Recite DA nepušenju!

BEZ CIGARETNOG DIMA LJEPŠE NAM JE SVIMA

BEZ CIGARETNOG DIMA LJEPŠE NAM JE SVIMA

 Od 25. veljače, Hrvatskog dana nepušenja, do 31. svibnja 2004., Svjetskog dana nepušenja, pod medijskim pokroviteljstvom Dubrovačkog vjesnika i Hrvatskog radija Radio Dubrovnik, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije provodio je intezivne aktivnosti na promicanju prestanka pušenja pod motom BEZ CIGARETNOG DIMA LJEPŠE NAM JE SVIMA.

Pandemija pušenja predstavlja globalni javnozdravstveni i gospodarski problem. Pušenje ubija veći broj ljudi nego prometne nesreće, alkohol, požari, ubojstva, samoubojstva, droga i AIDS zajedno. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije oko 95% umrlih od raka pluća bili su pušači, oko 70-80% umrlih zbog opstruktivnih bolesti pluća bili su također pušači.

Posljedice pušenja odražavaju se ne samo na zdravlje čovjeka, uzrokujući razne bolesti, invaliditet i prijevremenu smrt, nego i na društveno-gospodarske prilike svakodnevnog života. Smanjena radna sposobnost, odsutnost s posla, povećani troškovi zdravstvene skrbi (liječenja i rehabilitacije), predstavljaju veliki ekonomski teret svakoj zajednici. Pušenje je jedno od najpreventabilnijih rizičnih čimbenika u nastanku mnogobrojnih kroničnih nezaraznih bolesti.

Neka i Vaš izbor bude NEPUŠENJE. Danas, sutra, prekosutra...

Neka ove dječje poruke i želje budu Vaša motivacija za prestanak pušenja. 

Ankica Džono-Boban, dr. med.

ŠTETNOST PUŠENJA

Prirodna težnja svakog živog bića u prirodi, pa tako i čovjeka, jest želja za zdravijim i duljim životom. Promatrajući povijest čovječanstva, mnogobrojna i svakojaka zbivanja poput zaraznih bolesti, siromaštva ... suprotstavljali su se ovoj težnji.

U današnjem suvremenom društvu brojne su znanstvene spoznaje o pušenju i pušačkom dimu, o duhanu i duhanskim prerađevinama, kao osnovnom uzroku najvećeg broja bolesti.

Pandemija pušenja predstavlja globalni javnozdravstveni i gospodarski problem. Pušenje ubija veći broj ljudi nego prometne nesreće, alkohol, požari, ubojstva, samoubojstva, droga i AIDS zajedno. Od ukupnog broja umrlih zbog pušenja, polovina umire u radno produktivnoj dobi, između 35. i 69. godine starosti, te gube u prosjeku oko 20 godina života. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u dobi od 15 godina i više u Hrvatskoj puši 33% odraslih osoba (34,0% muškaraca, 32,0% žena).

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2002. godini u prosjeku su mjesečno umrle 102 osobe, a od toga je zbog pušenja ranije umrlo 20 osoba, odnosno svakih 36 sati jedna osoba.

Posljedice pušenja odražavaju se ne samo na zdravlje čovjeka, uzrokujući razne bolesti, invalidnost i prijevremenu smrt, nego i na društveno-gospodarske prilike svakodnevnog života. Smanjena radna sposobnost, odsutnost s posla, povećani troškovi zdravstvene skrbi (liječenja i rehabilitacije), predstavljaju veliki ekonomski teret svakoj zajednici.

Štetno djelovanje pušenja, poglavito nikotina i ugljikovog monoksida, izraženo je:

• na svim živim stanicama organizma uzrokujući nekontrolirani rast stanica i njihovo bujanje, razvijajući zloćudne tumore različitih sijela (rak usta, ždrijela, grkljana, bronha, pluća, probavnog sustava, mokraćnog mjehura, bubrega, dojke), oko 95% umrlih od raka pluća bili su pušači,
• na srcu i krvnim žilama (sužene krvne žile; ubrzan protok krvi; povećan krvni tlak; anginozni bolovi – bolovi u predjelu prsne kosti zbog nedostatka krvi, tj. kisika u srčanom mišiću kao posljedica nedovoljnog protoka krvi kroz srčane arterije; srčani infarkt ili infarkt miokarda – zbog prekida arterijske opskrbe krvlju nastaje nekroza (propadanje) srčanog mišića; moždana ishemija i udar – zbog prolaznog ili trajnog poremećaja protoka krvi u mozak; ateroskleroza – promjene u stijenkama arterija s nakupljanjem masnih tvari u obliku ploča; Buergerova bolest – intermitentni bolovi u potkoljenicama uz šepanje za vrijeme hodanja ...), pušači od infarkta miokarda obolijevaju četrdeset puta učestalije od nepušača,
• na dišnim organima (opstruktivne bolesti pluća – sa suženim promjerom bronhiola i smanjenim strujanjem zraka kroz pluća; kronični bronhitis; emfizem – propadanje plućnih mjehurića s posljedičnom smanjenom površinom disanja ...), oko 70-80% umrlih zbog opstruktivnih bolesti pluća bili su pušači,
• na probavnim organima (smanjeno izlučivanje sline u ustima, leukoplakija – promjene na sluznici usne šupljine, pomanjkanje apetita, žgaravica, podrigivanje, kronična upala želučane sluznice, želučani i duodenalni čir ...),
• na živčanom sustavu (tremor, nesanica, nemir, razdražljivost, usporen prijenos podražaja, pad koncentracije i radne sposobnosti, smanjenje pamćenja ...), 
• na spolnim organima (izostanak menstrualnog ciklusa, pobačaj, sterilnost, impotencija),
• na krv (smanjenje prijenosa kisika, usporavanje procesa zgrušavanja krvi ...),
• na koštanom-mišićnom sustavu (smanjene razine kalcija i fosfora u organizmu čije su posljedice poremećaji kalcifikacije odnosno mineralizacije kosti, osteoporoza – smanjenje količine koštanog tkiva pa je povećan rizik za nastanak prijeloma, smanjenje ili povišenje mišićnog tonusa ili kontrakcije ...).

