Peta bolest (Erythema infectiosum)

ERYTHEMA INFECTIOSUM (PETA BOLEST, MEGALERITHEMA)

 

Što je peta bolest?

Peta bolest ili erythema infectiosum ili megaleritem je blaga virusna bolest najčešće dječje dobi koja se javlja uglavnom bez povišene temperature, a glavni znak je osip po koži. Javlja se sporadično ili epidemijski.

Koji je uzročnik?

Uzročnik pete bolesti je vrsta virusa – parvovirus B19.

Koji su simptomi pete bolesti?

Nakon inkubacije od 4 do 20 dana, najčešće se javlja crveni osip oba obraza, ali osip se javlja i na drugim dijelovima tijela. Rjeđe se javljaju temperatura, glavobolja i curenje iz nosa. Kod odraslih osipa često nema, ali se može pojaviti bol u zglobovima. Više od 25% zaraženih nema nikakve simptome.

Mogu li se javiti komplikacije?

Kao i kod većine zaraznih bolesti i ovdje su moguće komplikacije, koje se mogu javiti kod prethodno bolesnih osoba, onih s hemolitičkim anemijama (anemije koje dovode do razaranja eritrocita), te onih s oslabljenim imunološkim sustavom (npr. osobe oboljele od raka ili HIV pozitivne osobe), kao i kod trudnica.

Kako se bolest dijagnosticira?

Bolest se najčešće dijagnosticira prema kliničkim obilježjima i epidemiološkoj situaciji. Konačna dijagnoza postavlja se dokazivanjem protutijela na parvovirus B19 ili na njegov DNA.

Kako se bolest liječi?

Liječenje najčešće nije potrebno, jer bolest prolazi spontano. U slučajevima artritisa i bolova u zglobovima mogu se uzeti lijekovi poput ibuprofena.

Kako se prenosi?

Peta bolest se prenosi sa čovjeka na čovjeka preko kapljica sekreta dišnog sustava koje se šire zrakom, rukama ili predmetima i to u bliskom kontaktu u obitelji, školama i dječjim vrtićima. Može se prenijeti i s majke na plod, ali i transfuzijom krvi.

Koliko dugo je oboljeli zarazan za druge?

Ukoliko osoba ima samo osip (što je najčešće), ona je zarazna uglavnom par dana prije pojave osipa. Osobe s oštećenim imunološkim sustavom i nekom drugom kroničnom infekcijom, parvovirus mogu širiti dugo vremena.

Kolika je zaraznost pete bolesti?

Vjerojatnost da se netko zarazi u uskom kontaktu u obitelji, školi ili sl. je 10-60%. Oko 90% odraslih bilo je u kontaktu s parvovirusom i ima zaštitna protutijela. Inače, preboljela bolest ostavlja trajan imunitet.

Kolika je učestalost pete bolesti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji?

Prijavljivanje pete bolesti nije obvezno, ali liječnici je ipak znaju prijaviti. Bolest se javlja sporadično, a  svako 3-4 godine javi se veći broj slučajeva. Na području Dubrovačko-neretvanske županije uglavnom se prijavi do 5 oboljelih, a svako nekoliko godina oko 20.

Koje su mjere prevencije bolesti?

Budući se bolest širi kapljičnim putem, mjere prevencije su ograničene. Trudnicama, bolesnicima s oštećenim imunološkim sustavom i bolesnicima s hemolitičkim anemijama savjetuje se izbjegavanje kontakta s oboljelima, a svakako dijeljenje pribora za jelo. Pranje ruku je univerzalna mjera sprječavanja niza zaraznih bolesti, a koristi i u slučaju pete bolesti. Cjepivo za sada ne postoji.

 

Mato Lakić, dr. med. spec. epidemiologije