Pušenje izaziva depresiju
Najnovije studije sugeriraju da bi pušenje u adolescenciji moglo biti uzrok depresije kod mladih, suprotno dosadašnjem mišljenju koje je smatralo da depresivne osobe puše da bi se osjećale bolje. Studija je pokazala da su tinejđeri pušači kroz godinu dana pušačkog staža, 4 puta češće razvijali simptome teške depresije u odnosu na njihove vršnjake nepušače. Istraživači smatraju da nikotin ili neki drugi nusprodukt pušenja ima depresivno djelovanje na središnji živčani sustav. Činjenica da lijekovi protiv depresije pomažu u liječenju nikotinske ovisnosti dodatno pridonosi navedenim novim spoznajama o djelovanju pušenja na mozak. Premda su i ranija istraživanja povezivala pušenje u adolescentnoj dobi sa samoubojstvima i depresijom u odrasloj dobi, smatralo se da je pušenje posljedica depresije, a ne uzrok. Mnogi smatraju da su depresivni ljudi skloni samoliječenju cigaretama, međutim ova nova istraživanja nisu potvrdila pretpostavku da prisutnost depresivnih simptoma povećava rizik da osoba postane pušač, ali su pokazala da osobe koje puše imaju veću vjerojatnost razviti depresiju. Istraživanje je rađeno u Americi, upitnikom, na uzorku od 8704 tinejđera koji nisu imali znakove depresije i 6947 tinejđera koji nisu pušili. Prema istraživanju, najveći utjecaj na početak pušenja kod adolescenata su imali pritisak vršnjaka i neuspjeh u školi. Nakon jedne godine, 2,8 % nepušača je razvilo simptome depresije u usporedbi sa 12% pušača koji su pušili kutiju dnevno.
Poznato je i često opisano djelovanje pušenja majke na djetetove intelektualne sposobnosti i poteškoće u usvajanju školskih znanja; slabiju koncentraciju, pamćenje i hiperaktivnost u djetinjstvu. Nova eksperimentalna istraživanja na laboratorijskim životinjama pokazala su stvarne promjene u građi živčanih stanica. U ovom istraživanju promatrale su se fiziološke promjene moždane kore miševa nakon prenatalne izloženosti nikotinu. Različite grupe eksperimentalnih životinja bile su izložene različitim količinama nikotina. Životinje su pregledane u različitim periodima nakon poroda. Vidljive promjene su uključivale stanjenje moždane kore, smanjenje veličine živčanih stanica mozga i smanjenu težinu mozga. Također je količina živčanih ogranaka bila smanjena. Živčani ogranci su važni za povezivanje sa drugim živčanim stanicama (stvaranje mreže živčanih stanica). Vidljive biološke promjene u građi mozga bile su upravo proporcionalne količini nikotina kojoj je fetus životinje bio izložen prije poroda. Ovo istraživanje daje odličan biološki model i dokaz koji objašnjava, u mnogim studijama opisanu, povećanu hiperaktivnost, poremećaj pažnje, smanjen kvocijent inteligencije i poteškoće u učenju kod djece majki koje su pušile u trudnoći.
Posebno su zanimljiva nova istraživanja o djelovanju alkohola na mozak adolescenata. Dugo vremena je problem štetnog djelovanja alkohola na razvoj mozga kod adolescenata bio zanemaren, dijelom i zato jer su tehnologije koje omogućavaju otkrivanje vrlo preciznih i finih promjena na mozgu tek nedavno razvijene. Dr. Clark, direktor Istraživačkog centra za alkoholizam adolescenata u Pittsburgu navodi rezultate koji pokazuju da dolazi do promjena u veličini pojedinih dijelova mozga kod adolescenata koji konzumiraju veće količine alkohola. Rezultati objavljeni u American Journal Psychiatry, pokazuju smanjenje veličine dijela mozga koji se zove hipocampus za 10% u odnosu na mozak adolescenata koji nemaju problem s alkoholom. Hipocampus je dio mozga koji je odgovoran za pamćenje i učenje. Smanjenje je bilo veće u onih mladih koji su ranije počeli sa pijenjem i dulje vremena su pili. Ranije započimanje s pijenjem povezano je s većim rizikom od razvoja ovisnosti. Tako će od djece koja počnu piti sa 13 godina, 43% razviti ovisnost do odrasle dobi. Ako počnu piti u odrasloj dobi samo će 10% razviti ovisnost.
Istraživanje o konzumiranju sredstava ovisnosti među srednjoškolcima u Dubrovačko neretvanskoj županiji, koje je 2003 god. proveo Zavod za javno zdravstvo zdravstvo, pokazuje da je u roku od samo dvije godine (od 2001 do 2003) došlo do značajnog porasta pijenja svih vrsta alkoholnih pića među mladima. 52% učenika od prvih do završnih razreda srednjih škola pije žestoka alkoholna pića barem nekoliko puta mjesečno. U završnim razredima je ta brojka još i veća 77% mladića i 63% djevojaka. I sva ostala alkoholna pića se piju u vrlo sličnoj učestalosti. Još više zabrinjava obrazac pijenja koji uključuje velik broj pića i opijanje. 31% učenika u dobi od 14-19 godina u situacijama pijenja pije 4-5 i više pića. 28% učenika se opije barem jednom mjesečno, od čega 5,6 % jednom tjedno i 2,3% nekoliko puta tjedno.
Istovremeno cigarete puši 41% srednjoškolaca što je vrlo blagi trend pada u odnosu na 2001.godinu.
ODRASLI I DJECA: CIGARETE I ALKOHOL SU OPASNI ZA MOZAK U RAZVOJU, MNOGO OPASNIJI NEGO U ODRASLOJ DOBI. Omogućavanje ili ne sprečavanje pušenja cigareta i pijenja alkohola kod malodobnih osoba od strane odraslih znači direktno ugrožavanje i zanemarivanje osnovnih prava djece i mladih na zdrav razvoj i zaštitu od štetnih utjecaja.
Matija Čale Mratović, dr.med., specijalist školske medicine