Nepušenje je potrebno promicati kao zdraviji i bolji stil življenja. Potrebno je formirati nepušačke stavove, graditi uvjerenja, razvijati svijest i odgovornost prema vlastitom zdravlju. Potrebni su odgojno vrijedni primjeri i ponašanje odraslih s kojima će se mlade generacije identificirati, vjerno ih slijediti i oponašati. Budući se na modelima najlakše uči, pitamo se kakav primjer pružaju pušači vlastitoj djeci i mladima.

Ankica Džono-Boban, dr. med.

MOJA MAMA ĆE ZBOG MENE PRESTATI PUŠITI

Udisanjem duhanskog dima, trudnica unosi u organizam nikotin, ugljični monoksid i niz drugih štetnih kemijskih sastojaka, koji majčinom krvlju preko posteljice dospijevaju u krvotok djeteta. U krvi se ugljični monoksid umjesto kisika veže za hemoglobin, krvni pigment u crvenim krvnim stanicama. Posljedica toga je smanjena količina kisika u krvi, pa plod pati od kroničnog manjka kisika i "bori" se još u maternici za "zrak". Rezultat svega je usporeni tjelesni rast i psihički razvoj djeteta s povećanim rizikom za zdravstvene probleme u ranom i kasnijem djetinjstvu. 

Djeca, čije su majke za vrijeme trudnoće pušile ili bile izložene pasivnom pušenju, imaju povećani rizik za:

• poremećaje ponašanja u djetinjstvu kao agresivnost, impulzivnost, uznemirenost,
• razvoj defecita pažnje i hiperaktivnosti djeteta
• slabiji razvoj motornih vještina, vidnih i orijentacijskih sposobnosti
• probleme s učenjem
• slabije prilagođavanje na okolinu
• češće alergije i neurodermatitise
• češća respiratorna oboljenja (astma, upala pluća, bronhitis, infekcije uha, grla i nosa)
• češće oboljevanje od leukemije.

Ako ste trudnica i pušite, pravo je vrijeme za prestanak pušenja. To je najbolja odluka za Vas i Vaše nerođeno dijete.

PRUŽITE SVOM DJETETU ZDRAVO ODRASTANJE BEZ DUHANSKOG DIMA!

 Ankica Džono-Boban, dr. med.

DJECA SU PASIVNI PUŠAČI

Dijete, koje provede 1 sat u zadimljenoj prostoriji s nekoliko pušača ili u zatvorenom automobilu s jednim pušačem, udahne toliko štetnih kemikalija kao kad pušač sam popuši 10 ili više cigareta.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je blizu 700 milijuna djece ili skoro svako drugo dijete na svijetu, izloženo pasivnom pušenju odraslih. Svaki dan, tisuće i tisuće male djece nema drugi izbor, nego udisati duhanski dim: u obiteljskom domu, automobilu, na javnim mjestima, u kafićima i restoranima. Djeca ovise o odraslima, koji im trebaju omogućiti zrak bez cigaretnog dima.

Samo 15% duhanskog dima udišu sami pušači. Ostalih 85% odlazi u zrak kao dim iz druge ruke ("second hand smoke"). Iz svake zapaljene cigarete, u zrak odlazi duhanski dim iz dva izvora. Prvi izvor je tzv. glavna struja dima, koju pušač udahne i opet izdahne. Drugi, mnogo opasniji izvor, je sporedna struja dima, koja odlazi direktno u zrak s vrha goruće cigarete. Dim iz druge ruke predstavlja kombinaciju glavne i sporedne struje dima i sadrži: dva puta više katrana, koji se taloži u plućima i dišnim putevima, i pet puta više ugljikovog monoksida, koji smanjuje količinu kisika u krvi.

Djeca pasivnim pušenjem, kao i pušači direktnim udisanjem, unose u organizam 4000 različitih kemijskih sastojaka duhanskog dima štetnih za zdravlje. Djeca su posebno osjetljiva skupina, jer se nalaze u razdoblju tjelesnog i emocionalnog rasta i razvoja.

Najvažniju ulogu u izloženosti djece pasivnom pušenju ima pušenje roditelja. Ono ima najveći utjecaj na dječju koncentraciju nikotina; više nego izlaganje duhanskom dimu van obiteljskog doma, posebno djece mlađe od 15 godina. Prestanak pušenja roditelja u kući i automobilu za vrijeme vožnje, značajno smanjuje izlaganje djeteta tom štetnom djelovanju. Međutim, ne smije se zaboraviti izlaganje djeteta pasivnom pušenju u domu prijatelja pušača, gostiju koji puše kao i izlaganje na javnim mjestima. Djeca čiji roditelji puše: kašlju i “sviraju” u prsima češće nego druga djeca, imaju češće upale srednjeg uha (i uz povećanu sekreciju glavni je uzrok gluhoće u male djece), dva puta češće oboljevaju od infekcija dišnih puteva kao što su bronhitis ili pneumonija (upala pluća), skloniji su razvoju astme i češćim i ozbiljnijim astmatičkim napadajima, imaju smanjeni kapacitet pluća, češće izostaju iz škole zbog bolesti (4 puta češće u odnosu na djecu u čijim kućama se ne puši), imaju veći rizik razvoja raka pluća i srčanih tegoba. Izlaganje duhanskom dimu, prvih 18 mjeseci života, povećava rizik oboljevanja dišnih puteva i do 60%. Pušenje roditelja je odgovorno za 20-40% upala srednjeg uha u njihove djece i za dvostruko češće astmatičke simptome prije 5-te godine života. Razna istraživanja su pokazala, da djeca koja žive u pušačkim obiteljima, imaju povećani rizik za nastanak meningitisa, oštećenja mentalnog zdravlja, razvoj autizma, niske vrijednosti vitamina C u organizmu.

