Česta pitanja o cijepljenju

Koje su medicinske kontraindikacije za primjenu cjepiva (kada se cjepivo ne smije primijeniti)?

Opće kontraindikacije za sva cijepljenja su:

  1. Akutne bolesti
  2. Febrilna stanja
  3. Preosjetljivost na sastojke cjepiva
  4. Teže nepoželjne reakcije pri prethodnoj dozi cjepiva,

       a za živa atenuirana virusna cjepiva još i:

  • stanje oslabljene imunosti
  • trudnoća

 Posebne kontraindikacije su:

  1. Za BCG cjepivo protiv tuberkuloze – oštećenje staničnog imuniteta zbog HIV infekcije.
  2. Za cjepivo protiv pertusisa (hripavca) – evolutivne bolesti središnjeg živčanog sustava (nekontrolirana epilepsija, progresivna encefalopatija).

Kontraindikacije mogu biti trajne ili privremene.

Ako postoji privremena kontraindikacija (febrilno stanje), cijepljenje će se naknadno obaviti.

Koje nuspojave mogu izazvati cjepiva?

Odgovor možete pronaći na linku.

Hoće li davanje više cjepiva istovremeno ili davanje kombiniranih cjepiva (npr. „6 u 1“) povećati rizik od nuspojava i preopteretiti imunološki sustav?

Brojne studije provedene kako bi ispitale učinke davanja raznih kombinacija cjepiva istovremeno su pokazale kako su cjepiva jednako učinkovita i sigurna u kombinaciji kao i ona pojedinačna. Postoje dva praktična razloga za primjenu nekoliko cjepiva istodobno – želimo cijepiti djecu što ranije, kako bi ih zaštitili, a time smanjujemo broj posjeta liječniku, štedimo roditeljima vrijeme i novac, a i manje je traumatično za dijete. Imunološki sustav djece svakodnevno dolazi u kontakt s puno većim brojem stranih tijela (antigena) negoli ih ima u bilo kojem cjepivu. Što se tiče opterećenosti imunološkog sustava, cijepljenje je samo „kap u moru“ i ne predstavlja nikakav problem.

Je li cijepljenje povezano s autizmom?

Ne, nema povezanosti između cijepljenja i pojave autizma kod djece. Ozbiljna istraživanja su provedena, na velikom broju djece, s ciljem utvrđivanja povećava li cijepljenje rizik od autizma  i sve do sada provedene studije pokazale kako nema dovoljno dokaza za zaključivanje o uzročnoj povezanosti cijepljenja i autizma.  

2019. g. rađeno je veliko kohortno dansko istraživanje o povezanosti cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MMR) i pojave autizma na preko 650.000 djece, rođene u razdoblju 1999. do 2010. g. U 6.517 djece je dijagnosticiran autizam. Uspoređujući pojavnost autizma kod cijepljene i necijepljene djece, NIJE pronađen povećani rizik za autizam kod cijepljene djece. Ova studija snažno podržava tvrdnju kako cijepljenje protiv MMR ne povećava rizik za autizam, nije okidač za autizam u osjetljive djece i nije povezano s grupiranjem slučajeva autizma nakon cijepljenja.

Hviid A, Hansen JV, Frisch M, Melbye M. Measles, Mumps, Rubella Vaccination and Autism: A Nationwide Cohort Study. Ann Intern Med. [Epub ahead of print ] doi: 10.7326/M18-2101

Velika meta-analiza iz 2014. g. u kojoj su obrađeni podaci iz 10 studija, na više od 1,2 milijuna djece pokazala je kako nema dokaza da cijepljenje uzrokuje autizam.

Taylor LE, Swerdfeger AL, Eslick GD. Vaccines are not associated with autism: an evidence-based meta-analysis of case-control and cohort studies. Vaccine. 2014; 32(29): 3623-3629.

Je li cijepljenje povezano s pojavom autoimunih bolesti?

Vezano uz pitanje o rizicima razvoja autoimunih bolesti nakon cijepljenja, znanstvena činjenica je da nema nikakvog dokaza da cijepljenje povećava rizik od nastanka autoimunih bolesti. Postoje u svijetu anegdotalni opisi pojave autoimunih bolesti nakon cijepljenja, na temelju kojih se postavljaju hipoteze o mogućoj uzročno-posljedičnoj povezanosti nekih cijepljenja s nekim autoimunim bolestima.

Na uzročno-posljedičnu vezu s cijepljenjem bi ukazivalo vremensko ili prostorno grupiranje nuspojava među cijepljenim osobama, tj. povećani broj takvih događaja kod cijepljene populacije u odnosu na necijepljenu. Za utvrđivanje uzročno-posljedične veze i učestalosti takvih događaja nakon cijepljenja, provode se ciljane studije.

Kvalitetna epidemiološka ispitivanja, u kojima su uspoređivani bolesnici sa zdravim osobama i gledalo se postoji li razlika u izloženosti cjepivima između zdravih i bolesnih, opovrgnula su postojanje povezanosti između cijepljenja i nastanka autoimunih bolesti (multiple skleroze, diijabetesa, alergijskih bolesti - prvenstveno astme). Isto tako su brojna kvalitetna istraživanja opovrgnula vezu između cijepljenja i javljanja autizma, što neki protivnici cijepljenja uporno navode unatoč svim dokazima protiv povezanosti.

Još jednom nije dokazana povezanost cijepljenja i šećerne bolesti tip 1 u djece

Jedna od autoimunih bolesti za koju se javila sumnja da bi bila povezana s cijepljenjem protiv sezonske gripe je Guillain-Barré sindrom (GBS). Brojne znanstvene studije su provedene s ciljem utvrđivanja uzročno-posljedične veze i učestalosti eventualnog javljanja GBS nakon cijepljenja protiv sezonske gripe. Konačan zaključak koji proizlazi iz tih istraživanja se ukratko može svesti na sljedeću rečenicu: "Ako je rizik od GBS-a povećan nakon cijepljenja protiv sezonske gripe, taj je rizik znatno niži od rizika obolijevanja od GBS-a nakon preboljenja gripe ili bolesti slične gripi, te se smatra da se cijepljenjem protiv gripe smanjuje rizik od GBS-a u sezoni gripe" (izraz "bolest slična gripi" se često koristi u tim istraživanjima jer nije moguće uvijek utvrđivati etiologiju kliničkog sindroma gripe u tako velikim istraživanjima).

Treba li se provjeravati je li dijete već zaštićeno od određene bolesti prethodnim cijepljenjem?

Serološkim testiranjem moglo bi se vidjeti ima li dijete protutijela na tu bolest. Međutim, ne bi se moglo vidjeti koliko će ih dugo imati, tj. do kad će biti zaštićeno. To znači da bi bilo potrebno svake godine iznova određivati protutijela sa svrhom identificiranja pravog trenutka za docjepljivanje. Obzirom da je ovo nepraktično, docjepljivanja se provode periodično, uzimajući u obzir prosječno trajanje zaštite, na način da se docjepljivanje obavi prije nego što veći dio cijepljenih izgubi zaštitu. Drugim, riječima, ako je vaše dijete do sada cijepljeno prema kalendaru cijepljenja, najvjerojatnije na sve te bolesti protiv kojih se treba cijepiti sada ima zaštitna protutijela. Međutim, docjepljivanjem se podiže razina protutijela i produljuje zaštita, što je prilično važno pri ulasku u kolektiv. preuzeto s www.hzjz.hr

Je li točno da neke bolesti protiv kojih se cijepimo nestaju zbog većeg standarda i boljih uvjeta života, a ne zbog cijepljenja?

Nije točno. Poboljšanje socioekonomskih uvjeta ima neizravan utjecaj na razvoj bolesti. Bolja prehrana, razvoj antibiotika i drugih medicinskih tretmana, povećavaju stope preživljavanja bolesnika, a optimalni uvjeti stanovanja i niže stope nataliteta smanjili su broj izloženih kontakata.        

Ospice i vodene kozice su bolesti koje se prenose na jednak način, imaju sličnu zaraznost i najčešće se javljaju kod djece. Usporedba kretanja ospica (protiv kojih se cijepimo od 1968. g.) i vodenih kozica (protiv kojih se ne cijepimo) u Hrvatskoj pokazuje da se broj oboljelih od ospica tijekom godina sve više smanjivao, dok se broj oboljelih od vodenih kozica nije znatnije mijenjao kroz godine (vidi sliku). Da je do smanjenja broja oboljelih ospica došlo zbog poboljšanja uvjeta života, došlo bi do paralelnog smanjenja broja oboljelih od vodenih kozica. A to se nije dogodilo.

