Kretanje broja prijava zaraznih bolesti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Praćenje zaraznih bolesti u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti. U njima su utvrđene zarazne bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH kao i mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.
Prijavu zarazne bolesti na temelju kliničke slike koja se kasnije dopunjuje i laboratorijskom potvrdom dijagnoze provode svi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (izabrani liječnici obiteljske medicine, pedijatri, ginekolozi, liječnici hitne medicinske pomoći) te bolnički liječnici. Neke se bolesti ne prijavljuju na temelju dijagnoze već nakon laboratorijske potvrde bolesti: (kongenitalna rubeolarna embriopatija, sifilis, sindrom stečenog nedostatka imuniteta (AIDS), nosilaštvo HBsAg, nosilaštvo HCV protutijela, nosilaštvo HIV protutijela i nosilaštvo S.tyhi).
Prijava se u pisanom obliku na tzv. Kartici oboljenja-smrti od zarazne bolesti dostavlja u pripadajući Odjel za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo. Osnovna svrha prijave zaraznih bolesti je brza liječnička intervencija kako bi se spriječilo daljnje obolijevanje i veći broj bolesnika.Zato je prijava zarazne bolesti, koja u roku od 24 sata nakon što se postavi sumnja na zaraznu bolest dospije do liječnika epidemiologa, jedna od najvažnijih protuepidemijskih mjera.
Kod pojave teških i izrazito opasnih bolest kao što su pjegavac, kolera, kuga, žuta groznica ili virusne hemoragijske groznice ili kod pojave epidemije neke zarazne bolesti obavezno je prijavljivanje odmah i putem telefona. Svi Zavodi za javno zdravstvo u RH u svojim Službama za epidemiologiju imaju dežurnug epidemiologa 24 sata u svim danima u tjednu (dežurni tel.brojevi prisutni na web stranicama svakog Zavoda).
Neke zarazne bolesti su zajedničke ljudima i životinjama (bjesnoća, bruceloza, crni prišt, ehinokokoza, kuga, leptospiroza, lišmanijaza, Q groznica, trihineloza, tularemija, ornitoza-psitakoza i nova varijanta Creutzfeldt – Jakobove bolesti (vCJ) te epidemije salmoneloze . Za njih postoji zakonska obveza međusobnog obavještavanja telefonski i pismeno između epidemiologa i veterinara u slučaju pojave tih bolesti.
Odjel za epidemiologiju pristigle prijave zaraznih bolesti unosi u Knjigu prijava zaraznih bolesti bilo u pisanom ili elektroničkom obliku. Osim što ti podaci služe za obradu podataka epidemiolog će na osnovu njih planirati i epidemiološke intervencije u smislu epidemioloških izvida, anketiranja oboljelih i njihovih kontakata, uzimanja uzoraka za mikrobiološke analize, provođenja kemoprofilakse , cijepljenja i dr. Kako je obveza prijave zaraznih bolesti slati u dva primjerka, jednu prijavu Odjel za epidemiologiju šalje Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koja ima nadzor nad svim zaraznim bolestima u RH. Kao krovna ustanova za nadzor zraznih bolesti Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dnevno prikuplja, obrađuje i sudjeluje u spriječavanju zaraznih bolesti u RH, informacije upućuje stručnoj javnosti, javnim medijima i stanovništvu te prema Svjetskoj zdravstveno organizaciji kao i prema mrežama EU odnosnp ECDC-a.
- Zarazne bolesti travanj 2014.
- Zarazne bolesti ožujak 2014.
- Zarazne bolesti veljača 2014.
- Zarazne bolesti siječanj 2014.
- Zarazne bolesti prosinac 2013.
- Zarazne bolesti studeni 2013.
- Zarazne bolesti listopad 2013.
- Zarazne bolesti rujan 2013.
- Zarazne bolesti kolovoz 2013.
- Zarazne bolesti srpanj 2013.
- Zarazne bolesti lipanj 2013.
- Zarazne bolesti svibanj 2013.
- Zarazne bolesti travanj 2013.
- Zarazne bolesti ožujak 2013.
- Zarazne bolesti veljača 2013.
- Zarazne bolesti siječanj 2013.
- Zarazne bolesti prosinac 2012
- Zarazne bolesti studeni 2012
- Zarazne bolesti listopad 2012. g.
