Kontrola širenja ambrozije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

O ambroziji

Povijest ambrozije

Ambrozija (latinskog naziva Ambrosia artemisiifolia L.) je biljka stranog podrijetla unesena u Europu poslije otrkića Amerike 1492. godine.

U kontinentalnoj Hrvatskoj je prvi put zabilježena 1940. godine, a već nekoliko godina je prisutna na raznim lokalitetima Dalmacije. Sjeme je kod nas došlo najvjerojatnije automobilskim gumama ili u odjeći ili prtljagi putnika s kontinenta, jer su sjemenke te korovne vrste „dugovječne“ tj. mogu preživjeti i preko 40 godina (u idealnim uvjetima), a da pritom sačuvaju klijavost. Ambrozija osvaja Europu nevjerojatnom brzinom. Brzina migracije te biljke je između 6 i 20 kilometara godišnje od istoka prema zapadu.

Kako izgleda ambrozija?

Jednogodišnja je biljka s vretenastim korijenom. U vrijeme potpunog razvoja tijekom kolovoza i rujna visina joj može varirati od 30 cm do 1,5 m. Stabljika je uspravna, gusto dlakava, četverobridna, u gornjem dijelu razgranata. Listovi su joj najčešće nasuprotni, gusto dlakavi, s gornje strane tamnozeleni, a s donje strane sivozeleni. Listovi su jajasti, perasto razdijeljeni, sa svake strane s 2-3 duguljasta režnja, na rubu s vanjske strane nazubljeni. Mali cvjetovi blijedožute boje, njih najčešće 10-15, su skupljeni u cvatove, tzv. glavice koje su nalik cvjetovima nekih drugih biljaka.

Letak-ambrozija

Plakat-ambrozija

Cvatnja

Vrijeme cvatnje je od srpnja do rujna, kada se i javljaju najveći zdravstveni problemi. Oprašuje se vjetrom. Ukupna količina peludi što u jednoj godini proizvede ambrozija premašuje količinu peludi svih ostalih biljaka, s iznimkom trava. U cvjetnom prahu (peludi) ambrozije nalaze se jaki alergeni (antigeni), a peludna zrnca imaju male izraštaje koji im olakšavaju kontakt sa sluzokožom čovjeka. Pelud ambrozije izaziva u osjetljivih ljudi alergijske reakcije koje se odražavaju kao bolesna stanja (npr. konjunktivitis, rinitis, visoka temperatura), a može uzrokovati i tešku kroničnu bolest - bronhijalnu astmu.

Sve veća zagađenost zraka pridonosi značaju ambrozije, tako što SO2, NO2 i CO2, uz djelovanje UV zraka izazivaju povećanu produkciju peludi ambrozije i povećavaju broj alergogenih proteina. Znanstvenici su dokazali da duplo veća koncentracija CO2 stimulira produkciju peludi za 62% .

Gdje se ambrozija najčešće nalazi?

Ambrozija pripada skupni korova koji obraštaju staništa na kojima je čovjekov utjecaj neujednačen i uglavnom povremen. Primjerice, to su gospodarska dvorišta, sajmišta, putovi, međe, rubovi prometnica, željezničke pruge, nasipi, zapuštena mjesta blizu ljudskih naselja, uz vodotokove i slično. Biljka zahtijeva osrednju količinu vlage, ali povećanu količinu dušika u tlu pa se upravo zbog toga pojavljuje na zapuštenim mjestima.

Biljke nalik na ambroziju

Često osobe koje nisu stručnjaci u botanici, što je posve razumljivo, mogu prema vanjskom izgledu ili nekom detalju zamijeniti jednu vrstu biljke s drugom. Mnoge vrste, zbog niza razloga, mogu imati vrlo sličan oblik i boju listova, cvjetova, stabljike ili nekog drugog biljnog organa, ali se po drugim svojstvima značajno razlikuju. Jedna od važnih osobina tih drugih vrsta jest da ne izazivaju alergijske reakcije. Najčešće se u najširoj javnosti ambrozija može zamijeniti s nekoliko biljnih vrste, poglavito zato što često nastanjuju slična staništa. To su Tagetes minuta (Kadifica), Bidens subalternans (Dvozub), Artemisia vulgaris (Pelin), Amaranthus div. (Šćir) i Chenopodium div. (Loboda).

