Što je EHEC i kako se zaštititi?

Što je EHEC (enterohemoragijska E. coli)?

Escherichia coli spada u enterobakterije, tj. bakterije koje žive u crijevima ljudi i životinja. Postoji jako puno vrsta ešerihija i mnoge su “normalni” stanovnici probavnog trakta čovjeka i životinja pa ih koristimo kao indikatore fekalnog zagađenja hrane, vode ili mora. Neke druge vrste uzrokuju upalu mokraćnih putova i to kao najčešći uzročnici. Posebna skupina ešerihija su tzv. enteropatogene ešerihije, koje uzrokuju infekcije probavnog sustava. Tu spada i EHEC koja uzrokuje krvave proljeve, a posebice je opasna podvrsta STEC (E. coli koja stvara Shiga toxin (Vero toksin)) u koju spada i soj O104:H4 koji je izazvao epidemiju u Njemačkoj. Ovaj soj može stvoriti sliku HUS-a (hemolitičko-uremijskog sindroma) kojeg karakterizira anemija, smanjenje broja trombocita i zatajenje bubrega.

Kako se čovjek zarazi?

EHEC se nalazi kao dio flore crijeva životinja, i kod njih ne uzrokuje bolest . Ova bakterija se najčešće prenosi zagađenom hranom i u direktnom kontaktu sa zaraženim životinjama. Daljnji prijenos sa čovjeka na čovjeka moguć je među bliskim kontaktima (u obitelji, vrtiću, školi, domovima i sl.). Hrana koja se najčešće povezuje s EHEC infekcijama je nedovoljno termički obrađeno meso, nepasterizirano (neprokuhano) mlijeko i sir, nepasterizirani sok od jabuke, te razno povrće (krastavci, zelena salata, klice, špinat). Dovoljan je mali broj ovih bakterija da izazove bolest.

Koji su simptomi bolesti?

Inkubacija bolesti je 2-8 dana. Kod EHEC infekcije najčešće se javljaju jaka bol i grčevi u trbuhu uz vodenasti krvavi proljev koji traje 5-10 dana. Temperatura je normalna ili malo povišena. Mogu se javiti asimptomatski slučajevi. Kod djece do 5 godina i starijih osoba, može doći do tzv. hemolitičko-uremijskog sindroma (HUS). HUS karakterizira zatajenje bubrega i trombocitička trombocitopenična purpura (TTP) tj. stvaranje ugrušaka krvi u malim krvnim žilama. Ovaj tip bolesti prati visoka smrtnost, a najčešće ga uzrokuje serotip O157:H7.

Kako se mogu zaštititi?

1. Dobra osobna higijena ruku
Ruke perite sapunom, na način da operete sve djelove šake uključujući vrhove prstiju, prostore između prstiju, te palac. Ruke treba prati:

prije pripreme i serviranja hrane, te prije jela
nakon korištenja WC-a ili mijenjanja pelena
nakon rada sa sirovim povrćem ili mesom
nakon kontakta sa domaćim životinjama (krave, koze, ovce, svinje, kokoši…) ili nakon boravka na farmi
nakon kontakta s izmetom bilo kojeg kućnog ljubimca

2. Higijenski rad s hranom

Bilo koja osoba s proljevom ili povraćanjem ne bi smjela raditi s hranom
Sve vrste mesa moraju se dobro termički obraditi, jer termička obrada uništava mikroorganizme koji izazivaju bolesti
Svom voću s korom i korjenastom povrću, koru treba oguliti a nakon toga dobro oprati pod tekućom vodom
Svo povrće treba dobro oprati pod tekućom vodom, posebice ono koje nećemo kuhati (npr. povrće za salate)
Izbjegavajte križnu kontaminaciju, npr. širenje bakterija sa sirove hrane na gotova jela, primjerice tako što ćete koristiti zasebne daske za sječenje sirovog mesa, zasebne za sirovo povrće, a zasebne za gotova jela. Nakon korištenja, daske se moraju dobro oprati, po mogućnosti u perilici.

Važno je reći kako ovim mjerama sprječavamo pojavu i drugih bolesti koje se prenose hranom.

Zapamti!