Program prevencije ranog pijenja kod djece i mladih u DNŽ - Program BUBA

Program prevencije ranog pijenja kod djece i mladih – Bistrog uma bez alkohola

Bistrog uma bez alkohola je program primarne prevencije ranog pijenja alkohola kod djece i mladih. Namijenjen je učenicima osnovnih škola.

U svijetu poznat kao „Northland Project“, u Hrvatskoj se prvi put primjenjuje devedesetih godina u osnovnim školama u Splitu, a kao rezultat suradnje Hrvatske mreže zdravih gradova sa stranim partnerima, točnije partnerstva zdravih zajednica Splita i New Jerseya (SAD). Razvijen u školi Javnog zdravlja pri Sveučilištu u Minnesoti, predstavlja jedan od najpriznatijih preventivnih programa s ciljem odgađanja početka pijenja među djecom. Prepoznat je i prihvaćen kao Model program od strane Centra za prevenciju uporabe opojnih sredstava i Ministarstva za prosvjetu u SAD-u, te ocijenjen s najvišom ocjenom za uspješnost („Drug Strategies“, „Making the Grade“).

U organizaciji i pod stručnim vodstvom udruge Split zdravi grad, prije uvođenja, program je testiran, procijenjenja njegova uspješnost, a na temelju rezultata isti je podvrgnut promjenama ili prilagodbama. Učenici splitskih osnovnih škola dali su mu naziv „BUBA“ (Bistrog uma bez alkohola).

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji program se počinje primjenjivati školske godine 2008./2009. u suradnji Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, udruge Dubrovnik zdravi grad i udruge Split zdravi grad, te podršku Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika. Primjena programa kroz rad Hrvatske mreže zdravih gradova tematske grupe Alkohol i mladi, predstavlja nastavak aktivnosti započetih još 2002.g. kroz program «Rukovođenje i upravljanje za zdravlje u lokalnoj upravi i samoupravi» (kraći naziv «Zdrave županije»).

Škole koje su se uključile u provedbu programa Bistrog uma bez alkohola su osnovne škole Marina Getaldića, Lapad, Marina Držića i Antuna Masle iz Dubrovnika, osnovna škola Cavtat iz Cavtata, Vladimira Nazora iz Ploča, Don Mihovila Pavlinovića i Stjepana Radića iz Metkovića, Iva Dugandžić Mišića iz Komina, Fra Ante Gnječa iz Staševice, Petra Šegedina iz Orebića, Ante Curać Pinjac iz Žrnova te osnovne škole Slano, Kuna, Janjina, Smokvica i Vela Luka.

Matija Čale Mratović dr. med., specijalist školske medicine

Što roditelji trebaju znati o djelovanju alkohola na djecu

Alkohol je najčešće korištena droga među mladima. Premda ne spada u ilegalne droge, za mlađe od 18. godina alkohol jest ilegalna droga. Za mozak u razvoju, alkohol je opasna droga i ukoliko se uzima u ranoj dobi može izazvati trajne posljedice. Alkohol utječe sa sposobnost opažanja realnosti i sposobnost donošenja odluka kod odraslih. Za djecu je to još i opasnije jer djeca još nisu niti razvila sve svoje spoznajne vještine i sposobnosti (npr. sposobnost rješavanja problema i donošenja ispravnih odluka i sl.), pa konzumiranje alkohola u toj dobi zaustavlja kognitivni i psihoemocionalni razvoj, što se u kasnijoj dobi uglavnom teško ili nikako da nadoknaditi.

Najnovija istraživanja pokazuju da pijenje alkohola u toj dobi oštećuje osjetljive dijelove mozga u hipokampusu. CT snimke (kompjutorizirana tomografija) mozga tinejđera konzumenata alkohola su pokazale stanjenje hipokampusa - dijela mozga odgovornog za osjećaje, pamćenje i učenje. Promjene su bile izraženije što su djeca počela piti u ranijoj dobi i što je količina popijenog alkohola bila veća. Konzumenti alkohola su također pokazivali više znakova drugih duševnih poremećaja poput depresije, poremećaja u ponašanju, posttraumatskih poremećaja i poremećaja pažnje.

