Česta pitanja o cijepljenju

Što je cijepljenje?

Cijepljenje je unošenje antigena u organizam sa svrhom stvaranja protutijela, u svrhu zaštite od određene zarazne bolesti, bez da ste oboljeli od nje. Antigeni su specifična strana tijela koja izazivaju imunološki odgovor organizma. Protutijela su proizvodi limfocita, obrambenih stanica organizma, koja ciljano uništavaju mikroorganizme.

Zašto je cijepljenje važno?

Javnozdravstveni programi masovnog cijepljenja doveli su do kontrole zaraznih bolesti protiv kojih se cijepi. Cijepljenje spada među najveće medicinske uspjehe 20. stoljeća i cijepljenjem je spašeno više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom u povijesti. Cijepljenjem ne štitimo samo osobu koju smo cijepili, već dovoljno velikim obuhvatom sprječavamo pojavu epidemije (pogledajte odgovor na pitanje „Što je kolektivna imunost?“).

Što se postiglo cijepljenjem?

Masovnim cijepljenjem i stvaranjem kolektivne imunosti eradicirane (eliminacija bolesti i uzročnika, prekid svake zaraze) su velike boginje u svijetu, a dječja paraliza je eradicirana iz svih zapadnoeuropskih zemalja. Sustavno i planski u Hrvatskoj se masovno cijepi više od 50 godina. U Hrvatskoj je provedbom Programa obaveznog cijepljenja postignuta eliminacija difterije (posljednji oboljeli 1974.) i dječje paralize (posljednji oboljeli 1989.). Smanjenje broja oboljelih od tuberkuloze je 84%, tetanusa 93%, hripavca i parotitisa 99%, morbila i rubeole >99%.  

Bolest

Prosječni godišnji broj oboljelih

Smanjenje (%)

Petogodišnje razdoblje prije ili u vrijeme uvođenja cjepiva

Zadnje petogodišnje razdoblje

(2012.-2016. g.)

Difterija

1.133

0

100

Tetanus

186

1

99

Hripavac

7.393

96

99

Dječja paraliza

219

0

100

Ospice

15.183

46

>99

Rubeola

11.248

1

>99

Zaušnjaci

8.569

46

99

Tuberkuloza

13.785

514

96

Hepatitis B akutni

224

52

77

Hib invazivna bolest

meningitis i sepsa u djece do 5 g.

18

<1

>99

 

Što su cjepiva?

Cjepiva su biološki preparati koji nas štite od opasnih i potencijalno smrtonosnih bolesti. Za razliku od većine lijekova koji djeluju na već nastalu bolest, cjepiva sprječavaju nastanak određene zarazne bolesti. Način na koji cjepiva djeluju su taj da ona potiču proizvodnju protutijela koja su specifična za točno određene uzročnike ili njihove toksine. U cjepivima su antigeni najčešće dijelovi mikroorganizama, cijeli mrtvi ili oslabljeni mikroorganizmi ili njihovi toksini. Većina cjepiva daje se putem štrcaljke i igle, no neka se daju oralno (piju se) ili u obliku nosnog spreja.

Koje vrste cjepiva postoje?

Postoji nekoliko vrsta cjepiva: živa oslabljena cjepiva (npr. cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole), mrtva (inaktivirana) cjepiva (npr. cjepivo protiv dječje paralize – IPV), toksoidna cjepiva (inaktivirani toksini, npr. cjepivo protiv tetanusa) te subunit, polisaharidna, rekombinantna i konjugirana cjepiva (npr. cjepivo protiv hepatitisa B).

Kako se kontroliraju cjepiva?

Cjepiva koja su u upotrebi u Hrvatskoj su prošla sva potrebna klinička ispitivanja, registrirana su, a prije nego što su ušla u upotrebu u Hrvatskoj, korištena su godinama u brojnim zemljama Europe i ostatka svijeta i još uvijek su u upotrebi. Ona cjepiva koja se uvedu u upotrebu u Hrvatskoj se kontinuirano evaluiraju putem praćenja epidemiološke situacije i evaluacije provedbe Programa cijepljenja (koja uključuje i praćenje nuspojava) i kontinuirano se uspoređuje odnos koristi i štete, te se prema potrebi mijenja Program cijepljenja.

Je li dokazano da cjepiva zaista djeluju?

