Utjecaj novih sintetičkih droga i marihuane na mentalno zdravlje mladih

Nove sintetičke droge kemijski su spojevi proizvedeni u ilegalnim laboratorijima. Osnovna su im obilježja laka dostupnost, mogućnost on-line kupnje ili kupnje u smart shopovima, atraktivno pakiranje i pristupačne cijene. Prodaju se kao legalni osvježivači zraka što ih čini primamljivim za mlade ljude, posebno adolescente.

Adolescenti zbog manjka iskustva i znanja , utjecaja hormona na cjelokupno ponašanje, te još uvijek nedovršenog razvoja mozga (čeonog režnja koji je odgovoran za samoregulaciju ponašanja), mogu donijeti različite pogrešne odluke i mnoge stvari mogu krenuti u neželjenom pravcu.

Iskustva rada u Odjelu za mentalno zdravlje s mladima koji konzumiraju psihoaktivne tvari govore nam o različitim motivima konzumacije. To su ponajprije radoznalost, osjećaj manje vrijednosti i nedostatak samopoštovanja, loša slika o sebi, nedostatak kvalitetnih odnosa unutar obitelji, nedostatak roditeljske pažnje i ljubavi, težnja za pripadanjem vršnjacima i pritisak vršnjaka te nedovoljna sposobnost suočavanja i rješavanja konfliktnih situacija i problema. Sve navedeno kod adolescenta može stvarati osjećaj pritiska i lakše posezanje za psihoaktivnim tvarima.

Najčešće konzumirane psihoaktivne tvari među mladima su marihuana i sintetičke droge: sintetička marihuana i ketamin.

Marihuana

Mladi ljudi koji konzumiraju marihuanu smatraju da ne može biti opasna za njihovo zdravlje, jer je prirodna, biljka je i često je niti ne svrstavaju u droge. Međutim, pušenje marihuane predstavlja veliku opasnost za mentalno zdravlje. Postotak psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinol (THC) kojeg sadrži marihuana, koja je prisutna na tržištu droga, iznosi do 30 % dok je, usporedbe radi, 80-tih godina postotak THC-a iznosio do 4 %. Veća koncentracija THC-a dovodi do snažnijeg osjećaja euforije, ali i anksioznosti, izmijenjenog viđenja sebe, vremena i okoline, poremećene koordinacije, paničnih napada, pa čak i halucinacija.

Osim toga, marihuana često sadrži i sintetičke supstance za koje konzumenti nisu svjesni da konzumiraju. Tako „osnažena“ marihuana puno jače djeluje na mentalno zdravlje mladog čovjeka.

Sintetička marihuana ili Spice (Galaxy)

Sintetička marihuana odnosi se na širok spektar biljnih mješavina koje izazivaju iskustva slična onim pri konzumiranju marihuane i prodaje se  kao legalna alternativa te droge. Nude ju pod mnogim imenima, pri čemu je navedeno da nije za ljudsku uporabu. I to je razlog zašto se legalno može nabaviti. Sintetička marihuana sadrži sasušene isjeckane biljke i kemijske aditive koji su odgovorni za psihoaktivne efekte (mijenjaju stanje svijesti). Popularnosti ove droge doprinio je olakšani pristup drogi, cijena, te kriva percepcija kao proizvoda koji je bezopasan. Kao i marihuana, najčešće se konzumira pušenjem.

Simptomi konzumacije sintetičke marihuane uključuju ubrzani rad srca, povraćanje, uznemirenost, zbunjenost i halucinacije. Može također povećati krvni tlak i prouzrokovati smanjenje dotoka krvi do srca. Kemijski sastav mnogih proizvoda prodavanih kao Spice nepoznat je, stoga je moguće da neke vrste sadrže supstance koje mogu imati neočekivane i nepoznate posljedice na zdravlje.

Ketamin

Ketamin je anestetik koji osim sedativnih svojstava proizvodi vrstu izvantjelesnog iskustva u kojem se konzument osjeća odvojeno od sebe i okoline koja ga okružuje. Dolazi u obliku bijelog praha koji se konzumira ušmrkavanjem ili se injektira u venu.

Konzumacija ketamina iskrivljuje percepciju vida i sluha, te može otežavati kretanje. Također razvija poteškoće koncentracije, umor ili manjak motivacije, smanjenu sposobnost osjećanja fizičke boli, gubitak koordinacije, nerazgovijetan govor, crvenilo kože, nesanicu, bol u mjehuru i nekontrolirano mokrenje. Kada se konzumira u većoj količini i učestalo može uzrokovati moždani ili srčani udar. Kod konzumacije ketamina se brzo razvija tolerancija, pa konzumenti uzimaju sve veće doze, što je i razlog čestih neželjenih doživljaja i predoziranja.

