Da, cijepljenje se preporučuje u bilo kojoj fazi trudnoće, a eventualno izbjegavanje u prvom tromjesečju nema znanstvenu podlogu već je rezultat općeg stava prema bilo kakvim intervencijama u ranoj trudnoći. Upućujemo Vas na hrvatske preporuke za cijepljenje protiv COVID-a za trudnice, dojilje i žene koje planiraju trudnoću koje su objavili stručnjaci tri hrvatska stručna društva s tog područja.

Većina je podataka o cijepljenju trudnica protiv COVID-a vezana uz primjenu mRNA cjepiva te su mRNA najbolji izbor za cijepljenje trudnica i dojilja.

Cijepljenje ne povisuje rizik spontanih pobačaja. Cijepljenje smanjuje rizik od razvoja teškog oblika bolesti, a time i vjerojatnost od prijevremenog poroda pa tako izravno čuva zdravlje ploda. Cijepljeni parovi mogu očekivati zadržanu plodnost i bolje rezultate liječenja, od onih koji obole od COVID-a.

Protutijela cijepljene trudnice se prenose preko posteljice u fetus i pružaju mu određenu zaštitu, što se prenosi i na prvih nekoliko tjedana nakon porođaja. Protutijela cijepljene trudnice ili trudnice koja je preboljela COVID-19 preko mlijeka se prenose novorođenčetu pružajući mu svojevrsnu zaštitu.

Mnogi pogrešno pretpostavljaju da ne treba provoditi cijepljenje ako je razina protutijela visoka nakon primarnog cijepljenja protiv COVID-a. Međutim, to nije točno. Nije poznato koja je vrijednost razine protutijela dovoljna zaštita za spriječiti razvoj bolesti niti kojom brzinom će opadati razina protutijela. Stoga se ne preporučuje korištenje seroloških testova kako bi se provjerilo postoji li zaštita od COVID-a prije cijepljenja. Nema zabrinutosti u vezi sigurnosti cijepljenja ako je imunitet prisutan u trenutku cijepljenja.

Osim toga, bez obzira na prisutnost protutijela, nakon cijepljenja se izgrađuje stanični imunitet.

Niti jedno od odobrenih cjepiva protiv COVID-a u Hrvatskoj ne sadrži živi virus koji može uzrokovati COVID-19. To znači da cjepivo protiv COVID-a ne može uzrokovati infekciju koornavirusom (virusom SARS-CoV-2).

Ne može. Niti jedno cjepivo općenito, pa tako ni ona protiv koronavirusa ne utječu na DNA čovjeka koji se cijepi. Sva cjepiva su testirana u pretkliničkim i kliničkim istraživanjima te ne mogu biti odobrena dok se ne utvrdi njihova sigurnost i učinkovitost.

Trenutno odobrena cjepiva protiv COVID-19 ne mogu prouzročiti pozitivan rezultat testova (PCR i antigenski test) koji se koriste za utvrđivanje infekcije koronavirusom.

Smiju i trebaju: cijepljenje ne utječe na uzimanje redovite terapije.

Postoje dva osnovna načina na koja naš imunološki sustav reagira na cjepivo.  

1. Nespecifični imunološki odgovor

Kad naš organizam uoči stranu tvar (od iglice ježinca do virusa), želi je što prije uništiti, na način da na to mjesto šalje bijele krvne stanice koje se zovu neutrofili i makrofagi. Međutim, ovaj tip imunosti ima vrlo kratak rok, koji traje satima ili danima.

2. Specifični imunološki odgovor

Ovom drugom tipu imunosti trebaju dani, čak i tjedni kako bi se aktivirao i bio efikasan. Kada koronavirus uđe u naše tijelo (a nismo se cijepili i nismo prethodno preboljeli bolest) našem organizmu treba dosta vremena za aktivaciju specifične imunosti, a za to vrijeme virus se razmnožava i šteti nam. I upravo zato je važno cijepljenje, jer se cijepljenjem pripremamo za mogući susret s virusom i ako do njega dođe, naš specifični imunološki odgovor biti će spreman i uništi virus prije nego li se proširi organizmom. Dakle, ovaj drugi tip imunosti je dugotrajan, a u njemu sudjeluju B i T limfociti. B limfociti proizvode protutijela koja uništavaju, u slučaju koronavirusa, samo koronavirus, dok T limfociti sudjeluju u zapamćivanju uljeza (tj. koronavirusa) i oni se aktiviraju u slučaju da taj uljez uđe u naš organizam. Nakon cijepljenja protiv COVID-a potrebno je oko dva tjedna kako bi se proizvela protutijela koja nas mogu zaštititi. 

