenje trendova pojedinih ovisničkih ponašanja. Također, od iznimnog je značaja i akcija "Recite DA nepušenju". Nakon dvogodišnjeg rada bilježe se vrlo dobri rezultati u poticanju na apstinenciju i potpuno odvikavanje mnogih "mladih i starih" pušača.

Potaknuti svim prikazanim rezultatima, novinskim člancima, a najčešće svakodnevnim susretima sa sve većim brojem mladih pušača na mjestima okupljanja mladih u Dubrovniku, učenici Eko grupe Gimnazije  Dubrovnik proveli su anketu o pušenju u šest srednjih škola: Gimnazije Dubrovnik (Opća i Klasična), Ekonomska, Medicinska, Pomorska i Turističko-ugostiteljska škola.

Rezultati su sljedeći:
- anketirano je 1478 ispitanika, odnosno 795 djevojaka (53,8%) i 683 mladića (46,2%).
- odnos pušača i nepušača je: 33,7% srednjoškolaca puši dok su se ostalih 66,3% izjasnili kao nepušači.
- veći je udio žena od muškaraca unutar pušačke populacije, odnosno 56,8% djevojaka i 43,2% mladića (naši rezultati potvrđuju nalaze Zavoda za javno zdravstvo (istraživanje provedeno u suradnji sa Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu), a koji ukazuju na zamjetno povećanje broja djevojčica koje su pušile 40 i više puta).  
- struktura populacije pušača i nepušača za pojedine razredne skupine u svim srednjim školama je zanimljiva: dok je u 1. razredima veći broj nepušača od pušača (75,7 : 24,3%), od 2. do 4. razreda razlika se postupno smanjuje. Dok ju 1. razredima među pušačima veći udio imaju muškarci, u starijim razrednim skupinama on se mijenja u "korist" žena pušača.
- prema osobnom mišljenju srednjoškolaca 67,7% smatra da 2/3 učenika puši u njihovoj školi.

Premda smo na početku ankete naveli manji postotak "redovitih" pušača, odgovori na ovaj upit ukazuje da tijekom subotnjih izlazaka naglo poraste broj "povremenih" pušača.
- još jedno mišljenje srednjoškolaca: 73,5% ih smatra da Zakon o zabrani prodaje cigareta osobama mlađim od 18 godina ima negativan, odnosno nikakav učinak jer se većina odraslih ne drži ovog propisa niti su do sada odgovorne institucije istražile primjenu ovog Zakona u praksi.
- na nedovoljno poznavanje srednjoškolaca da pušenje kod čovjeka oštećuje tjelesne sustave (dišni, probavni, srčano-žilni, za izlučivanje i spolni) ukazao je vrlo mali postotak točnih odgovora, 13,2%. Većina ih smatra (>75%) da su posljedice vidljive samo na dišnom i srčano-žilnom sustavu.
- unutar pušačke populacije dubrovačkih srednjoškolaca utvrđeno je da 51,8% počinje pušiti prije 13. godine, odnosno u 7. razredu osnovne škole. Nešto manji postotak od 48,2%  započeo je pušiti kasnije.
- analiza količine popušenih cigareta ukazuje da najveći broj mladih puši manje od 10 cigareta dnevno (44,8 %) ili oko 1 kutije dnevno (43,6 %). Vrlo mali udio od 11,6% pušača puši više od 1 kutije dnevno.
- na kraju, utvrđujemo da nešto veći udio pušača srednjoškolaca (54%) doživljava svoje pušenje kao lošu naviku i željeli bi prestati.


učenica Marina Njire, 3. razred Jezične Gimnazije
voditelj: prof Vesna Kljunak