Pasivno pušenje djece predstvalja ozbiljni javnozdravstveni i pedijatrijski problem.

Pušenje roditelja oštećuje dječje krvne žile. Austrijski znanstvenici su u istraživanju, provedenom u djece u dobi od 3-15 godina, mjerili razinu jednog spoja u krvi i urinu djece, koji uzrokuje oštećenje stijenki krvnih žila. Utvrdili su da je razina tog štetnog spoja povećana za 50%, ako je jedan od roditelja redoviti pušač, i do 130%, ako su oba roditelja pušači, u odnosu na djecu koja nisu bila izložena pušenju roditelja. Takva endotelijalna i epitelijalna oštećenja stijenki krvnih žila podloga su za razvoj aterosklerotskih plakova i koronarne bolesti srca.

Promjene lipoproteina (masti) u krvi vidljive su i kod djece izložene pasivnom pušenju i kod mladih pušača. Djeca koja puše, u usporedbi s djecom koja ne puše, imaju veće vrijednosti triglicerida i kolesterola i niske vrijednosti HDL kolesterola (tzv. zaštitnog kolesterola). Ovakve vrijednosti lipida u krvi, u djece pušača i u djece izložene pasivnom pušenju, stavljaju djecu u rizik stvaranja masnih (aterosklerotskih) naslaga na stijenkama krvnih žila. Znanstvenici su utvrdili vezu između izlaganja pasivnom pušenju i lezija na koronarnim (srčanim) arterijama i arteriolama u mladih, iznenada umrlih, osoba u dobi od 15-te do 35-te godine života.

Infekcije dišnih puteva su česte u dječjoj dobi, a rizik od tih oboljenja je veći u djece, čiji roditelji puše. Studije su pokazale, da su djeca s bronhiolitisom, prije druge godine života, bila 2,4 puta izloženija pasivnom pušenju, nego djeca bez upala donjih dišnih puteva. Također, djeca, čije su majke pušile najmanje jednu kutiju cigareta dnevno, imala su 2,8 puta veći rizik za upalna oboljenja donjih dišnih puteva.

Astma je vodeća kronična respiratorna bolest djece. Djeca u dobi od 0-5 godina, koja su bila izložena majčinom pušenju za vrijeme trudnoće, imaju 2,1 put veći rizik razvoja astme u odnosu na djecu, čije majke nisu pušile. Jedno istraživanje je pokazalo porast pojavnosti astme u muške djece, čija su oba roditelja pušila, u odnosu na djecu čiji su roditelji bili nepušači. Pasivno pušenje u vrijeme djetinjstva, stvara predispozicije u djeteta za razvoj kroničnih opstruktivnih dišnih bolesti i raka u odrasloj dobi. Nakon nekoliko godina izlaganja duhanskom dimu, dijete ima dvostruko veći rizik razvoja raka pluća u odrasloj dobi, u odnosu na dijete koje nije bilo izloženo.

Što se može učiniti kako bi zaštitili djecu od pasivnog pušenja?

 Ne pušiti blizu djeteta, kada ga se hrani, kupa ili igra s njim. Ne pušiti u dječoj sobi. Ne ostavljati djecu na čuvanje osobama koje puše. Ne pušiti u vozilu. Ne pušiti kada su prisutna djeca. Obiteljski dom, vozilo, kao i sve ustanove gdje borave djeca trebaju postati mjesta bez duhanskog dima. Samo otvaranje prozora sobe ili automobila nije dovoljno kako bi zaštitili djecu od štetnog djelovanja pasivnog pušenja, jer opasne čestice duhanskog dima ostaju raspršene u zraku. Najbolja zaštita koju roditelj – pušač može pružiti svom djetetu jest prestati pušiti.

Rezultati jednog engleskog istraživanja, provedenog zadnja dva desetljeća, pokazali su značajan pad izloženosti djece pasivnom pušenju kao rezultat manjeg broja roditelja - pušača, smanjene izloženosti djece duhanskom dimu unutar doma i zabrane pušenja na javnim mjestima. S druge strane, djeca, čiji roditelji puše, i dalje su izložena štetnom djelovanju nikotina, usprkos roditeljskom izbjegavanju pušenja u prisustvu djece. Potpuni prestanak pušenja preostaje kao jedina mogućnost ne samo za bolje zdravlje roditelja nego i njihove djece.

Djeca imaju pravo na čisti zrak bez duhanskog dima.

Pitamo se da li roditelji pušači izbjegavaju pušenje u kući kako bi zaštitili svoju djecu?

Ankica Džono-Boban, dr. med.

PUŠAČI UMIRU PRIJE NEPUŠAČA

Povezanost između pušenja i raka pluća, bolesti srca i krvnih žila te kronične opstruktivne plućne bolesti, već je dugo godina poznata i dobro dokumentirana. Većina ljudi još uvijek povezuje pušenje tek s dišnim problemima. To, naravno, nije sve i ovdje nam je prilika iznijeti ponešto o manje poznatim utjecajima pušenja na život i zdravlje.