U posljednje vrijeme bilježimo porast mladih ljudi, adolescenata koji uslijed konzumiranja sintetičkih droga ili marihuane razviju vrlo ozbiljne poremećaje mentalnog zdravlja. Najteži poremećaj je psihotična dekompenzacija, odnosno psihičko stanje u kojem osoba ne razlikuje što je stvarnost, a što joj se pričinjava. Svaku psihozu, pa tako i ovu uzrokovanu uzimanjem droge, karakterizira pojava sumanutih misli i obmane osjetila. Obično se radi o slušnim obmanama u vidu šumova ili glasova upućenih osobi koja halucinira. Sumanute misli su misli nastale na bolesnoj osnovi i nedostupne razuvjeravanju. Najčešće osoba misli da ju netko prati, progoni, želi joj nauditi. Ovakva stanja zahtijevaju hitno bolničko liječenje na psihijatrijskom odjelu i uzimanje psihijatrijskih lijekova kroz duže vrijeme i nakon izlaska iz bolnice.

Osim psihoze, kao najtežeg mentalnog poremećaja nastalog nakon uzimanja droge, javljaju se i depresivni poremećaj, koji se manifestira kao depresivno raspoloženje, gubitak volje, motivacije, socijalno povlačenje, emocionalna udaljenost i praznina, te različiti oblici anksioznih poremećaja, kronična nesanica, slabljenje pamćenja, impulzivno i agresivno ponašanje.

Također se mogu javiti i oštećenja tjelesnog zdravlja u vidu oštećenja pluća, jetara, bubrega, seksualne disfunkcije, smanjenja plodnosti, aritmija, srčanog i moždanog udara, konvulzija i epileptičnog statusa.

Budući da se sintetičke droge proizvode u ilegalnim laboratorijima njihova snaga, sastav i sastojci potrošaču nisu poznati. Zabavna imena i šarena pakiranja prikrivaju njihov ekstremni potencijal za štetne učinke. Sintetičke droge su izuzetno opasne i mogu uzrokovati ovisnost, ozbiljne zdravstvene probleme, pa čak i smrt.

Adolescencija je proces odrastanja koji uključuje formiranje i stvaranje vlastitog identiteta. Često može uključivati i eksperimentiranje s novim tvarima (alkohol, psihoaktivne tvari), može uključivati testiranje novih, drugačijih i različita rizičnih ponašanja ne znajući vlastite granice. Zbog toga se pokazalo da su adolescenti posebno ugrožena populacijska skupina za zlouporabu sredstava ovisnosti i razvijanje ovisnosti o istima.

Na rizična ponašanja adolescenata, kad je u pitanju konzumacija psihoaktivnih tvari, možemo utjecati jedino prevencijom koja najprije uključuje obitelj koja ima vrlo  važnu ulogu u životu mladih. Jačanje roditeljskih kompetencija, jačanje komunikacije unutar obitelji, prilagođavanje roditeljskog načina odgoja adolescentu, dosljednost u roditeljskim postupcima pomažu razvoju otpornosti prema konzumaciji psihoaktivnih tvari i drugih oblika rizičnih ponašanja.

Osim obitelji i sama zajednica u kojoj adolescenti odrastaju ima ulogu zaštitnog čimbenika u prevenciji rizičnih ponašanja mladih. Pozitivnim i jasnim normama i vrijednostima koje njeguje, te uspješnom prevencijskom politikom zajednica doprinosi održavanju zdravih stilova života njenih mladih članova. Škola, također, djeluje kao zaštitnički čimbenik prevencije ovisnosti. Adolescent koji je povezan sa svojim profesorima, ima osjećaj uspješnosti i napredovanja, sudjeluje u školskim aktivnostima i dobro se osjeća u školi u manjem je riziku za razvoj ovisnosti.

U adolescenciji jača utjecaj vršnjaka stoga su i oni bitan zaštitni čimbenik tijekom tog životnog perioda. Ako se socijalne vještine razvijaju i jačaju u skupini vršnjaka koja poštuje moralne norme, ima jasan kritički stav o drogama i dijeli zajedničke interese koji spadaju u prosocijalna ponašanja tada je adolescent u manjoj opasnosti od razvoja rizičnih ponašanja.

Svaki mladi čovjek ima pravo izbora i donošenja vlastitih odluka tijekom života pa tako i adolescencije. Biti odgovoran znači donositi odluke kojima se ne šteti sebi, svom zdravlju ili drugima. Odgovorno ponašanje vodi k ostvarivanju vlastitih potencijala i čuva mentalno zdravlje mladog čovjeka. I uvijek je najbolji izbor.