Što učiniti kad nas ugrize neka životinja?

Što učiniti kad nas ugrize neka životinja (pas, mačka, lisica i slično)?

• Ugriznu ranu prvo treba dobri isprati sapunom i vodom pod mlazom tekuće vode da bi se s mjesta ugriza što učinkovitije odstranili slina i sekret.
• Javiti se svom obiteljskom liječniku ili na hitnu medicinsku pomoć gdje će se rana obraditi i dezinficirati. Ugrizne rane se u pravilu ne šivaju, osim kad su defekti kože i tkiva vrlo veliki. Provodi se zaštita protiv tetanusa i ordinira se antibiotska terapija (prema procjeni) radi sprečavanja sekundarne infekcije rane (kod ugriza /ogreba mačke da se spriječi bolest mačjeg ogreba).
• Nakon učinjene obrade treba se javiti u antirabičnu ambulantu na pregled s uputnicom liječnika obiteljske medicine.

Antirabična obrada

• Liječnik specijalist epidemiolog u antirabičnoj ambulanti nakon obrade rane ispita okolnosti koje su dovele do ugriza/ozljede pacijenta, napiše povijest bolesti te odlučuje o daljnjem postupku; tj. hoće li pacijent biti cijepljen protiv bjesnoće i hoće li primiti imunoglobuline protiv bjesnoće.
• Pristup svakom pacijentu je individualan, detaljan i temeljit, te se ništa ne prepušta slučaju. Nije svejedno da li je netko zadobio ugriz za glavu, vrat ili lice, da li se ugriz dogodio na golu kožu ili preko odjeće, je li ozljeda bila od poznate domaće životinje ili nepoznate, je li životinja bila isprovocirana.....
• Ako je ozljeda nastala od bijesne ili na bjesnoću sumnjive životinje, nepoznate životinje ili životinje koja je nakon 10 dana nadzora pokazala znakove bjesnoće, cijepljenje protiv bjesnoće ozlijeđenog je obvezno, kao i primjena imunoglobulina (HRIG-a) – prema Pravilniku o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti NN 103/13. SZO je službeno odobrila dvije intramuskularne sheme postekspozicijskog cijepljenja: "Zagrebačku metodu“ na 0. dan dvije doze, 7. dan i 21. dan po jednu dozu i  „Essenska shema“ po jedna doza na 0. dan, 3. dan, 7. dan i 14. dan. Ukoliko se radi  o imunokompromitiranoj osobi daje se i peta doza 28. dan  od ugriza. 
• Ako se radi o ugrizu životinje poznatog vlasnika potrebno je doznati je li životinja cijepljena protiv bjesnoće, ako jest, to je potrebno dokazati knjižicom cijepljenja. Epidemiolog šalje obavijest veterinaru i nalog za promatranje životinje, koje se vrši tijekom 10 dana i ukoliko u tom razdoblju životinja ne razvije znakove bjesnoće, to je potvrda da nije mogla prenijeti bjesnoću u trenutku ozljede. Slijedom tog nalaza koje veterinar šalje epidemiološkoj Službi prekida se cijepljenje.
• Ukoliko je ozljeda nastala od životinje koja je uginula ili je eutanizirana, mozak životinje se šalje u Veterinarski institut i ako se bjesnoća potvrdi cijepljenje se započinje ili nastavlja već započeto. U slučaju negativnog nalaza antirabična zaštita se prekida.  
• O svakoj ozljedi i antirabičnoj obradi, bez obzira je li potrebno cijepljenje ili nije Antirabična ambulanta je dužna izvijestiti Veterinarsku inspekciju.

 Suzbijanje bjesnoće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

• U desetogodišnjem razdoblju (2003.- 2012. god.) u antirabičnim ambulantama Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije ukupno je pregledana 541 osoba, od kojih je 319 osoba (59%) dobilo antirabičnu profilaksu.
• Najviše cijepljenih osoba je zbog ugriza ili kontakta psa (70%). Većina tih pasa je nepoznatog vlasnika (lutalice) koji nisu mogli biti podvrgnuti obveznom veterinarskom nadzoru te su zbog toga takve ugrižene osobe i cijepljene. Potrebno je od mjerodavnih službi (komunalni redari, veterinari i sl.) kao i zdravstvenim edukacijama utjecati da se smanji broj pasa čiji su vlasnici nepoznati. Manji dio osoba zbog višestrukih ili opsežnih ugriza i pretežno u području glave zahtijevao je cijepljenje, iako su vlasnici psa bili poznati.

Provedbenom uredbom Komisije Europske unije (2021/620) od 16. travnja 2021. godine, Republika Hrvatska službeno je postala zemlja slobodna od bjesnoće (Rabies free country) te je uvrštena na listu drugih europskih zemalja koje imaju taj status. Najvažnija mjera koja je dovela do ovog uspjeha je oralna vakcinacija lisica koja se provodi od 2014. g.

Miljenko Ljubić, dr. med. spec. epidemiolog

Katica Šarac, dr. med. spec. epidemiolog

Pave Dabelić, sanitarni inženjer