Pušenje je glavni uzrok bolesti koje se mogu spriječiti, bolesti koje onesposobljavaju i jedan od glavnih uzroka prerane smrti u suvremenoj civilizaciji. Od posljedica pušenja 2000. godine u svijetu je umrlo oko 5 milijuna ljudi, od čega 75% muškaraca. Svakih 8 sekundi od posljedica pušenja u svijetu umire jedan pušač. Muškarci pušači imaju 70% veću smrtnost od nepušača, dok je kod žena taj postotak neznatno niži. Rizik pacijenata pušača se razlikuje, a uglavnom ovisi o dužini i intenzitetu pušačkog staža, genetskoj predispoziciji, okolinskoj izloženosti i uporabi lijekova.

Za "užitak" pušenja odgovorno je oko 700 različitih aditiva koji stvaraju okus cigarete, ali prije svega nikotin, jedna od 4.000 supstanci koliko ih ima u duhanu. On utječe na rad desetak hormona u našem tijelu, ali kao što je odgovoran za užitak, odgovoran je i za bolest. Osim opasnog katrana i ugljičnog monoksida, koji pušači udišu umjesto kisika, u cigareti su i otrovne tvari poput kadmija, insekticida DDT-a i acetona, ukupno oko 150 sastojaka definiranih i kao karcinogeni, tumorski akceleratori, citotoksični mutageni ili iritansi. Neke od tih supstanci izravno djeluju na sluznice, neke se otapaju u slini i gutaju, a neke apsorbiraju u krv. Jedini način na koji pušači mogu izbjeći izloženost visokim razinama ovih supstanci je da potpuno prestanu pušiti.

Posljedice pušenja duhana za zdravlje jasno pokazuju da je pušenje bolest koju treba prevenirati i liječiti kao i druge bolesti ovisnosti. Svjetska zdravstvena organizacija daje slijedeće stavove o pušenju:

1. pušenje je glavni uzročnik brojnih bolesti,
2. pušači umiru ranije od nepušača,
3. pušači umiru zbog koronarne bolesti dva puta češće od nepušača, zbog kronične opstruktivne bolesti pluća 15 puta, zbog raka bronha 20 puta, zbog raka grkljana 15 puta,
4. pušači češće traže medicinsku pomoć i hospitalizaciju,
5. pušači su češće na bolovanju.

Ulkus želuca i dvanaesterca daleko su češći među pušačima, te su čest uzročnik smrti među muškarcima pušačima. Pušenje usporava zaraštanje peptičkog ulkusa u tijeku terapije, te povećava mogućnost ponavljanja čira na dvanaestercu. Smanjuje se sekrecija bikarbonata iz gušterače, te snaga kontrakcije sfinktera na želucu i tako izaziva refluks odnosno žgaravicu.

Nedavne studije su pokazale da je teška depresija učestalija u pušača. Također postotak odvikavanja od pušenja je bitno niži u depresivnih pušača. Koliko antidepresivni lijekovi mogu pomoći u apstinenciji i odvikavanju tek treba odrediti.

Studija provedena u Velikoj Britaniji pokazuje da pušenje šteti gotovo svim aspektima seksualnog i reproduktivnog zdravlja te zdravlja djece. U istraživanju znanstvenika iz British Medical Association je utvrđeno kako je pušenje samo u Velikoj Britaniji prouzročilo 120 000 slučajeva impotencije kod muškaraca u dobi između 30 i 50 godina. Žene koje uzimaju kontracepcijske pilule i puše u višestruko su većoj opasnosti od srčanog udara. Pušenje i uzimanje kontracepcijskih pilula također povećavaju rizik od periferne krvožilne bolesti i moždanog udara. Zbog pušenja su smanjeni izgledi za uspješnu umjetnu oplodnju. Znanstvenici dodaju kako pušenje u svakom ciklusu smanjuje izglede za prirodno začeće do 40%.

Žene koje puše u trudnoći imaju i 3 puta veći rizik da će roditi dijete s premalom porođajnom težinom. Premala porođajna težina je povezana s povećanim rizikom za različite bolesti i smrtnost u ranom djetinjstvu. Postoje dokazi da pušenje u trudnoći utječe na pojavu deformiteta kod fetusa. Pasivno pušenje kod male djece je povezano sa sindromom iznenadne dojenačke smrti, pojavom respiratornih infekcija i astme. U Velikoj Britaniji je svake godine više od 17 000 djece mlađe od 5 godina bolnički liječeno zbog pasivnog pušenja.

Pušenje je glavni rizični čimbenik za perifernu krvožilnu bolest. Većina ljudi s ovom bolešću u kojih kasnije nastupi takvo začepljenje su pušači. Dobra je vijest to što ljudi koji prestanu pušiti često mogu time ublažiti težinu periferne vaskularne bolesti, a u slučajevima gdje je neophodna operacija, izgledi za njen uspjeh su veći u ljudi koji su prestali pušiti.

Nemojte čekati da obolite pa da onda prestanete pušiti. Prestanite dok ste još u prednosti. Prestanite pušiti odmah!

Teo Depolo, dr. med. spec. opće medicine

NIKOTIN I ORALNO ZDRAVLJE

U osoba pušača mogu se pojaviti razne promjene u usnoj šupljini, koje se jednim imenom nazivaju nikotinski stomatitis. Sluznica u usnoj šupljini, osobito pod jezikom ima veliku sposobnost resorpcije.

Upala sluznice u usnoj šupljini (stomatitis) može zahvatiti cijelu sluznicu u obliku crvenila (eritema), ali se ipak najjače očituje na obraznoj i sluznici tvrdog i mekog nepca. Bez obzira na koji se način uzima duhan (cigareta, cigara, lula), njegovo djelovanje na oralnu sluznicu proizlazi iz termičkog djelovanja, koja nastaje njegovim izgaranjem i dima u kojem se nalaze produkti izgaranja duhana.

