RIZICI POVEZANI S HRANOM I VODOM

Velik broj zaraznih bolesti prenosi se putem hrane i vode. Tu spadaju salmoneloze, šigeloze, hepatitis A, legioneloza, kolera, leptospiroze i druge bolesti. Najvažnija bolest koja se u nekim krajevima  može pojaviti kod čak 80% putnika je tzv. „putnički proljev“, a uzrokuju ga razni mikroorganizmi s kojima se naš organizam prvi put susreće, dok se domaće stanovništvo „naviklo“ na njih. Posebice je opasno jesti školjke, ne samo radi mikroorganizama koje mogu sadržavati, već i radi raznih toksina (otrova).

Da bi izbjegli ove rizike, u pravilu najbolje je ne piti vodu iz slavine, već treba konzumirati tvornički flaširanu vodu ili prokuhanu vodu (npr. čaj). Vodu iz slavine nemojte koristiti niti za pranje zubiju. Također, u nerazvijenim zemljama valja reći konobaru da nam ne stavlja led (pravi se od vode) u piće. Nemojte jesti hranu od uličnih prodavača, jer je često upitne mikrobiološke ispravnosti. Općenito, što se hrane tiče držite se pravila „operi, oguli, ispeci ili baci!“, što znači da svu sirovu hranu treba ili oprati (voće, povrće), ili oguliti (još sigurnije) ili ispeći (skuhati, tj. dobro toplinski obraditi) ili je ne jesti. Uvijek jedite svježe pripremljenu hranu.

Izbjegavajte pijenje vode i kupanje u vodama rijeka, potoka ili jezera (osim na službenim plažama).

Što napraviti u slučaju proljeva?

Kod pojave proljeva najvažnije je paziti da ne dehidriramo. Treba unositi dosta tekućine (prokuhana voda iz slavine, flaširana voda) i jesti laganiju hranu. Ukoliko proljev traje više od jednog dana, u vodi otopiti oralnu rehidracijsku soluciju i piti. U slučaju vrlo jakog proljeva ili pojave povišene temperature javite se lokalnom liječniku.

Ako nemate tvornički pripremljenu soluciju, sami možete napraviti   otopinu, tako da u litri vode (prokuhane ili flaširane) otopite 6 čajnih žlica šećera i 1 čajnu žlicu soli.