Cyberhondrija
Pristupačnost internetu, jednostavno korištenje tražilica, uvelike doprinosi boljoj informiranosti ljudi. Informacije su nam dostupne uvijek i svugdje. Upravo zbog lakog i brzog pristupa informacijama ljudi žele sve odmah saznati, te što prije doći do rješenja svojih problema. Zbog znatiželje ili zabrinutosti često se putem interneta informiraju o simptomima bolesti ili tjelesnim teškoćama, te sami postavljaju dijagnoze vlastitog stanja. Pretraživanje interneta je puno jednostavnije od odlaska liječniku, te ljudima daje lažan osjećaj kontrole.
Termin Cyberhondrija ne postoji kao službeni termin i naziv bolesti ili poremećaja u stručnim medicinskim šifrarnicima bolesti (MKB-10, DSM-V). Međutim vrlo je prisutan u laičkim razgovorima i predmet je brojnih stručnih istraživanja. Prema radnoj definiciji Cyberhondrija se odnosi na kompulzivno i prekomjerno pretraživanje zdravstvenih pojmova i stanja na internetu, u svrhu traženja potvrde i/ili postavljanja dijagnoza bolesti, pri čemu često vodi povećanju anksioznosti i uznemirenosti (1). Najjednostavnije rečeno to je digitalna hipohondrija.
Poseban porast pretraživanja informacija vezanih uz zdravstvena stanja i simptome očituje se na području mentalnog zdravlja. U želji da razumiju svoje, ali i tuđe emocije i ponašanje, ljudi su skloni postavljati vlastite dijagnoze ne razumijevajući u potpunosti termine kojima se koriste. Na društvenim mrežama i brojnim portalima često se piše o mentalnim poteškoćama i pojmovima. To je uvelike doprinijelo smanjenju stigmatizacije osoba s mentalnim poteškoćama. Međutim informacije dobivene tim putem proizašle su iz nečijeg osobnog iskustva, a vrlo rijetko su potkrepljene provjerenim podacima i teorijama. Sociolog Joseph E. David (2) navodi kako Instagram i TikTok značajno doprinose samoidentifikaciji i samodijagnostici raznih poremećaja. Prema istom autoru kroz 2021. godinu samo na TikToku su naznačeni sadržaji s terminom ADHD dosegli 2,7 biliona pregleda, Tourettov sindrom 2,5 biliona a disocijativni poremećaj 1,5 biliona pregleda. Posebno su mladi ljudi skloni donositi zaključke i informirati se upravo na temelju informacija dobivenih putem društvenih mreža, dajući kredibilitet influenserima samo na temelju broja pratitelja koje imaju.
Važno je naglasiti da pretraživanje interneta u svrhu dobivanja informacija o nekoj bolesti samo po sebi nije cyberhondrija. Prema Nasiri i sur. (3) empirijski se cyberhondrija sastoji od 4 dimenzije: kompulzije (stupnja u kojem surfanje po internetu ometa ostale svakodnevne aktivnosti), uznemirenosti (razina doživljene tjeskobe za vrijeme pretraživanja interneta), čestina (povećavanje vremena provedenog u pretraživanju) i stupnju uvjerenosti (sklonosti traženju liječničkog mišljenja i dijagnoze).
Znakovi koji ukazuju na moguću prisutnost Cyberhondrije (4):
- Vaši stvarni simptomi su jako blagi ili opće ne postoje,
- Provodite nekoliko sati dnevno pretražujući online informacije o blagim simptomima koje primjećujete,
- Jako ste preplašeni da imate bar jednu ako ne i više ozbiljnih bolesti,
- Online pretraživanje povećava strah i anksioznost umjesto da je smanjuje,
- Osjećate pojačano lupanje srca, znojenje ili druge simptome anksioznosti dok pretražujete informacije,
- Zaključujete o najtežem obliku svog zdravstvenog stanja,
- Možda vam je postavljena neka bezopasna dijagnoza, poput benigne ciste, ali vi se i dalje snažno brinete oko toga,
- Vjerujete da su informacije i zaključci dobiveni preko interneta točni i vjerodostojni.
Postoje različiti uzroci i okidači koji dovode do razvoja cyberhondrije poput sklonosti osobe k pretjeranoj brizi, ranijem osobnom iskustvu traume ili tragedije, kroničan stres, pojačane osjetljivosti na tjelesne senzacije, osobna ili obiteljska povijest teških bolesti, negativno iskustvo s liječnicima, pojačana potreba za dobivanjem pažnje od obitelji ili prijatelja.
Informiranje i dobivanje informacija o simptomima koje primjećujemo ili o bolestima i mogućnostima liječenja svakako može biti korisno. Kvalitetne i vjerodostojne informacije nas mogu potaknuti i usmjeriti na pravovremeno traženje stručne pomoći. Međutim, vrlo lako se može dogoditi i suprotno, da nas dobivene informacije dodatno preplaše, otežaju svakodnevno funkcioniranje ili nas zaustave u traženju stručne pomoći. Dugotrajna i neliječena cyberhondrija može nanijeti značajne štetne posljedice na mentalno zdravlje poput narušene kvalitete života, pojave ili pogoršanja simptoma anksioznosti, depresije i opsesivno kompulzivnog poremaćaja, razvoja ovisnosti o internetu i sl. Moguće je i da se osobe odluče na nepouzdane i neprovjerene metode liječenja ponuđene preko interneta što može dodatno narušiti zdravstveno stanje ili čak dovesti do fatalnih ishoda.
Provjerene i stručne informacije također su dostupne i mogu biti korisne, stoga treba biti oprezan i voditi računa o vjerodostojnosti informacija kako bismo se zaštitili. Ukoliko se primjete neki od simptoma Cyberhondrije svakako se preporuča potražiti pomoć psihologa.
Pomoć i savjet stručnjaka možete potražiti u Odjelu za mentalno zdravlje: Tel: 341 – 082; e-mail: mentalno.zdravlje@zzjzdnz.hr