Za nastanak promjena u ustima zbog pušenja važna je učestalost pušenja, količina popušenih cigareta, dužina pušačkog staža i dob osobe kad je počela pušiti. Može nastati jači ili slabiji stomatitis, orožnjeni izgled sluznice (hiperkeratoza), kada se dodirom jezika to područje osjeća kao hrapava i tvrda ploča, osjećaj pečenja nepca i jezika, koji se intenziviranjem pušenja mijenja u osjet boli (stomatodynia).

Pušenje je jedan od uzročnih čimbenika nastanka keratotičnih lezija sluznice usne šupljine. Takav oblik se naziva leukoplakija pušača, koja može biti benigna i maligna. Izdvaja se zato što se može razviti u malignu leziju. Klinički, radi se o bijeloj orožnjenoj sluznici koja može biti hrapava s udubinama ili bez, što ovisi o lokalizaciji.

Više od 4000 različitih toksina je prisutno u cigaretnom dimu. 50% pušača će umrijeti od bolesti uvjetovanih pušenjem. Osim mnogih sistemskih bolesti, postoje oralne bolesti odnosno promjene; oralni karcinom, karijes, periodontalne bolesti, djelomični i potpuni gubitak zuba.

Pušenje razvija pogodni okoliš za bakterije, uzročnike periodontalnih bolesti. Pušači imaju više parodontnih patogenih bakterija od nepušača. Istraživanja su pokazala da je kod pušača 2-3 puta učestalija paradentoza i gubitak zuba. Pušenje jedne kutije dnevno u 10 godina, će uzrokovati 10% gubitka koštane potpore zuba, a pušenje jedne kutije dnevno u 20 godina ili dvije kutije dnevno u 10 god., uzrokuje gubitak 20% koštane potpore. Koštana integracija implantata kod pušača je upitna.

Dugoročne studije su zaključile da gubitak zuba između 19. i 40-te god. je povezan s pušenjem 15 cigareta dnevno. Pušenje ima negativne efekte na cijeljenje poslijeoperativnih i drugih periodontalnih tretmana. Nepušači bolje odgovaraju na periodontalnu terapiju i regeneracija tkiva je uspješnija.

Pušenje je značajan čimbenik u nastanku oralnih bolesti. Ako pušite pokušajte prestati!

 Ako ne pušite, ne dajte da vam djeca počnu pušiti!

Nikotin i oralno zdravlje:

• Ljepljivi ostaci na zubima (plak); smeđe mrlje, kamenac
• Nikotinsko nepce (crvenilo na nepcu)
• Porast raznolikosti oboljenja gingive i sporo cijeljenje
• Promjena boje sluznice usta
• Loš zadah
• Oralne lezije
• Oralni karcinom

Predispozicije oralnog karcinoma uz duhanske proizvode su godine, učestalost alkoholnih pića, nutricionistički deficiti, sifilis, slaba oralna higijena, kronična mehanička i termička trauma, deficiti imunosustava, virusna oboljenja (papillomavirus, Herpes simplex virus, Epstein-Barr virus, Cytomegalo virus, HIV).

Studije pokazuju da je dvostruko veći rizik pušača za pojavnost karcinoma u ustima, te da alkohol povećava rizik oboljenja. Pušači koji konzumiraju 3 i više pića na dan, osam puta povećavaju mogućnost oboljenja, nego nepušači.

Smanjivanjem navika, smanjuje se rizik oboljenja, a kada se prestane pušiti, rizik rapidno pada.

Tatjana Šimac-Bonačić, dr. stom. spec., Stomatološka poliklinika "Dr. Bonačić"

POSTANITE I OSTANITE NEPUŠAČ

Svi želimo živjeti zdravije, duže, kvalitetnije, zadovoljnije. Svima poželimo dobro zdravlje i dug život; za rođendan, imendan.... Svi želimo živjeti punim životom: šetati, trčati, igrati tenis ili nogomet, bez smetnji disanja, bez kašlja, bez srčanih tegoba... Ali ako ste pušač, ili u društvu pušača, uvijek Vas prati neprijatelj Vašeg zdravlja. NIKOTIN. On je najmoćniji sastojak duhanskog dima odgovoran za ovisnost o pušenju. Put od eksperimentiranja cigaretom preko stvaranja navike do ovisnosti o nikotinu i nije tako dug. Psihološki ovisan pušač pali cigaretu i kad je pod stresom, i kad mu je dosadno i kad nešto kreativno radi. Često je pali a da toga nije ni svjestan. Što pušač očekuje od cigarete? Rješavanje problema ili odgađanje ljutnje. Olakšavanje emocionalne boli ili brže obavljanje posla. Razbijanje dosade ili bolju komunikaciju. Relaksiranje ili uspostavljanje društvenih kontakata. Može li cigareta ispuniti Vaša očekivanja? Duhan pruža iluziju, ispunjava snove, maštu, ... Zato ga se je teško osloboditi.

Stavovi prema pušenju su se promijenili u mnogim razvijenim zemljama. Od nekadašnjeg stava da je pušenje atraktivno, da djeluje smirujuće, daje osjećaj zadovoljstva i dobrog raspoloženja, danas se smatra slabošću, prikrivanjem nervoze i razdražljivosti. Danas je društveno neprikladno. Pušiti znači imati teškoće s disanjem, imati srčane tegobe, žute zube i prste, suhu i naboranu kožu, pušački kašalj, lošu cirkulaciju, manje energije, smanjenu kondiciju, stariji izgled... Pušenje sputava i ne dopušta osobi da uživa u mnogima prigodama kad ono nije dopušteno. Javljaju se antipušački zakoni sa zabranom pušenja na radnom mjestu, u sredstvima javnog prijevoza, na putničkim brodovima, u zrakoplovima i zračnim lukama, hotelima...

