Svjetski dan hepatitisa - 28. srpnja

SZO je izradila strategiju pod nazivom Global Health Sector Strategy (GHSS) za virusne hepatitise 2022.-2030. koja ima za cilj eliminaciju virusnih hepatitisa kao javnozdravstvene prijetnje do 2030. godine tj. smanjiti broj novih infekcija za 90% i mortalitet (smrtnost) za 65%. Hepatitisi B i C odgovorni su za 96% smrtnih slučajeva među svim hepatitisima. Na svjetskoj razini virusni hepatitisi odgovorni su za 1,34 milijuna umrlih u 2015. (daleko najveći broj ljudi umire zbog ciroze i raka jetre – slika 1), što je više od broja umrlih od HIV/AIDS-a. Zabrinjava stalni rast smrtnosti od virusnih hepatitisa. Globalno, u 2015. g. s kroničnim hepatitisom B živi oko 257 milijuna ljudi (3,5% populacije), dok s kroničnim hepatitisom C - 71 milijun (1% populacije). Hepatitis B najviše zahvaća Afriku i Zapadni Pacifik, a hepatitis C najviše Istočni Mediteran i Europu. Procjenjuje se da je u 2015. bilo 1,75 milijuna novih infekcija HCV-om. Na svjetskoj razini mali postotak ljudi ima dostupno testiranje. Od novootkrivenih, nažalost, samo mali broj ih se liječi, svega 7-8%, iako postoje jako učinkoviti novi lijekovi za HCV (tzv. DAA – direct acting antivirals).  

Slika 1. Umrli u svijetu od virusnih hepatitisa, prema vrsti virusa i uzrocima smrti, 2015. Legenda: HAV-hepatitis A virus, HBV-hepatitis B virus, HCV-hepatitis C virus, HEV-hepatitis E virus; Izvor: WHO global health estimates for 2015 published in 2016 (Global Health Estimates 2015: deaths by cause, age, sex, by country and by region, 2000 –2015. Geneva: World Health Organization; 2016.)

Cijepljenje u ranom djetinjstvu trima dozama cjepiva protiv hepatitisa B doprinijelo je značajnom smanjenju broja novooboljelih od ovog oblika hepatitisa.  Postotak djece do 5 g. u svijetu koja su kronično inficirana s hepatitisom B smanjio se s 4,7% u godinama prije uvođenja cijepljenja na 1,3% u 2015. g.

2,7 milijuna ljudi zaraženi su HBV-om i HIV-om, a 2,3 milijuna s HCV-om i HIV-om.

Najčešća pitanja o hepatitisima

1. Zašto obilježavamo Svjetski dan hepatitisa?

Svake se godine u svijetu 28. srpnja obilježava Svjetski dan hepatitisa u cilju podizanja svijesti javnosti o javnozdravstvenom značaju virusnih hepatitisa, prvenstveno hepatitisa B i C. Glavni cilj SZO-a jest eliminacija hepatitisa do 2030. što se kani postići provedbom preventivnih mjera od kojih je cijepljenje najvažnija, zatim ranim otkrivanjem zaraženih i liječenjem svih oboljelih. Datum 28. srpnja je izabran u čast profesora Barucha Samuela Blumberga, koji je zbog otkrića virusa hepatitisa B 1976. g. dobio Nobelovu nagradu za medicinu.

2. Zašto je uopće važno obilježavati ovaj dan?

Najvažniji razlog je osvješćivanje javnosti o značaju hepatitisa. Bolest može biti jako ozbiljna. Često nema simptoma, a prelaskom u kronični oblik oštećuje jetru i uzrokuje rak i cirozu. Prevencijom, ranim otkrivanjem i liječenjem može se puno postići.

3. Koliko vrsta hepatitisa imamo?

Hepatitis je upala jetre, a mogu ga uzrokovati različiti virusi ili neinfektivni uzročnici kao što su razni otrovi, neki lijekovi, neke druge bolesti, alkohol. Najčešći uzročnici hepatitisa su virusi hepatitisa, i to virusi hepatitisa A, B, C, D i E. Najvažniji su B i C.

4. Par riječi o Nacionalnoj kampanji „Sve o hepatitisu“!

U središtu nacionalne javnozdravstvene kampanje je edukativna internetska platforma i mobilna aplikacija „Sve o hepatitisu“, čiji su suorganizatori udruga HUHIV i HZJZ, a podržavaju je razna ministarstva i zdravstvene institucije. Pozivamo sve građane diljem Hrvatske da na www.hepatitis.hr pogledaju, preuzmu i podijele na društvenim mrežama platformu i mobilnu aplikaciju.

5. Na koji način se provodi prevencija virusnog hepatitisa u Hrvatskoj?

Hrvatski sabor je 2009. godine usvojio Rezoluciju o borbi protiv virusnih hepatitisa. U Republici Hrvatskoj prevencija uključuje edukaciju o rizicima i načinima zaštite, cijepljenje protiv hepatitisa B, osiguranje kvalitete krvi i krvnih pripravaka u sustavu zdravstvene zaštite, sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, nadzor nad invazivnim kozmetičkim zahvatima (piercing, tetoviranje), prevenciju u populaciji korisnika droga (programi smanjenja štete). Pad učestalosti hepatitisa B zahvaljujemo cijepljenju protiv hepatitisa B.
U nekim hrvatskim gradovima, a jedan od njih je i Dubrovnik postoji dobrovoljno i anonimno savjetovanje i testiranje na hepatitise i HIV. Svi zainteresirani mogu se javiti na 341-085 ili na e-mail hiv.savjetovaliste@zzjzdnz.hr.