Da. Najjednostavnije rečeno, da cjepiva ne djeluju, po cijelom svijetu bi imali epidemije bolesti protiv kojih se cijepimo, poput difterije, dječje paralize i ospica. Velike boginje ne bi bile iskorijenjene. Kada cjepiva doista ne bi bila efikasna, ne bi postojala komercijalna cjepiva. Proizvođači cjepiva moraju dokazati Europskoj medicinskoj agenciji (EMA) zaštitnu ulogu cjepiva putem detaljnih kliničkih studija. Prije negoli se neko cjepivo odobri i stavi u upotrebu, mora proći rigorozne znanstvene i zakonske postupke dokazivanja sigurnosti i efikasnosti. Ovaj proces uključuje kliničke studije na tisućama dobrovoljaca koji primaju testno cjepivo. Ovaj proces nije završen kada se odobri uporaba cjepiva, dapače, cjepiva se prate dok god su u uporabi. Osim nedvojbenih dokaza iz kliničkih studija, postojii čitav niz primjera iz prakse kad je uvođenje nekog cjepiva dovelo do izravnog smanjenja broja oboljelih od bolesti protiv koje je to cjepivo uvedeno. Prema podacima Instituta Robert Koch, nakon uvođenja cjepiva protiv bakterije Haemophilus influenzae tip B (Hib) – koja uzrokuje teški meningitis u dojenčadi i male djece – u Njemačkoj 1990. g., broj slučajeva Hib meningitisa pao je sa 100-200 na svega 10 slučajeva. Ipak, cjepiva ne zaštićuju 100% cijepljenih. Moguće je da čovjek oboli iako se cjepio, no znanstveni dokazi pokazuju kako osobe koje su cijepljene imaju značajno manju šansu dobiti bolest protiv koje su se cijepili, od osoba koje se nisu cijepili. Primjerice, jedna doza cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole zaštićuje preko 95% cijepljenih, dok dvije doze štite preko 99% cijepljenih.

Što je imunitet?

Imunitet označava zaštitu od određene bolesti. Ako je netko imun na neku bolest, to znači da neće oboljeti u slučaju kontakta s uzročnikom. Imunološki sustav djeluje na tri razine:

  1. Prepoznaje uzročnika bolesti (bakteriju, virus i dr.) kao strano tijelo (koje ne pripada našem tijelu).
  2. Na to odgovara proizvodnjom posebnih proteina koja zovemo protutijela koja pomažu u uništavanju uzročnika. Naš imunološki sustav većinom ne uspijeva dovoljno brzo reagirati i spriječiti nastanak zarazne bolesti.
  3. Naš organizam pamti uzročnika s kojim je došao u susret i kako ga uništiti. Na taj način, ako bilo kada kasnije dođemo u dodir s tim istim uzročnikom, naš imunološki sustav ga ovaj put brzo uništava.

Što je to kolektivna imunost (eng. herd immunity)?

Osim individualne zaštite koju postižemo cijepljenjem, dovoljnim obuhvatom populacije postižemo kolektivnu imunost. Ona se odnosi na bolesti koje se prenose s čovjeka na čovjeka, te ako procijepimo barem 95% populacije, prijenos bolesti će biti prekinut – imuni pojedinci će zaštititi neimune, tj. neće doći do pojave epidemije.

Što je to kalendar cijepljenja?

Provedbeni program obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj, poznat kao kalendar cijepljenja donosi se temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, NN 113/17) i Pravilnika o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi (NN 103/13).

Kalendar cijepljenja možete pronaći na linku.

Zbog čega je djecu potrebno u više navrata cijepiti istim cjepivom (tzv. docjepljivanje)?

Imunost (zaštita) postignuta cijepljenjem različitim cjepivima je različitog trajanja. Stoga se neka cjepiva daju u više odvojenih doza kroz određena vremenska razdoblja. Docjepljivanja se provode periodično, uzimajući u obzir prosječno trajanje zaštite, na način da se docjepljivanje obavi prije nego što veći dio cijepljenih izgubi zaštitu. Docjepljivanjem se podiže razina protutijela i produljuje zaštita, što je važno pri ulasku u kolektiv (vrtić, škola).

Je li odgađanje cijepljenja opasno?

Odgađanje cijepljenja opravdano je u slučaju kada to procijeni liječnik, zbog medicinske kontraindikacije. Svako odgađanje cijepljenja može biti vrlo opasno po dijete iz razloga što je kalendar cijepljenja sastavljen na način da dijete primi određeno cjepivo baš u vrijeme kada mu je njegova zaštita najpotrebnija. Dojenčad i mala djeca su u puno većem riziku od ozbiljnih komplikacija i smrti od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Razlog leži u njihovom nezrelom imunološkom sustavu i nedovoljnom općem razvoju, kao što je kraća slušna cijev (Eustahijeva tuba) koja spaja uho s grlom. Ako dojenčad i mala djeca dobiju neku od ovih bolesti, to može predstavljati veliku opasnost po njihovo zdravlje. Zato je jako važno na vrijeme započeti sa cijepljenjem, prema važećem kalendaru cijepljenja.

Video isječci

Pregledaj sve

Misao dana

Tko misli da nema vremena za vježbe, prije ili kasnije će imati vremena za bolest.

-Edward Stanley

Prognoza

25.08

25° 32°

26.08

24° 31°

27.08

23° 31°

Izvor: DHMZ