Znakovi alergije

kihanje
svrbež nosa
vodeni iscjedak iz nosa
pečenje i suzenje očiju
oteklina kapaka
otežano disanje
suhi kašalj

Osobe koje su osjetljive na ambroziju neće imati smetnje kod koncentracije do 200 zrnaca peluda na jedan kubni metar zraka, kod koncentracije od 200 do 1000 zrnaca peluda kod većine pojaviti će se simptomi, a ako koncentracija pređe 1000 zrnaca u jednom kubnom metru zraka simptomi će biti jako izraženi. Međutim, kod izrazito osjetljivih ljudi već 20 peludnih zrnaca u jednom kubnom metru zraka ili 1000 zrnaca u prostoriji mogu izazvati alergijsku reakciju.

Ambrozija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Zdravstveni značaj ove biljke je u njenoj alergogenosti i znamo kako ona predstavlja veliki problem u unutrašnjosti Hrvatske, naročito u okolici Osijeka.

Trenutno stanje

U velikom dijelu Hrvatske pojava alergije na pelud ambrozije predstavlja značajan javnozdravstveni problem. Posljednjih par godina ova je alergogena biljka otkrivena na više lokacija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a činjenica je da stanovništvo ne zna razlikovati ambroziju od sličnih biljaka. Može se reći kako u našoj županiji ambrozija još nije javnozdravstveni problem, no ako želimo spriječiti da to postane moramo kontrolirati njezino širenje.

Upravo iz gore navedenih razloga, Zavod za javno zdravstvo naše županije u suradnji s nizom partnera, pokrenuo je projekt pod nazivom "Kontrola širenja ambrozije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji" koji ima za cilj informirati i educirati nadležne osobe i stanovništvo o izgledu i značaju ambrozije, te zakonski propisanim mjerama spriječiti njezino širenje.

Ciljevi projekta su:

Upoznati mjerodavne službe Županije, gradova i općina, te stanovništvo županije s izgledom i značajem ambrozije, kako bi ih senzibilizirali na ovaj problem i uključili u borbu protiv njenog širenja.
Propisanim mjerama spriječiti širenje ambrozije na našem području.

U ovaj projekt već smo uključili predstavnike županije, Grada Dubrovnika, Instituta za more i priobalje, fitosanitarne i poljoprivredne inspekcije, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Hrvatskog ekološkog društva.

Aktivnosti:

radio emisije, novinski članci, izrada herbarija, predavanja, tribine, radionice, škole u prirodi, stalno praćenje koncentracije peludi u zraku i obavješćivanje javnosti, edukacija komunalnih redara i komunalnih poduzeća, edukacija poljoprivrednika, donijeti županijski akt o sprečavanju širenja i uništavanju ambrozije po ugledu na slične akte drugih županija, izrada i dijeljenje informativnih letaka i plakata, definiranje metoda i izvršitelja pojedinih akcija u uništavanju ambrozije, delegacija zadataka na izvršitelje, čupanje, košnja, kemijsko tretiranje korova i svaki drugi oblik fizičkog uništavanja korova ambrozije prije prve cvatnje, rješavanje problema na terenu (rješenja o uništavanju, prijave korovišta, prekršajne mjere), evaluacija provedenih mjera i rezultata.

Gdje se sve nalazi ambrozija u našoj županiji?

Prvi nalaz ove biljke datira još iz 1984. g. a nađena je na otoku Mljetu. Između 2003. i 2006. g. pronađena je uz Neretvu, pokraj Zamasline, u općini Dubrovačko primorje, na starom autobusnom kolodvoru u Dubrovniku, na Brgatu, te u Neumu (susjedna BiH). Ove godine pronađena je u Šipčinama i ponovno na Brgatu.

Predstavlja li pelud ambrozije opasnost po zdravlje u našoj županiji?

Trenutno, obzirom na samo sporadične nalaze (po nekoliko jedinki), biljka u Dubrovniku i okolici ne predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje. U prilog tome govore i analize koncentracije peludi u zraku koje svakodnevno pratimo u Zavodu. Naš Zavod vrši analizu peluda u zraku od rujna 2004. g., a mjerna postaja nalazi se na krovu bolnice na Medarevu. Najviša ikad izmjerena koncentracija kod nas je 35 zrnaca na kubni metar, no ono što zabrinjava je porast broja zrnaca iz godine u godinu.

Mjere zaštite

Tko je sve obvezan uklanjati ambroziju?

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva donijelo je Naredbu o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije (NN 72/07) prema kojoj su svi vlasnici i korisnici bilo kojeg zemljišta dužni provoditi mjere uklanjanja ambrozije.