Širenjem istine o pušenju i njegovim prvenstveno zdravstvenim posljedicama raste svijest o nepušenju kao zdravom stilu življenja. Izgrađivanje pravilnog stava prema pušenju i odabiranje nepušenja, cilj je svih aktivnosti usmjerenih u prevenciji ovisnosti o nikotinu. Vodeću ulogu u svijetu na planu sustavnog suzbijanja pušenja ima Svjetska zdravstvena organizacija, koja je postavila za cilj da se što prije «živi u društvu u kojem je bar 80% nepušača». Cilj i svrha sustavne kampanje na suzbijanju pušenja je smanjiti broj osoba koji počinju pušiti, povećati broj pušača koji prestaju pušiti, te smanjiti i spriječiti izloženost nepušača duhanskom dimu. Pravo svakog čovjeka jest da udiše zrak bez duhanskog dima. 1988. godine na konferenciji Svjetske zdravstvene organizacije, održane u Madridu, donesena je Povelja protiv pušenja u Europi.

Ako ste pušač i razmišljate o prestanku pušenja, čestitamo. Prestanak pušenja je izazov za zdraviji i ljepši život. To je prava odluka. Ali kao i svaka dobra stvar u životu, potrebno je vremena i napora da se odviknete od cigareta. Vaša odluka da uživate u prednostima nepušenja je Vaš izbor. Iza te odluke stojite Vi kao osoba koja želi i koja je spremna učiniti promjene u životu. Koji su razlozi za prestanak pušenja? Mnogobrojni. Želja za vlastitim zdravljem ili zdravljem obitelji. Ušteda novca. Strah od bolesti, invaliditeta, prerane smrti. Estetski izgled. Više energije, bolja «forma». Pozitivni društveni pritisci. Prihvaćanjem činjenice da pušenje ugrožava zdravlje pušača i svih osoba u njegovoj okolini, povećava se svijest o štetnosti duhanskog dima i jača motiv za prestanak pušenja.

Kako se osloboditi pušenja? Kako izbjeći neodlučnost i oklijevanje? Kako donijeti čvrstu odluku o prestanku pušenja?

Prvi korak je odluka o prestanku pušenja. Ona ovisi o motivaciji i pušačevoj volji za prestankom. Motivacija podrazumijeva unutarnji i vanjski poriv, težnju, potrebu i želju za prestankom pušenja. Razmišljanje, emocije i doživljaji u vezi s pušenjem mogu pokrenuti želju za prestankom pušenja i pobuditi volju za donošenjem konačne odluke o prestanku. Ovisno o snazi volje i moći pušača odluka o prestanku pušenja će se provesti do kraja, odnosno pušač će zauvijek prestati pušiti. 

Razmislite o razlozima «za» i «protiv» pušenja. Odaberite najvažnije prednosti nepušenja i neka one budu vodilja Vašeg puta da postanete i ostanete nepušač. Izaberite zdravi stil življenja. Neka Vaš izbor bude već danas.

Najčešći način pokušaja prestanka pušenja je postepeno smanjivanje broja popušenih cigareta na dan. U stvari, to je jedan od načina odgađanja prestanka pušenja. Najefikasnijom metodom prestanka pušenja pokazalo se potpuno prekidanje pušenja odjednom. Pušači obično odrede datum kada će to učiniti. Glavni razlozi zbog kojih ljudi odgađaju odluku o prestanku pušenja jest nedostatak informacija i neodlučnost. Informacije o štetnosti pušenja sve se češće čuju na radiju, vide na televiziji, čitaju u tisku. Djeca o tome pričaju već u vrtiću.

Bez sustavne prevencije, zdravstvenog i nepušačkog odgoja nema značajnih i trajnih rezultata. Mlade ljude treba educirati i informirati o štetnosti duhanskog dima, skrenuti im pozornost na užasne posljedice pušenja. Oni trebaju raditi na sebi, na izradi svoje osobnosti. Trebaju formirati nepušačke stavove, razvijati i podizati svijest i odgovornost prema vlastitom zdravlju. Djeci treba osigurati odrastanje bez duhanskog dima, odgojno i preventivno na njih djelovati od najranije mladosti. Nisu dovoljne samo poruke, priče, pedagoško moraliziranje i medicinsko zastrašivanje. Potrebni su odgojno vrijedni primjeri i ponašanje odraslih s kojima će se mladi identificirati, vjerno ih slijediti i oponašati. Na primjerima se najlakše uči. Kako odgojiti mladi naraštaj da odrasta bez duhanskog dima i pušenja? Jednostavno, budite im pravi nepušački uzor. Nemojte samo zabranjivati. POSTANITE I OSTANITE NEPUŠAČ !

Ankica Džono-Boban, dr. med.

15 KORAKA U PRESTANKU PUŠENJA

I VI MOŽETE PRESTATI PUŠITI

 Preuzeto iz knjige "I Vi možete prestati pušiti", autori dr. Nevenka Blažić-Čop i dr. Veljko čorđević.

Ukoliko ste spremni prihvatiti izazov odvikavanja od pušenja, predlažemo Vam sljedeće korake. Nemojte izostaviti niti jedan! Oni su jednostavni, razumljivi, lako primjenjivi i učinkoviti.