Danas je poznato da alkohol oštećuje živčana vlakna koja prenose poruke stanici. Alkohol širi kanale koji reguliraju protok kalcija u staničnoj strukturi. U stanice ulazi 2 puta više kalcija nego normalno a to uzrokuje povećanu aktivnost. Ovo abnormalno "uključivanje" aktivnosti izaziva gubitak krajnjih živčanih završetaka i poremećaj moždane funkcije. Za najveći dio živčanih vlakana, oštećenje nije trajno. Mozak se sam oporavlja, ali proces oporavka mijenja staničnu strukturu. Tako se najveći dio funkcija oporavi, ali ne sve. Danas se također smatra da je oštećenje mozga slično oštećenju jetre. Stanice se oporavljaju, ali one nisu iste kao prije. Nakon oporavka one su strukturalno promijenjene što rezultira promjenom u prijenosu poruke i promjenom u načinu rada mozga.

Ovisnost o alkoholu kod mladih se i nešto drugačije manifestira. Karakteristika ovisnosti o alkoholu kod mladih je visoka razina tolerancije na alkohol i nedostatak simptoma apstinencije. Npr. tremor, fizičku potrebu za čašicom ujutro i sl. pokazuje samo 23% adolescenata. Čest je gubitak pamćenja, nesjećanje događaja u opitom stanju, rizična seksualna ponašanja ili vožnja pod djelovanjem alkohola, često opijanje, popuštanje u školi, konflikti s vršnjacima u opitom stanju ili problemi sa zakonom, žudnja za alkoholom, vjerovanje da je alkohol neophodan da bi se zabavio, stav da je "cool" biti pod utjecajem alkohola, pijenje u većim količinama ili dulje nego je osoba namjeravala piti, laganje o količini popijenog alkohola, neuspjeli pokušaj uprkos ponavljanoj želji da se prestane piti ili da se smanji količina popijenog alkohola, opijanje iako to nije bila namjera, mnogo vremena provodi u pijenju alkohola, česti mamurluci, osjećaj depresije, neraspoloženja ili razmišljanja o samoubojstvu.

DJECA I ALKOHOL NE IDU ZAJEDNO.

ZA DJECU U RAZVOJU NE POSTOJI SIGURNA NI DOZVOLJENA DOZA ALKOHOLA.

Matija Čale Mratović dr. med., specijalist školske medicine

Istraživanje Zavoda za javno zdravstvo u srednjim školama 2011. godine

Prema rezultatima istraživanja koje je proveo Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji sa srednjim školama u županiji 2006.g., samo svaki četvrti srednjoškolac ne pije alkohol. 51% učenika pije nekoliko puta mjesečno i češće (38% u prvim razredima i 61% u četvrtim). Pri tom jedno piće popije tek 17% učenika, 2-3 pića 24%, 4-5 18% i više od 5 pića 20% učenika.

Nažalost već svaki peti prvaš (22%) pije po obrascu opijanja, kada piju popiju po 4-6 i više pića. U završnim razredima srednjih škola samo 10% učenika ne pije, a 4-6 i više pića pije 54% učenika. Najmanje 1 mjesečno opije se 29% učenika u županiji, najviše u gradu Dubrovniku.

U prvom razredu srednje škole, barem jednom se opilo 48% učenika (85% u četvrtim razredima), a jednom mjesečno i češće njih 17%.

U četvrtim razredima jednom mjesečno i češće opije se 37% učenika.

Posebno zabrinjava podatak da se jednom tjedno i češće opije 5% učenika u prvom razredu srednje škole i 11% učenika četvrtih razreda.