Postoji li rizik od cijepljenja djece čiji roditelji u povijesti bolesti ili obiteljskoj anamnezi imaju kroničnu astmu, alergije, ADHD, celijakiju ili dijabetes?

Obiteljska anamneza navedenih bolesti nije kontraindikacija ni za jedno cjepivo u Programu cijepljenja, a rizik od cijepljenja za takvu djecu je jednak kao i za djecu bez takve obiteljske anamneze. preuzeto s www.hzjz.hr

Postoji li opasnost za trudnicu i plod ako se starije dijete cijepi protiv ospica, rubeole i zaušnjaka?

Nema potrebe odgađati cijepljenje protiv ospica-zaušnjaka-rubeole (MoPaRu) zbog trudnoće. Nema nikakve opasnosti od prijenosa cijepnih virusa. Takvo što nije dokumentirano za cjepiva protiv ospica, rubeole i zaušnjaka koja su u upotrebi (Priorix i M-M-R VAXPRO). To se događalo samo ranije s domaćim MPR cjepivom, sa mumps komponentom, a kad se uočila ta pojava cjepivo je zamijenjeno alternativnim.

Koji je stav Europskog parlamenta o problematici vezanoj uz cijepljenje?

Europski parlament je 19. travnja 2018. donio  Rezoluciju o sumnjičavosti u pogledu cijepljenja i smanjenju stopa procijepljenosti u Europi (2017/2951(RSP)). Cjelovitu verziju teksta možete pronaći na sljedećem linku, a ovdje izdvajamo neke dijelove.

Europski parlament (EP) konstatira kako poticanje visokih stopa procijepljenosti štiti građane od zaraze bolestima koje se mogu spriječiti cijepljenjem i kako je u razdoblju 2008.–2015. u Europi zabilježeno 215 000 slučajeva oboljelih od bolesti koje su se mogle spriječiti cijepljenjem, isključujući gripu. Također, napominje da se zahvaljujući cijepljenu svake godine spriječi približno 2,5 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu i da se smanjuju troškovi liječenja konkretnih bolesti, uključujući liječenje antibioticima te prepoznaje ulogu koju bi cjepiva mogla imati u borbi protiv otpornosti na antibiotike. EP ističe da cjepiva prolaze stroga testiranja u više faza ispitivanja prije nego što ih Svjetska zdravstvena organizacija pretkvalificira i Europska agencija za lijekove odobri za uporabu, te se redovito preispituju. Osuđuje širenje nepouzdanih, zavaravajućih i neznanstvenih informacija o cijepljenju koje se još dodatno potiče medijskim kontroverzama, senzacionalizmom i lošim novinarstvom. EP poziva države članice i Komisiju da poduzmu djelotvorne korake protiv širenja takvih dezinformacija te da nastave razrađivati kampanje za podizanje razine osviještenosti i informiranje u cilju ponovne uspostave povjerenja u cjepiva, da poboljšaju edukaciju i dijalog u koji osobito treba uključiti roditelje i da stvore europsku platformu čiji će cilj biti povećanje procijepljenosti i suzbijanje učinka zavaravajućih informacija.

Gdje mogu saznati više o cijepljenju?

O cijepljenju se najbolje informirati iz pouzdanih medicinskih izvora koji se temelje na znanstvenim istraživanjima.

Zaštitimo našu djecu

HZJZ - Odjel za cijepljenje

HALMED: Baza lijekova – putem pretraživača mogu se pronaći podaci o svim cjepivima koja su na hrvatskom tržištu (npr. Uputa o lijeku: informacija za korisnika; Sažetak opisa svojstava lijeka)

ECDC- Immunization and vaccines

SZO - Immunization

SZO - broj oboljelih od bolesti protiv kojih se cijepimo u pojedinoj državi

SZO - 10 facts on immunization

ECDC - Questions and answers about childhood vaccination

Video isječci

Pregledaj sve

Misao dana

Najteža lekcija koju treba naučiti je koje mostove koristiti u životu a koje rušiti

Prognoza

23.08

27° 33°

24.08

26° 31°

25.08

25° 31°

Izvor: DHMZ