Melanom - najzloćudniji rak kože

Melanom je najzloćudniji tumor kože, koji može nastati bilo gdje na koži. Kod 50% bolesnika maligni melanom razvija se na klinički nepromijenjenoj koži. U početnoj fazi razvoja ovog tumora nema subjektivnih simptoma, kao i kod ostalih sijela raka, pa se najčešće otkrije u uznapredovalom stadiju.

Incidencija (novooboljeli) od melanoma kože u Hrvatskoj i Europskoj uniji

Prema službenim procjenama Europskog informacijskog sustava za rak (European Cancer Information System, ECIS) za 2022. godinu u zemljama Europske unije (EU-27) otkriveno je ukupno 101.507 novih melanoma kože, odnosno 51.998 kod muškog i 49.509 kod ženskog spola (1). Prosječne dobno-standardizirane stope incidencije za kožni melanom na 100.000 stanovnika iznose 24,1 za muški spol i 19,5 za ženski (1). Najveću dobno-standardiziranu stopu incidencije melanoma kože kod muškog spola imaju: Švedska (54,0), Danska (52,1), Nizozemska (47,8) i Finska (42,2), a najmanju Bugarska (7,9), Portugal (10,6), Latvija (11,2) i Poljska (12,3) (slika 1). Kod ženskog spola najveću incidenciju kožnog melanoma imaju Danska (55,8), Švedska (48,3), Nizozemska (45,1) i Belgija (39,3), a najmanju Bugarska (5,4), Poljska (9,0), Cipar (9,3) i Portugal (9,9) (slika 2). Promatrajući ukupnu dob, dobno-standardizirane stope incidencije kožnog melanoma u većini zemalja Europske unije veće su za muški spol (osim u Belgiji, Danskoj i Latviji) (slika 3).

Kod oba spola stope incidencije rastu prema dobi. Za dobnu skupinu 15-39 godina dobno-standardizirane stope incidencije kožnog melanoma za EU-27 su 6,1 za muški spol i 8,1 za ženski; za dobnu skupinu 40-64 godine 24,9 za muškarce i 23,5 za žene, a za dob 65 godina i više 71,2 odnosno 46,8 (tablica 1).

Prema procjeni ECIS-a za 2022. godinu, u Hrvatskoj je otkriveno 966 novih slučajeva melanoma kože; 559 kod muškog i 407 kod ženskog spola. Dobno-standardizirana stopa incidencije kožnog melanoma za muški spol je viša od europskog prosjeka i iznosi 30,1 (na 10. mjestu među zemljama u EU-27), a ženski spol niža i iznosi 17,5 (na 15. mjestu) (slika 3). I kod muškog i kod ženskog spola najveće stope su u najstarijim dobnim skupinama (tablica 1).

 

Slika 1. Dobno-standardizirane stope incidencije za melanom kože u zemljama Europske unije za muški spol, procjena za 2022. godinu (1)

 

Slika 2. Dobno-standardizirane stope incidencije za melanom kože u zemljama Europske unije za ženski spol, procjena za 2022. godinu (1)

 

Slika 3. Dobno-standardizirane stope incidencije za melanom kože u zemljama EU-27 prema spolu, ukupno za sve dobi, procjena za 2022. godinu (legenda: ženski spol – plavo, muški spol – ljubičasto) (1)

 

Tablica 1. Dobno-standardizirane stope incidencije za melanom kože prema spolu i dobnim skupinama u Hrvatskoj u usporedbi sa susjednim zemljama članicama EU-27, procjena za 2022. godinu (1)

 

Smrtnost ili mortalitet od melanoma kože u Hrvatskoj i Europskoj uniji

Prema procjenama ECIS-a za 2022. godinu u zemljama Europske unije zbog melanoma kože umrlo je ukupno 16.736 osoba, odnosno 9.663 muškarca i 7.073 žene (1). Dobno-standardizirane stope smrtnosti za kožni melanom na 100.000 stanovnika iznose 4,6 za muški spol i 2,6 za ženski (slika 4). Najveću dobno-standardiziranu stopu smrtnosti melanoma kože kod muškog spola imaju: Slovačka (8,4), Hrvatska (8,0) i Poljska (7,5), a najmanju Španjolska (2,7) i Bugarska (2,9), (slika 4). Kod ženskog spola najveću smrtnost kožnog melanoma imaju Danska (4,5) i Slovenija (4,3), a najmanju Malta (1,5) te Grčka, Španjolska i Bugarska (1,6) (slika 4). Promatrajući ukupnu dob, dobno-standardizirane stope smrtnosti kožnog melanoma u svim zemljama Europske unije veće su za muški spol.