Kojim se mjerama ambrozija može suzbijati?

agrotehničkim: pridržavanjem plodoreda, obradom tla, pravovremenom sjetvom i gnojidbom kulture, višekratnim prašenjem strništa i neobrađene (nezasijane) poljoprivredne površine;
mehaničkim: međurednom kutivacijom, okopavanjem, plijevljenjem i pročupavanjem izbjeglih biljaka, redovitom (višekratnom) košnjom, priječenjem prašenja i plodonošenja biljaka;
kemijskim: uporabom učinkovitih herbicida koji imaju dozvolu za promet i primjenu u Republici Hrvatskoj za suzbijanje ambrozije, a u skladu s uputom za primjenu koja je priložena uz sredstvo.

Preventivne mjere u svrhu suzbijanja širenja

Provjerite ima li u vašoj okolici ambrozije.
Angažirajte druge da pretraže obližnja zapuštena mjesta.
Obavijestite komunalnog redara ili Zavod za javno zdravstvo o postojanju ambrozije.
Aktivno sudjelujte u svim aktivnostima za eliminiranje korova.
Kako biljka najviše raste na zapuštenom zemljištu, potrebno ga je urediti i zasaditi travom. U gradu treba nastojati smanjiti zapuštene površine i pretvoriti ih u uređene i trajno njegovane parkovne površine.
U slučaju da bi širenje ambrozije izmaklo kontroli, prilikom njezinog suzbijanja prednost treba dati metodama i sredstvima koje nisu štetne za okoliš kao što je kosidba i ručno čupanje. Najbolji učinci se postižu u vrijeme dok još biljka nije u fazi cvatnje. Ako se radi o pojedinačnim biljkama mogu se suzbiti čupanjem zajedno s korijenjem. Pri tome treba nositi rukavice da se koža na rukama ne ošteti, jer je stabljika prepuna grubih dlačica. U slučaju većih površina preporučuje se košenje. Kosi se prije cvatnje ambrozije, i to do 5 cm od tla. Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama treba tretirati određenim pesticidima.

Kome se javiti u slučaju pronalaska ambrozije?

Ukoliko pronađete ambroziju javite se gradskim ili komunalnim vlastima, ili u Zavod za javno zdravstvo na tel. 341-000.

ZAPAMTIMO: alergija se može dogoditi bilo kome - alergični možemo postati u bilo kojoj životnoj dobi. Informirajte se o peludnoj prognozi na našoj stranici.

Posebno hvala dr. sc. Nenadu Jasprici, ravnatelju Instituta za more i priobalje na izvrsnoj suradnji u ovom projektu.

Edukacija profesora biologije o ambroziji

U sklopu projekta „Kontrola širenja ambrozije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji“ kojeg u suradnji s Institutom za more i priobalje, Dubrovačko-neretvanskom županijom, njenim Gradovima i općinama, Hrvatskim ekološkim društvom i nadležnim inspekcijama vodi Zavod za javno zdravstvo naše županije održana su dva seminara za profesore biologije osnovnih i srednjih škola, i to 26. svibnja 2007. u O.Š. „Ivan Gundulić“, te 09. lipnja 2007. u Medicinskoj školi. Svrha ovih seminara bila je podizanje razine svijesti o problemu alergije na pelud ambrozije, te upoznavanje s izgledom i značajem ove biljke. Profesori biologije dobili su plakate i letke koje će dalje distribuirati, uz naputak što i kako prenijeti djeci koju podučavaju. Ukupno je podijeljeno 140 plakata i 1400 letaka. Seminar su vodili Mato Lakić, dr.med., epidemiolog iz Zavoda, te biolog dr. sc. Nenad Jasprica, ravnatelj Instituta za more i priobalje.

Podsjetimo na ciljeve ovog projekta:

Upoznati mjerodavne službe Županije, gradova i općina, te stanovništvo županije s izgledom i značajem ambrozije, kako bi ih senzibilizirali na ovaj problem i uključili u borbu protiv njenog širenja.
Propisanim mjerama spriječiti širenje ambrozije na našem području.
Tijekom lipnja ambrozija je visine par desetaka centimetara i nije u cvatu, tako da još uvijek nema njezine peludi u zraku, a očekuje se tek u kolovozu.

Molimo sve koji imaju spoznaje gdje raste ambrozija da se jave ili lokalnoj vlasti ili izravno u Zavod za javno zdravstvo.

Mato Lakić, dr. med., spec. epidemiologije, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju