Korisnost redovite tjelesne aktivnosti

Dokazano je da je sjedalački način života rizični čimbenik za razvoj brojnih kroničnih bolesti, uključujući bolesti srca i krvnih žila, vodećeg uzroka smrtnosti razvijenog svijeta. S druge strane, aktivan život je u izravnoj vezi s brojnim socijalnim i psihološkim koristima, a povezan je i s produženim očekivanim trajanjem života zbog čega osobe koje se redovito bave tjelesnom aktivnošću žive dulje. Osobe koje su sjedalački životni stil zamijenili aktivnim, iskazuju zadovoljstvo tjelesnim i psihičkim zdravljem i boljom kvalitetom života.

 

Redovita tjelesna aktivnost pomaže unaprijediti sveukupno zdravlje i tjelesnu kondiciju i smanjiti rizike za razvoj brojnih bolesti i stanja:

 

  • smanjuje rizik za razvoj bolesti srca i krvnih žila

  • sprječava i/ili odgađa razvoj povišenog krvnog tlaka (arterijske hipertenzije), a kod osoba koje boluju od hipertenzije pomaže u održavanju vrijednosti krvnog tlaka u poželjnim granicama

  • poboljšava funkciju srčanog i dišnog sustava

  • održava metabolizam organizma i smanjuje rizik od razvoja šećerne bolesti (dijabetesa) neovisnog o inzulinu

  • povećava iskorištavanje masti čime pomaže u održavanju poželjne tjelesne težine i smanjivanju rizika od razvoja debljine (pretilosti)

  • poboljšava mineralizaciju kosti u mlađoj dobi čime pridonosi sprječavanju razvoju osteoporoze i prijeloma kod starijih osoba

  • poboljšava i regulira probavu

  • održava i unaprjeđuje mišićnu snagu i izdržljivost, čime se povećava sposobnost uspješnog obavljanja dnevnih zadataka

  • održava motoričke sposobnosti tijela kao što su snaga i ravnoteža

  • održava mentalno zdravlje i smanjuje rizik od razvoja depresije i demencije

  • snižava razinu stresa i poboljšava kvalitetu spavanja

  • poboljšava osobno zadovoljstvo i samopouzdanje te podiže raspoloženje i optimizam

  • smanjuje izostanke s posla (bolovanja)

  • kod starijih osoba snižava rizik od padova, sprječava i odgađa razvoj kroničnih bolesti povezanih sa starenjem

 

Uvođenje redovite tjelesne aktivnosti u svakodnevni raspored, u početku može izgledati zahtijevno, ali ne gubite volju i motivaciju. Jednom kada postane sastavnim dijelom Vašeg dana, i kada primjetite promjene na svom tijelu osjećat ćete zadovoljstvo i sreću, što će biti dodatni motiv da nastavite sa započetima aktivnostima.

 

Smjernice za provođenje tjelesne aktivnost

Tjelesna aktivnost, zdravlje i kvaliteta života su blisko povezani. Bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadali važno je da dnevno usvojite i održite trajnu tjelesnu aktivnost kao važnu životnu naviku.

Djeca i mladi sudjeluju u raznim oblicima tjelesne aktivnosti kroz uobičajenu dječju igru ili bavljenjem sportom. Međutim, današnje dnevne navike se mijenjaju zbog novih oblika razonode (TV, internet, video igre i sl.) što posljedično dovodi do sve većeg broja djece i mladeži s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilosti. Zbog toga se javlja zabrinutost da su nove navike i sjedalački način života pridonijele ovoj pojavi posljednjih godina.

Bavljenje tjelesnom aktivnošću opada s porastom životne dobi, a prema posljednjim dostupnim podacima 40-60% europske populacije je fizički neaktivno.

Dokazano je da svatko tko poveća tjelesnu aktivnost, čak i nakon dugih razdoblja neaktivnosti, poboljšava zdravstveno stanje vezano uz svoju životnu dob. Nikad nije kasno da bi se promjenile životne navike i usvojile nove.

Kako bi se osiguralo uvođenje smjernica za promicanje tjelesne aktivnosti u svakodnevnom životu, potrebna je trajna međusektorska suradnja svih javnih dionika koji donose odluke vezane uz sport, zdravstvo, okoliš, javni prijevoz, urbano planiranje, radno okruženje i sl. uz suradnju struke, privatnog sektora i civilnog društva.

Ukoliko su navedene smjernice prepoznate i usvojene u lokalnoj zajednici, ljudi će lakše odabrati zdrav način života, koji sa sobom nosi i njegovu bolju kvalitetu.

Takve promjene su npr. korištenje javnog gradskog prijevoza, kojim se omogućuju uštede goriva za osobni automobil, pješačenje do posla (za one koji to mogu) omogućuje ljudima kretanje i susretanje izvan virtualnog svijeta kompjutora koji je u današnje vrijeme zamijenio neposrednu ljudsku komunikaciju i pridonio sve većem otuđenju i sl.

U Hrvatskoj još ne postoje nacionalne smjernice za promicanje tjelesne aktivnosti.

 

 

Pripremila:

mr. Marija Mašanović, dr. med., spec. javnog zdravstva