1. korak: ODABERITE VAMA NAJVAŽNIJU PREDNOST NEPUŠENJA

Odluka je Vaš prvi korak na putu nepušenja. Možda želite biti zdraviji, ili poboljšati zdravlje svoje obitelji, možda uštedjeti novac, ili jednostavno ne želite biti ovisni o cigaretama. Možda ste kao roditelj, svjesni činjenice kako "djela govore glasnije od riječi", odlučili postati dobrim primjerom svom djetetu, ili Vas je naprosto stid i ne želite kao pušač biti građanin drugog reda. 
Pogledajte niže navedene prednosti nepušenja, odaberite i označite one, koje za vas osobno imaju najveće značenje.

Fizičke prednosti: osjećaj okusa i mirisa je bolji; hrana bolje prija; zubi su bjelji, dah iz usta je svjež; cirkulacija krvi je bolja a koža poprima zdraviji izgled; poboljšanje ukupnog zdravlja; prestanak kašlja i čestih upala; pravilniji rad srca, niži krvni tlak; manji rizik obolijevanja od bronhitisa, srčanog infarkta, emfizema, čira na želucu, karcinoma svih lokalizacija... Društvene prednosti: više vremena za posao, obitelj i prijatelje; nesmetanje drugima dosadnim ispuhivanjem dima, što ih čini pasivnim ili prisilnim pušačima; kuća, odjeća i automobil odišu svježinom; nestaje opasnost izazivanja oštećenja imovine neugašenim opuškom; mogućnost uživanja u određenim društvenim prigodama kad je pušenje zabranjeno; izbjegavanje novčanih nevolja zbog bolesti izazvanih pušenjem; bolja koncentracija i veća pozornost, jer izostaje prekidanje slušanja i odvraćanje pozornosti zbog paljenja cigarete; zadobivanje naklonosti obitelji i prijatelja... Emocionalne prednosti: zadovoljstvo zbog mogućnosti nadzora nad vlastitim ponašanjem bez služenja cigaretom; porast osjećaja osobne vrijednosti, povećanje samopouzdanja; zadovoljstvo zbog davanja pozitivnog primjera djeci i drugima; nema više potrebe stalnog ispričavanja; na budućnost gledate s više povjerenja; ukupno se bolje osjećate... Financijske prednosti: nema više izravnih izdataka za pušenje; nema više neizravnih izdataka za pušenje...

Nemojte se uzrujavati ako mislite da niste dovoljno jaki da biste se zauvijek oslobodili cigarete. Još jednom pogledajte i razmislite o svojim razlozima "za" i "protiv" pušenja. Ukoliko ste izabrali život bez pušenja, glasno ponovite: "Želim se osloboditi pušenja!" Učinili ste vrlo važan korak: osvijestili ste zdravu želju da se oslobodite ovisnosti i pušačke navike.

2. korak: ODREDITE DATUM PRESTANKA PUŠENJA

Izaberite neki datum koji nije preblizu niti predalek, kako biste se uspjeli dobro pripremiti, odnosno kako ne biste odugovlačili s ostvarenjem svoje odluke. Za prestanak pušenja izaberite mirnije vrijeme kad ne očekujete neugodne, napete situacije. Nemoguće je odstraniti baš sve neugodnosti - život je pun neočekivanih stresova. Ali to ne znači da nije moguće prestati pušiti! Ponovite: "Želim se osloboditi pušenja!"Izaberite datum pušenja posljednje cigarete. Ustrajte, poštujte svoju odluku!

Prestat ću pušiti dana ...................... u ......... sati.

3. korak: PRIPREMITE SE FIZIČKI ZA PRESTANAK PUŠENJA

Za uspješan prestanak pušenja potrebna je dobra fizička priprema, koja uključuje brzo oslobađanje tijela od štetnih sastojaka duhanskog dima, posebice nikotina i ugljičnog monoksida. Primjenjujte sljedeće upute: tijekom dana pijte dovoljnu količinu vode (otprilike šest do osam čaša), spavajte 7 do 8 sati svake noći, svakako obilno doručkujte, kad god je moguće, iskoristite priliku i prošećite na svježem zraku.

4. korak: PRIPREMITE SE PSIHIČKI ZA PRESTANAK PUŠENJA

Morate se unaprijed pripremiti i naučiti kako se postaviti kad Vam netko ponudi cigaretu. Pripremite se unaprijed za visokorizične situacije, u kojima ćete biti u kušnji da ponovno zapalite cigaretu, kao što su mjesta gdje se nalazi mnogo pušača na prostoru gdje je dopušteno pušenje; situacije u kojima ste pod stresom; vrijeme uz alkohol ili kavu; vrijeme kad ste gladni, obuzeti ljutnjom ili dosadom. Predočite si detaljno sebe kao osobu koja teži da bude nepušač. Učinite sve da ta vizija postane stvarnost. Kroz želju, vizualizaciju i vjerovanje u sebe kao nepušača - možete uistinu i postati nepušač. Vjerujte u to što želite, i doista ćete se osloboditi nikotina. Potražite prijatelja nepušača i zamolite ga da Vam pruži podršku.

5. korak: PLANIRAJTE NAGRADE KOJE ĆE VAS MOTIVIRATI

Prestanak pušenja ne spada u obične, svakodnevne aktivnosti. Ako ste prestali pušiti, zaslužili ste da se nagradite - i nagrađujte se redovito. Za onaj novac koji biste potrošili na cigarete - kupujte nešto što volite. Nagrade djeluju poticajno i podsjećaju Vas da činite nešto veliko, za Vas značajno, nešto što je vrijedno i što treba nastaviti. Izaberite nagrade koje ćete si pokloniti ako dosegnete pojedine ciljeve: za tjedan dana nepušenja, za mjesec dana nepušenja, za 3 mjeseca nepušenja itd.

