Je li Vam poznat Vaš rizik?
Svake godine u svijetu od kardiovaskularnih bolesti (bolesti srca i krvnih žila) i njihovih posljedica umire 17,3 milijuna ljudi, što odgovara broju stanovnika jedne Nizozemske!
Ove bolesti i dalje spadaju u vodeće uzroke onesposobljenosti i smrti u većini zemalja svijeta pa tako i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prema zadnjim dostupnim podacima iz Državnog zavoda za statistiku u 2018. godini umrlo je 648 osoba od bolesti srca i krvnih žila, što predstavlja točno 49,0 % u ukupnom broju umrlih. Taj omjer jedna umrla osoba od kardiovaskularnih bolesti naspram jedna umrla osoba od drugih bolesti bio je prisutan i u 2017. godini. Prema spolu, nešto veći udio umrlih osoba bile su osobe ženskog spola, 55,7 % nasuprot 43,0 % muških.
Srčani i moždani udar su najčešći pojavni oblici ovih bolesti koji često završavaju smrtnim ishodom, prije pružanja neodgodive medicinske pomoći. Važno je poznavati rizične čimbenike kako bi znali na vrijeme zaštiti vlastito zdravlje. S prevencijom treba započeti već u mladosti!
Rizične čimbenike za razvoj srčanog i moždanog udara dijelimo na promjenjive (one koje možemo mijenjati i kontrolirati) i zadane (one koje ne možemo mijenjati).
PROMJENJIVI RIZIČNI ČIMBENICI
Povišeni krvni tlak - najvažniji rizični čimbenik za razvoj moždanog udara i glavni uzročnik u otprilike polovice svih bolesti srca.
Prehrana – pretjerani unos soli, masnoća, šećera, suhomesnatih i proizvoda od crvenog mesa, a premalen unos povrća i voća, bijelog mesa i ribe odgovorni su za nastanak preko 20% kardiovaskularnih bolesti u svijetu.
Povišeni kolesterol – uzrokuje trećinu svih bolesti srca i moždanih udara u svijetu. Čine ga HDL ("dobri"), LDL ("loš") kolesterol i povišene vrijednosti triglicerida, još jedne od masnoća iz naše krvi, koja je povezane sa razvojem ovih bolesti. Njemu smo izloženi neodgovarajućim unosom masnoća prehranom.
Povišena vrijednost šećera u krvi – osobe oboljele od šećerne bolesti dvostruko više su izložene razvoju kardiovaskularnih bolesti od osoba koji nemaju šećernu bolest.
Povećana tjelesna težina/pretilost – povećava rizik od razvoja povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i začepljenja krvnih žila. Ukoliko indeks tjelesne mase, (mjeri se tjelesnom težinom izraženom u kilogramima i kvadratom visine izraženom u metrima – ITM (kg/m²) = tjelesna težine / visina²), iznosi od 18,5– 24,9 osoba ima prosječnu razinu zdravstvenog rizika za razvoj pretilosti. Sve vrijednosti od 25,0 i više svrstavaju osobe u razinu povećanog prema izrazito povećanom zdravstvenom riziku za razvoj pretilosti.
Uz povećanu tjelesnu težinu i trbušna pretilost predstavlja još čimbenik rizika, a mjeri se opsegom struka. Vrijednosti preko 94 cm za muškarce i 80 cm za žene su zdravstveni rizik za osobu, a vrijednosti preko 102 cm za muškarce i 88 cm za žene predstavljaju vrlo veliki rizik.
Nedostatak tjelesne aktivnosti – povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti za 150%!
Pušenje – pušači imaju dvostruki rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti od nepušača. Prestankom pušenja nakon prve godine, taj se rizik dvostruko smanjuje, a za 15 godina vraća na razinu osoba koje nisu pušile.
Izloženost stresu - stresne životne situacije dovode do usvajanja prehrambenih navika i ponašanja koje nepovoljno djeluju na kardiovaskularno zdravlje. Dugotrajne stresne situacije djeluju na rad organskih sustava (krvožilni, živčani, imunološki itd.) i mijenjaju ih. U stresu dolazi do smanjenja protoka krvi kroz srce, zbog čega ono može nepravilno raditi čime se povećava sklonost nastanka krvnih ugrušaka.
ZADANI RIZIČNI ČIMBENICI
Dob – nakon 55. godine života svako deset godina rizik se podvostručuje ukoliko su osobe izložene gore navedenim čimbenicima.
Pozitvna obiteljska povijest bolesti – ukoliko je član obitelji (roditelj ili braća) imao koronarni srčani događaj ili moždani udar kod muškaraca prije 55. godine života i žena prije 65. godine rizik od oboljevanja se povećava.
Spol – muškarci su pod većim rizikom od žena koje još nisu ušle u prijelazno razdoblje (menopauza). Nakon ulaska u menopauzu taj rizik je jednak i u žena. Rizik za razvoj moždanog udara podjedanak je oba spola.
ŠTO MOŽETE UČINITI KAKO BI SMANJILI SVOJE RIZIČNE ČIMBENIKE?
Pokušajte izbjeći stres - odaberite što možete promijeniti i na što možete utjecati u svom životu, ne uzrujavajte se olako oko stvari koje ne možete mijenjati!
Budite tjelesno aktivniji – krećite se ili bavite nekom tjelesnom aktivnošću u skladu s vašim mogućnostima, 30 - 60 min svaki dan. Dokazano je da ona utječe na smanjenje povišenog krvnog tlaka, glavnog rizičnog čimbenika za nastanak srčanog i moždanog udara.
Hranite se zdravo – u obroke dnevno unosite voće i povrće, smanjite unos crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda, jedite proizvode od žitarica, 2-3 puta tjedno ribu, bijelo pileće i pureće meso, jelo začinite maslinovim uljem, pijte dovoljnu količinu vode i smanjite unos alkohola.
Koristite manje soli – ograničite uporabu soli na 5 g dnevno (1 čajna žličica).
Ne pušte – prestankom pušenja smanjujete rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i bolesti dišnog sustava, a svoju okolinu činite zdravom.
Održavajte poželjnu tjelesnu težinu – uz odgovarajuću prehranu i svakodnevnu tjelesnu aktivnost, krvni tlak ćete držati pod kontrolom, a osjećat ćete se bolje.
Odlazite na redovite kontrolne preglede – ukoliko bolujete od povišenog krvnog tlaka, redovito ga kontrolirajte i koristite odgovarajuću terapiju uz stručni nadzor.
mr. Marija Mašanović, dr. med., spec. javnog zdravstva
