Melanom - najzloćudniji rak kože
Melanom je najzloćudniji tumor kože, koji može nastati bilo gdje na koži. Kod 50% bolesnika maligni melanom razvija se na klinički nepromijenjenoj koži. U početnoj fazi razvoja ovog tumora nema subjektivnih simptoma, kao i kod ostalih sijela raka, pa se najčešće otkrije u uznapredovalom stadiju.
Prema zadnjim službenim podacima Europskog informacijskog sustava za rak za 2020. godinu najveću incidenciju melanoma kože u zemljama Europske unije na 100.000 stanovnika imaju Nizozemska (54,2), Danska (50,7), Švedska (44,6) i Finska (40,8) kod muškog spola, a najmanju Rumunjska (8,9), Bugarska (9,1), Cipar (10,0) i Portugal (10,2) (slika 1) (1). Kod ženskog spola najveću incidenciju imaju Danska (51,3), Nizozemska (43,7), Švedska (41,3) i Irska (37,6), a najmanju Rumunjska (7,1), Cipar (7,4), Bugarska (8,1) i Grčka (9,3) (slika 2). Hrvatska se nalazi među zemljama sa srednjim vrijednostima dobno-standardizirane stope incidencije kod oba spola i niže su od europske prosječne stope (Hrvatska: 19,6 na 100.000 za muški spol i 13,5 za ženski; EU-27 prosjek: 26,0 za muški i 20,8 za ženski).
Kod oba spola stope incidencije rastu prema dobi. Za dob 15-39 godina prosječne dobno-standardizirane stope incidencije za EU-27 na 100.000 stanovnika su 6,6 za muški spol i 11,7 za ženski; za dob 40-64 godine 28,5 za muškarce i 27,6 za žene, a za dob 65 godina i više 73,5 odnosno 40,7 (1).
Slika 1. Procjene stopa incidencije kožnog melanoma u zemljama Europske unije za muški spol
(Izvor: ECIS. Datum pristupa 9. 5. 2023.)
Slika 2. Procjene stopa incidencije kožnog melanoma u zemljama Europske unije za ženski spol
(Izvor: ECIS. Datum pristupa 9. 5. 2023.)
Procijenjene stope mortaliteta (smrtnosti) od melanoma kože za Hrvatsku u 2020. nalaze se među najvišim stopama u zemljama Europske unije: 7,7 za muški spol i 3,8 za ženski, dok je europska prosječna stopa smrtnosti 4,6 za muški spol i 2,6 za ženski (slike 3 i 4).
Slika 3. Procjene stopa mortaliteta od kožnog melanoma u zemljama Europske unije za muški spol
(Izvor: ECIS. Datum pristupa 9. 5. 2023.)
Slika 4. Procjene stopa mortaliteta od kožnog melanoma u zemljama Europske unije za ženski spol
(Izvor: ECIS. Datum pristupa 9. 5. 2023.)
Brojne studije pokazuju da žene s malignim melanomom imaju bolju stopu preživljavanja nego muškarci, što se objašnjava činjenicom da žene više pozornosti poklanjaju svome izgledu, ranije zapažaju promjene na koži te se ranije javljaju liječniku. To potvrđuje kako je rano otkrivanje melanoma ključan čimbenik bolje prognoze. Nažalost, Hrvatska se prema ECIS-u nalazi među zemljama koje imaju lošije stope preživljavanja, 64,96% za muškarce i 76,02% za žene (za dob 15 godina i više) (slike 5 i 6). Najbolje stope preživljavanja imaju zemlje sjeverne, zapadne i centralne Europe, a najlošije istočnoeuropske zemlje.
Slika 5. Procjene stope preživljavanja od kožnog melanoma u zemljama Europske unije za muški spol
(Izvor: ECIS. Datum pristupa 9. 5. 2023.)
Slika 6. Procjene stope preživljavanja od kožnog melanoma u zemljama Europske unije za ženski spol
(Izvor: ECIS. Datum pristupa 9. 5. 2023.)
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji grube stope incidencije kožnog melanoma za muški spol veće su od stopa za ženski i pokazuju uzlazni trend (slika 7). Prema zadnjim dostupnim podacima nacionalnog Registra za rak za petogodišnje razdoblje 2016. - 2020. prosječno oboli 15 muškaraca i pet žena (2). Stope mortaliteta od kožnog melanoma nešto su veće za muški spol, a u istom petogodišnjem razdoblju od ovog sijela raka prosječno su umrle četiri osobe muškog spola i dvije ženskog (3).
Legenda: INC - incidencija, MORT - mortalitet, M - muški spol, Ž - ženski spol
Slika 7. Grube stope incidencije i mortaliteta od kožnog melanoma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2002. - 2020.
Izvor statističkih podataka
1. European Commission. European Cancer Information System: Incidence and mortality 2020.
2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Registar za rak 2002. - 2020.
3. Državni zavod za statistiku. Umrli za Dubrovačko-neretvansku županiju 2002. - 2020.
Pretjerano izlaganje suncu šteti našoj koži
Prim. dr. sc. Ankica Džono Boban, dr. med. spec. javnog zdravstva