6. Što se očekuje od provedenih mjera?

Hepatitis B se može uspješno spriječiti cijepljenjem, dok je kronični hepatitis C danas izlječiv zahvaljujući lijekovima nove generacije, što daje nadu da se u budućnosti hepatitis može eliminirati. No, potrebna je veća svjesnost i razumijevanje rizika i mjera zaštite, te važnosti prevencije, pravodobnog dijagnosticiranja i uključivanja oboljelih u liječenje, koje nije jednako dostupno u svim zemljama.
Hrvatska ima dobru medicinsku skrb za oboljele od hepatitisa. Uz dostupnost suvremenog liječenja, uključujući dostupnost novih, direktno djelujućih antivirusnih lijekova za liječenje kroničnog hepatitisa C koji su na listi HZZO-a od 2015. godine, no još uvijek nisu dostupni svim oboljelima.

7. Koliko je oboljelih od hepatitisa u Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji?

Važnost hepatitisa je u prelasku u kronični oblik koji može dovesti do raka ili ciroze jetre. Hepatitis C čak u 85% slučajeva prelazi u kronični oblik. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj od kroničnog hepatitisa C boluje oko 40.000, a od kroničnog hepatitisa B oko 25.000 ljudi. Mnogi od njih još ne znaju da su zaraženi. Hrvatska nije zemlja s velikom učestalošću hepatitisa B i C u općoj populaciji, no neke su skupine građana izložene većem riziku zaraze (osobe koje injektiraju droge, osobe koje često mijenjaju spolne partnere).
Od svih hepatitisa godišnje u RH imamo najviše novooboljelih od hepatitisa C (oko 150 osoba), te hepatitisa B oko 50. Hepatitisa D nemamo, dok hepatitisa E registriramo svega pokoji slučaj godišnje. Dva najvažnija hepatitisa (B i C) imaju stabilan trend. Hepatitis A je posljednjih godina u porastu u EU, ali i u Hrvatskoj i to među muškarcima koji imaju spolne odnose s drugim muškarcima.

8. Tko se sve može zaraziti hepatitisom i na koji način?

Prema načinu zaražavanja postoje dvije skupine hepatitisa. Jednu čine HAV i HEV a prenose se fekalno-oralnim putem, najčešće s čovjeka na čovjeka te zagađenom vodom ili hranom, a u riziku su osobe koje žive u sredinama s niskim higijenskim standardima.
U drugoj skupini su HBC, HCV i HDV koji se prenose krvlju, spolnim odnosom i s majke na dijete tijekom trudnoće i poroda. Rizična ponašanja za ovu skupinu su dijeljenje pribora za intravenozno uštrcavanje droga i nezaštićeni spolni odnos, posebice s nepoznatim osobama. Zanimljivo je kako je porast oboljelih od hepatitisa A u Europi usko povezan s "novim" načinom širenja, a to je spolnim putem među muškarcima, no i dalje se radi o fekalno-oralnom načinu širenja.

9. Kome se preporučuje testiranje i kako se provodi?

Budući da su HBV i HCV najvažniji onda se može kazati kako se testiranje preporučuje svima koji su bili u riziku stjecanja ovih infekcija, prije svih osobama koje injektiraju droge i promiskuitetnim osobama koje imaju nezaštićene spolne odnose. Postoje brzi testovi is sline za HCV, te brzi testovi iz krvi jagodice prsta za HBV i HCV. Naravno, tu su i standardni testovi iz venske krvi, kojima uvijek treba potvrditi dijagnozu i odrediti tip bolesti. Besplatno i anonimno testiranje na HBV, HCV, sifilis i HIV možete obaviti i u ZZJZ u Dubrovniku u našem HIV savjetovalištu. Sve informacije se mogu dobiti na telefon 341-085 ili na našim internetskim stranicama.

10. Može li se hepatitis izliječiti?

Za hepatitise A i B postoji djelotvorno cjepivo.
HAV je najčešće lakša bolest za koju nema specifičnog lijeka. Slično je i s HBV-om. Kronični HBV može se liječiti antivirusnim lijekovima s većim ili manjim uspjehom. Kronični HCV se najnovijim lijekovima može izliječiti u preko 95% slučajeva, samo što ta terapija nije svima besplatna u Hrvatskoj.

11. Kako živjeti s hepatitisom? Može li se normalno živjeti? Na koji način?

Kronično oboljeli od hepatitisa B i C mogu živjeti gotovo normalan život, jedino što imaju veći rizik od razvoja ciroze i raka jetre. Oni znaju kako se prenose ove bolesti, ali što je još važnije kako se ne prenose. Zato je važno da svi mi naučimo načine prijenosa i prihvatimo osobe oboljele od hepatitisa kao sve ostale i družimo se s njima. Oboljeli od hepatitisa redovito se moraju kontrolirati kod infektologa te bi trebali paziti da dodatno ne oštete jetru, primjerice alkoholom.

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije će se i nadalje zalagati za destigmatizaciju oboljelih od hepatitisa, za prevenciju, cijepljenje, rano otkrivanje te za besplatno liječenje svih oboljelih.
Svi mi možemo pomoći u eliminaciji hepatitisa, a za početak možemo se informirati i educirati na stranicama našeg Zavoda ili preuzimanjem mobilne aplikacije „Sve o hepatitisu“.