Nakon cijepljenja, ono što primjećujemo prvih dana (npr. povišena temperatura, bol na mjestu primjene cjepiva) je u stvari nespecifična reakcija našem imunog sustava na protein šiljka koronavirusa koji je stvoren u našim stanicama nakon cijepljenja.

S obzirom na visoku razinu cirkulacije virusa te na opasnost od širenja delta varijante u stanovništvu kod koje je primjena jedne doze cjepiva slabije učinkovita nego na druge varijante, nije više preporučljivo odgađati drugu dozu cjepiva do maksimalno dozvoljenog razmaka, već je preporučljivo dati drugu dozu što ranije unutar preporučenog razmaka. Za Pfizer cjepivo (Comirnaty) tri tjedna, za Moderna cjepivo (Spikevax) četiri tjedna, a za AstraZeneca cjepivo (Vaxzevria) 4-8 tjedana nakon prve doze.

Treća doza primjenjuje se u određenim kategorijama imunokompromitiranih osoba zbog ograničenog, tj. slabijeg imunološkog odgovora. Treća doza je dio primarnog cijepljenja i treba je shvatiti kao dodatnu dozu osobama za koje je pretpostaviti da nisu razvile potpuni ili zadovoljavajući imunološki odgovor. Vrijeme davanja treće doze za svaku imunokompromitiranu osobu, odluka je specijaliste koji osobu liječi. Dakle, primarno cijepljenje za srednje do teško imunokompromitirane osobe su tri doze Pfizera ili Moderne, dok su za sve ostale osobe primarno cijepljenje dvije doze Pfizera, Moderne ili AstraZenece odnosno jedna doza cjepiva Johnson.

Za razliku od dodatne doze, docjepna (tzv. booster) doza se primjenjuje s većim vremenskim odmakom od primarnog cijepljenja kako bi se produžila duljina trajanja zaštite stečene primarnim cijepljenjem.

Svima koji su primili cjepivo Johnson za primarno cijepljenje, preporučuje se docjepljivanje najmanje dva mjeseca nakon primjene jedne doze primarnog cijepljenja. Osobama od 18 godina starosti nadalje, koje su primarno cijepljenje završile cjepivima Moderna), Pfizer ili AstraZeneca, preporučuje se docjepljivanje po isteku šest mjeseci od završetka primarnog cijepljenja.

Docjepljivanje se osobito preporučuje:

– korisnicima domova za starije i nemoćne osobe i za odrasle osobe s invaliditetom,

– radnicima zaposlenim kod pružatelja usluge smještaja za starije i nemoćne osobe i odrasle osobe s invaliditetom i kod drugih pružatelja usluge smještaja,

– zdravstvenim radnicima koji izravno skrbe o pacijentima,

– osobama u dobi od 50 i više godina, neovisno o komorbiditetima,

– osobama u dobi od 18 i više godina koje dijele kućanstvo s imunokompromitiranim i izrazito osjetljivim osobama, te

– svim osobama u dobi 18 i više godina koje boluju od kroničnih bolesti koje uvećavaju rizik za teže oblike bolesti COVID-19.

Savjetuje se pridržavanje zadanih termina cijepljenja. Ako se ipak dogodi kakva izvanredna situacija, cjepivo će se primijeniti i nakon termina za drugu dozu.

Preporučljivo je osigurati razmak između cijepljenja protiv COVID-19 i drugih cijepljenja, kad god je to moguće, ali nema prepreke cijepiti nekim drugim cjepivom istovremeno s cjepivom protiv COVID-19 ili s razmakom kraćim od 14 dana odnosno sedam dana.