Imunoprofilaksa je umjetno stvaranje imunosti. Može se provoditi na dva načina: cijepljenjem (aktivna zaštita) i unošenjem imunoglobulina (pasivna zaštita).Cijepljenjem u organizam unosimo tvari (npr. mrtve uzročnike) koje stimuliraju naš imunološki sustav da on sam (zato je aktivna) proizvodi protutijela. Pasivnom zaštitom unosimo u organizam već gotova protutijela (imunoglobuline) i upotrebljavamo je kad nam je potrebna brza zaštita. Cijepljenje se može obaviti prije izloženosti uzročniku (npr. cijepimo se prije sezone gripe) ili nakon izloženosti uzročniku (npr. cijepljenje protiv bjesnoće nakon ugriza bijesne ili na bjesnoću sumnjive životinje).

Popis cijepljenja koja obavlja Služba za epidemiologiju:

1. Cijepljenje protiv gripe – zdravstvenih radnika i ostalih koji se ne mogu cijepiti kod svog izabranog liječnika obiteljske medicine.
2. Cijepljenje protiv žute groznice – pomoraca i putnika u strane zemlje, prema epidemiološkim indikacijama
3. Cijepljenje protiv hepatitisa B – zdravstvenih radnika i nakon izloženosti (npr. ubod na zaraženu iglu)
4. Cijepljenje protiv hepatitisa  A prema epidemiološkim indikacijama
5. Cijepljenje protiv trbušnog tifusa – radnika koji su u riziku stjecanja ove bolesti (zakonski određeno)
6. Cijepljenje protiv bjesnoće – ljudi koji su u kontaktu sa životinjama (veterinari, lovci, lovočuvari...) i nakon ugriza bijesne ili na bjesnoću sumnjive životinje
7. Cijepljenje protiv pneumokokne bolesti – prema medicinskim indikacijama (npr.splenektomirane osobe  tj, onima kojima je odstranjena slezen.)
8. Druga cijepljenja prema potrebi.