Matija Čale Mratović dr. med., specijalist školske medicine

Kako roditelj može prepoznati simptome?

Simptomi koje roditelji mogu primjetiti a upućuju na problem su:

• zadah alkohola
• iznenadne promjene raspoloženja i stavova
• popuštanje u školi i izostajanje s nastave
• gubitak interesa za školu, sport, druge aktivnosti
• disciplinski problemi u školi
• povlačenje od obitelji i prijatelja
• novi prijatelji s kojima ne želi upoznati roditelje
• nestanak alkohola iz kuće

Što roditelji mogu napraviti?

Prije svega roditelji moraju biti roditelji. Roditelji danas često vole reči da su oni prijatelji svojoj djeci. Zaboravljaju da je njihov prvenstveni zadatak biti roditelji. Djeca imaju puno prijatelja tamo vani ali nikog tko bi im postavljao granice i štitio ih od štetnih utjecaja kojima su izloženi.

Zato, roditelji...

• Razgovarajte s djecom o pijenju alkohola među vršnjacima, kako izbjeći takve situacije i kako odbiti alkohol, zašto je to važno i zašto to očekujete.
• Ako ste otkrili da vaše dijete pije, opet razgovarajte, doznajte je li to incident ili vaše dijete već pije često. To je prilika za razgovor i dogovor oko pravila vezanih uz pijenje. Izlasci vani moraju biti vezani uz određen stupanj odgovornosti. Ako dijete nije odgovorno u smislu da slijedi dogovorena pravila (npr. nema alkohola), onda ono ne može ni izlaziti vani. Učite ga od malih nogu da sloboda dolazi s odgovornošću.
• Mnogi stručnjaci predlažu "nula toleranciju" a to znači da nikakve količine alkohola nisu dozvoljene za djecu dobi od 12 g. do 18 g.
• Djeca će biti manje uključena u bilo koje rizično ponašanje pa tako i pijenje alkohola, ako su roditelji uključeni u njihov život i kad i jedni i drugi izražavaju osjećaje. Provodite vrijeme u zajedničkim aktivnostima, izražavajte svoje osjećaje i dozvolite i djeci da ih izraze na odgovarajući način.
• Budite jasni i dosljedni u pravilima i očekivanjima općenito, a posebno u vezi pijenja i drugih rizičnih ponašanja.
• Odrasli trebaju biti pozitivan model. Razmislite i o tome kakve poruke svojim stavovima i svojim poanšanjem šaljete djetetu i kakav ste model?
• Vaša je dužnost znati gdje vaša djeca provode svoje slobodno vrijeme, s kim su, što se tamo radi..
• Budite sigurni da dijete uvijek možete nazvati (mobitel ili da vam javi broj telefona gdje ga možete dobiti), ali budite spremni i provjeriti ako imate sumnju oko toga gdje je dijete, što radi, s kim provodi vrijeme i sl.
• Dočekajte dijete kad dođe kući, razgovarajte, obratite pažnju kako izgleda, govori, ponaša se.
• Ne dozvolite da dijete provodi duži period van kuće (dan-dva ili duže) a da vam se u međuvremenu nije javio ili došao kući i da niste sigurni oko toga gdje se nalazi odnosno da vi niste dali svoj pristanak.
• Razgovarajte s roditeljima prijatelja vaše djece.
• Roditelji čija djeca voze trebaju posebno nadgledati ponašanje. Ako otkriju da dijete vozi pod djelovanjem alkohola trebaju uzeti ključeve i zabraniti vožnju. Kad dijete prestane piti može ponovno dobiti ključeve, bez obzira na starost. Isto važi i ako dijete vozi motor bez zaštitne kacige.
• Učite djecu od malih nogu, da sloboda dolazi s odgovornosti, to je najvažnija životna lekcija.
• Ako ste ipak u problemu i ne znate što da radite ili ono što radite ne pomaže potražite stručnu pomoć.