 

Slika 4. Dobno-standardizirane stope smrtnosti od melanoma kože u zemljama EU-27 prema spolu, ukupno za sve dobi, procjena za 2022. godinu (legenda: muški spol – plavo, ženski spol – ljubičasto) (1)

 

Slika 5. Dobno-standardizirane stope smrtnosti od melanoma kože u zemljama Europske unije za muški spol, procjena za 2022. godinu (1)

 

Slika 6. Dobno-standardizirane stope smrtnosti od melanoma kože u zemljama Europske unije za ženski spol, procjena za 2022. godinu (1)

 

Preživljavanje od melanoma

Brojne studije pokazuju da žene s malignim melanomom imaju bolju stopu preživljavanja nego muškarci, što se objašnjava činjenicom da žene više pozornosti poklanjaju svome izgledu, ranije zapažaju promjene na koži te se ranije javljaju liječniku. To potvrđuje kako je rano otkrivanje melanoma ključan čimbenik bolje prognoze. Najbolje stope preživljavanja imaju zemlje sjeverne, zapadne i centralne Europe, a najlošije istočnoeuropske zemlje (slike 7 i 8).

Hrvatska se, prema ECIS-u, nalazi među zemljama koje imaju lošije stope petogodišnjeg preživljavanja od ovog sijela raka, 64,96% za muškarce i 76,02% za žene (za dob 15 godina i više) (slike 7 i 8). Stopa preživljavanja za ženski spol u Hrvatskoj najviša je u najmlađoj dobnoj skupini 15-44 godine i iznosi 79,64%, zatim pada te je najmanja u najstarijoj dobi (66,75%) (slika 9). Kod muškaraca najviša stopa preživljanja je u dobnoj skupini 65-74 godine i iznosi 70,35%, a najmanja u dobi 55-64 godine (59,99%).

 

Slika 7. Dobno-standardizirana petogodišnja stopa preživljavanja od melanoma kože u europskim zemljama za muški spol, za razdoblje 2000. - 2007. (1)

 

Slika 8. Dobno-standardizirana petogodišnja stopa preživljavanja od melanoma kože u europskim zemljama za ženski spol, za razdoblje 2000. - 2007. (1)

 

Slika 9. Dobno-standardizirana petogodišnja stopa preživljavanja od melanoma kože u Hrvatskoj prema spolu i dobnim skupinama, za razdoblje 2000. - 2007. (1)

 

Podaci za Dubrovačko-neretvansku županiju

Zadnji dostupni podaci o novooboljelim osobama od raka iz nacionalnog Registra za rak, odnose se na 2021. godini, pa tako i za Dubrovačko-neretvansku županiju. Te godine registrirana su 23 melanoma kože: 16 kod muškaraca i sedam kod žena (2).

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji grube stope incidencije kožnog melanoma za muški spol veće su od stopa za ženski i pokazuju uzlazni trend (slika 10). U petogodišnjem razdoblju 2017. – 2021. godine od ovog sijela raka prosječno godišnje oboli 15 muškaraca i pet žena.

U 2021. godini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od melanoma kože umrle su četiri muške i jedna ženska osoba (3). U petogodišnjem razdoblju 2017. – 2021. godine od ovog sijela raka prosječno godišnje umrla su četiri muškarca i jedna žena.

Prosječne petogodišnje stope incidencije su najmanje za dobnu skupinu 15-44 godine za oba spola i rastu s dobi, a za muški spol uglavnom imaju uzlazni trend (slike 11 i 12).

Slika 10. Grube stope incidencije za melanom kože u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2002. - 2021.

 

Slika 11. Prosječne grube stope incidencije za melanom kože u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prema dobnim skupinama kroz petogodišnja razdoblja 2002. – 2021. za ženski spol

 

Slika 12. Prosječne grube stope incidencije za melanom kože u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prema dobnim skupinama kroz petogodišnja razdoblja 2002. – 2021. za muški spol

 

Zaključak

Iako se radi o najzloćudnijem tumoru kože, preventivnim mjerama može se smanjiti rizik za nastanak melanoma, a redovitim pregledima rano ga otkriti. Zdravstveni radnici sa stručnim savjetima trebaju informirati i educirati kako svoje pacijente tako i cjelokupnu opću javnost radi podizanja svijesti o važnosti izbjegavanja rizičnih čimbenika za nastanak melanoma i obavljanja redovitih preventivnih pregleda. Pokazatelji o incidenciji i stopi preživljavanja ukazuju kako je nužno kontinuirano razvijati i unapređivati suradnju zdravstvenih i drugih nezdravstvenih djelatnosti za bolje zdravstvene ishode i promicati zdravstvenu pismenost vezanu uz ovu bolest.

 

Izvor podataka:

  1. European Commission. European Cancer Information System. Incidence and mortality 2022. Dostupno na: https://ecis.jrc.ec.europa.eu Datum pristupa: 10. lipnja 2024.
  2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Registar za rak, 2022.
  3. Državni zavod za statistiku. Umrli za Dubrovačko-neretvansku županiju 2002. - 2021.

 

Melanom kože i samopregled

Pretjerano izlaganje suncu šteti našoj koži

 

Pripremila

Prim. dr. sc. Ankica Džono Boban, dr. med. spec. javnog zdravstva

Voditeljica Službe za promicanje zdravlja