Ulaganje u mentalno zdravlje

Zdravlje općenito, a unutar njega mentalno zdravlje kao poseban, no značajan aspekt zdravlja, intimna je, životno vjerojatno najvažnija vrijednost svakog pojedinca, ali i svih ljudskih zajednica. Ono je preduvjet i temeljna odrednica kvalitete života. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije mentalno se zdravlje opisuje kao „stanje u kojem osoba ostvaruje svoje sposobnosti, može se nositi sa stresom svakodnevnog života, raditi produktivno i plodno i pridonositi.

Procjenjuje se da u svijetu od mentalnih poremećaja pati oko 450 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj su na drugom mjestu po broju dana bolničkog liječenja. Liječenje, smanjena produktivnost, bolovanja i invalidnost, psihološki i egzistencijalno opterećuju obitelj ali dovode i do značajnog ekonomskog i socijalnog opterećenja društva.

Znanstvenici ističu kako su mentalni problemi češći uzrok obolijevanja i preranog umiranja nego tjelesne bolesti, te procjenjuju da će depresija kroz idućih deset godina biti drugi, a do 2030. godine prvi vodeći uzrok globalnog opterećenja bolestima. Sve navedeno ukazuje na potrebu za ulaganjem u mentalno zdravlje: rano otkrivanje i liječenje te rehabilitaciju i unapređenje mentalnog a time i općeg zdravlja, čime se doprinosi dobrobiti i ekonomskoj koristi pojedinca i društva.

Današnji socijalni, ekonomski i širi društveni uvjeti življenja i odrastanja više nego ikad otežavaju realizaciju životnih potreba u potpunosti, gotovo nitko nije lišen rizika od obolijevanja. U modernim vremenima, posebno gradskim sredinama gdje sve više izostaju tradicionalni oblici podrške i pomoći, uz otuđenost i uvjerenje da se mora i može u svemu uspjeti, teško je istovremeno ostvarivati se profesionalno, obiteljski i osobno te pomiriti težnje osiguravanja egzistencije i ostvarenja obiteljskog sklada. Da bismo danas u tome uspjeli, potrebno je uložiti dodatne napore uz svjesnost važnosti ulaganja u svoje mentalno i tjelesno zdravlje. Što možete napraviti?

Upoznajte sebe:

• preispitajte vlastite stavove i navike (što Vam pomaže a što odmaže),
• osvijestite Vaše emocionalne snage, psihičke sposobnosti, želje i sklonosti,
• sjetite se koje su Vaše svakodnevne misli i osjećaji, što Vam izaziva stres te odaberite najbolji način reagiranja.

Izgradite samopouzdanje:

• prepoznajte i prihvatite svoje vrline i slabosti te na njima gradite svoje samopouzdanje,
• naučite nova znanja i vještine jer to također pridonosi vašem samopouzdanju.

Pronađite vrijeme za sebe:

• opustite se uz glazbu, čitanje, meditiranje, šetnju ili bilo što u čemu Vam je lijepo i ugodno.

Bavite se umjerenom tjelesnom aktivnošću:

• izaberite tjelovježbu prema Vašim mogućnostima i redovito vježbajte svaki dan, jer poboljšava emocionalnu stabilnost, smanjuje anksioznost i depresiju.

Stvarajte i njegujte podržavajuće, bliske odnose s obitelji i drugim ljudima:

• obiteljska i prijateljska podrška važna je pogotovo u teškim trenutcima,
• širi socijalni krug može Vam pružiti nova iskustva te unijeti ravnotežu u život,
• uključivanje u zajednicu i dobrovoljni rad daje osjećaj smisla i zadovoljstva te jača samopoštovanje.

Janja Teglović, mag. psihologije