6. korak: PROMATRAJTE NEPUŠAČE I OPONAŠAJTE IH

Promatrajte što i kako rade nepušači te kako se ponašaju u određenim situacijama. Usredotočite se na pojedinosti. Gledajte kako provode vrijeme predaha, čime zapošljavaju ruke, što rade kad im treba vremena za odgovor, kako se ponašaju kad su okruženi pušačima, kako postupaju u stresnoj situaciji i slično. Posebno obratite pozornost na njihovo ponašanje u prigodama u kojima ste Vi redovito u prošlosti pušili. Pokušajte zamisliti sebe kao nepušača, pazeći na svaku pojedinost svog ponašanja. Ponavljajte iznova i iznova kako ćete se ponašati, djelovati i izgledati u teškim trenucima kušnje. Vi morate vjerovati u viziju sebe kao nepušača! Ponavljajte u sebi uvijek iznova i predočavajte si prednosti nepušenja.

7: korak: PRESTANITE PUŠITI UZ MALU CEREMONIJU

Uništite sve cigarete, lule, upaljače, pušački pribor, uklonite pepeljare... Recite prijateljima i članovima obitelji da prekidate svaku vezu s Vašim najgorim neprijateljem, cigaretom. Proslavite taj dan, ali bez alkohola.

8. korak: JEDITE I PIJTE TAKO DA BISTE POBIJEDILI

Jedite samo zdravu, svježe pripremljenu hranu. Jedite što više voća i povrća te crni kruh. Izbjegavajte visokokaloričnu hranu. Mislite o tome da fizička i psihička kondicija ovise o hrani koju unosite u organizam. Pijte dovoljno tekućine - vodu ili bezalkoholna negazirana pića s niskim postotkom šećera. Izbjegavajte bijeli šećer, koristite prirodni šećer iz svježeg voća i iz cjelovitog pšeničnog zrna. Ako jedete meso - neka to bude riba i lagano nemasno meso. Izbjegavajte crnu kavu, čajeve koji sadrže tein, pića koja sadrže kofein, gazirana pića, kao i hranu za koju znate da Vas potiče na pušenje.

9. korak: NAčITE VREMENA ZA ODMOR I OPUŠTANJE

Redovita tjelovježba učinkovito pomaže u procesu odvikavanja od pušenja. Svakodnevnim rutinskim obvezama dodajte i vježbe opuštanja u trajanju od 10 do 20 minuta: 1. duboko udahnite kroz nos, 2. polagano izdišite na usta, 3. ponovite to četiri puta. Potražite mirno mjesto, smjestite se u udoban stolac, odjeveni u laganu odjeću. Stežite pojedine skupine mišića brojeći do pet, a zatim ih opuštajte brojeći do deset.

Uživajte u noćnom snu koji traje sedam do osam sati. Nemojte propuštati tjedni odmor. Svakako se jedan dan u tjednu opustite i odmorite od svakodnevnih obveza. Kad osjetite kako napetost u Vama raste, počnite odmah (bilo gdje da se nađete) s jednostavnim vježbama opuštanja. Mislite na nešto lijepo. Prakticirajte aktivnosti koje volite, u kojima uživate i za vrijeme kojih nije moguće pušiti.

10. korak: PROBUDITE SPOSOBNOST MAŠTANJA

Iskoristite svoju sposobnost maštanja i usredotočite se na prednosti nepušenja, osobito one u kojima uživate i koje su vam najvažnije.

11. korak: KORISTITE DUHOVNU SNAGU

12. korak: ZATOMITE ŽELJU ZA PUŠENJEM

1. Popijte čašu vode ili voćnog soka.
2. Udahnite duboko pet puta (polagano).
3. Prošetajte.
4. Primijenite vježbe opuštanja.
5. Brojite unazad, počevši od 100.
6. Prihvatite se nekog zanimljivog hobija.
7. Operite zube pastom od peperminta.
8. Tuširajte se naizmjence toplom i hladnom vodom.
9. Grickajte mrkvu ili celer.
10. Grickajte koštice suncokreta ili buče.
11. Poslužite se gumom za žvakanje (bez šećera).
12. Nazovite prijatelja da Vam pomogne.
13. Popijte šalicu mlijeka.
14. Ponovite odluku: "Želim se osloboditi pušenja!"
15. Pogledajte na sat i odgodite uzimanje cigarete najmanje za jednu minutu, zatim još jednu minutu, pa još jednu minutu... i tako najmanje pet minuta.

13. korak: AKO STE POSRNULI I ZAPALILI CIGARETU, POČNITE IZ POČETKA

Jedna zapaljena cigareta tijekom odvikavanja ne smije postati preprekom za uspješan prestanak pušenja. Uvijek postoje posrtaji i padovi, ali Vi nastojite pobijediti! Ako je u kojoj bitki pobijedila cigareta, nemojte se obeshrabriti; još uvijek možete dobiti rat. Shvatite da niste izgubili; Vi samo idete zaobilaznim putem. Recite glasno: "Moj izbor je nepušenje!" Ponovite svih dosadašnjih dvanaest koraka.

14. korak: NE ZABORAVITE "DVOSTRUKU POBJEDU"!

Podijelite s drugima ono što je Vama pomoglo i poslužilo Vam kao pojas za spašavanje dok ste bili u krizi zbog snažne želje za cigaretom. Zamolite pušače da ne puše u Vašoj nazočnosti. Na svakom mjestu budite tvorci nepušačkog ozračja.

15. korak: OSJEĆAJTE SE DOBRO ZBOG SAMOG SEBE!

Predlažemo Vam da još danas potpišete Ugovor o nepušenju.