Više o provedbi programa Bistrog uma bez alkohola

O sadržaju

U petim razredima učenici uče o razlozima zašto djeca počinju piti i štetnom djelovanju alkohola. Kroz zabavne i edukativne aktivnosti kod kuće, uz učenike uključuju se i njihovi roditelji omogućavajući učenicima i njihovim obiteljima da raspravljaju o temama vezanim uz alkohol, jačaju uzajamnu komunikaciju pomažući stvaranju kućnih pravila ponašanja. U šestim razredima s učenicima se raspravlja i priprema ih se na pritiske kojima su izloženi. Uz ohrabrenje bezalkoholnih aktivnosti, podučava ih  se vještinama koje im pomažu oduprijeti se pritiscima. U sedmom razredu podržavaju se i jačaju poruke i ponašanja naučena u 5. i 6. razredu nastavnog plana. Učenici uče kako okolina utječe na ponašanje, upoznaju se s profesionalnim i političkim grupama u zajednici te se podučavaju tehnikama koje pridonose promjenama. Kroz različite projekte djeci se pruža mogućnost pozitivnog djelovanja unutar razreda, škole, zajednice.

Kako je organiziran?

Program „Buba“ je trogodišnji program. Programske aktivnosti provode se za vrijeme satova razredne zajednice, svake godine 8 radionica u trajanju od najmanje 1 školski sat (u prosjeku 10-12 sati godišnje). Provode ga razrednici i/ili stručni suradnici zajedno s vršnjacima voditeljima. Zavod za javno zdravstvo i Udruga Dubrovnik-zdravi grad osiguravaju radne materijale za sve učenike i voditelje, te edukaciju voditelja programa, superviziju i evaluaciju uz podršku vanjskog stručnog suradnika. Svako dijete ima svoj strip ili radnu bilježnicu s točno definiranim sadržajem i zadacima koje treba napraviti; sam, sa svojim roditeljima, s grupom vršnjaka u razredu ili s cijelim razredom. 

Metode rada su raznovrsne a uključuju grupne rasprave i igre, igranje uloga, vršnjačko poučavanje, domaće zadatke, zajedničke zadatke s roditeljima, izložbe, izradu plakata, intervjue, okrugle stolove, radio emisije i drugo.

Škole se za sudjelovanje u programu prijavljuju pismom namjere.

Kome je program namijenjen i tko su sudionici?

Namijenjen je učenicima šestih, sedmih i osmih razreda. Zbog granice spuštanja početka konzumiranja alkohola u nižu dob u našoj županiji, voditelji programa su odlučili program primijeniti na učenike petih, šestih i sedmih razreda.

Provođenje je započelo školske godine 2008./2009. u 18 od ukupno 31 osnovne škole u DNŽ s 898 (od ukupno 1434) učenika, od čega 4 osnovne škole s 254 učenika s područja grada Dubrovnika. U 2009./2010. šk. g. uključena je nova generacija petaša (828 učenika), pa je te školske godine ukupni broj učenika uključenih u program 1731. U školskoj godini 2010./2011. je uključena i treća generacija petaša (779), pa broj učenika u programu raste na 2510. Programom je obuhvaćeno 62% ukupne populacije učenika V-VII razreda osnovnih škola u DNŽ (tablica 1). Od 2008.g. do 2011.g. samo je jedna škola odustala od programa.

Tablica 1. Broj učenika uključenih u program „BUBA“ 2008./2009., 2009./2010. i 2010./2011.šk.god.

Kakvi se rezultati postižu programom?

Ovim programom postignuto je odgađanje početka pijenja kod učenika. Rezultati su pokazali statistički značajno smanjenje udjela učenika koji konzumiraju alkohol i smanjenje količine i učestalosti pijenja među učenicima osmih razreda u školama koje su bile uključene u program. Više podataka o rezultatima možete pročitati u Vjesniku br.36.

Matija Čale Mratović dr. med., specijalist školske medicine