Umrežavanje čimbenika prevencije ovisnosti u lokalnoj zajednici - Pilot projekt Korčula
prvi radni sastanak
Dana 05. listopada 2004.g. u prostoru Gradske vijećnice grada Korčule, održan je radni sastanak na temu «Provedba zakona vezanih uz konzumiranje sredstava ovisnosti», radi dogovora o pokretanju pilot projekta na otoku Korčuli.
Popis prisutnih:
- Matija Čale Mratović, dr.med., ravnateljica ZZJZ Dubrovačko-neretvanske županije
- Ivana Pavić,dr.med., voditelj Odjela za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti,
- ZZJZ Dubrovačko-neretvanske županije
- Karmen Kmetović, dipl.soc. radnik, Odjel za prevenciju i izvanbolničko liječenje
- ovisnosti,ZZJZ Dubrovačko-neretvanske županije
- Vesna Babarović, Dubrovačko-neretvanska županija
- Nikša Sambrailo, Državni inspektorat,ispostava Dubrovnik
- Marino Torić, čl. poglavarstva Dubrovačko-neretvanske županije
- Darko Bakarić, čl.poglavarstva grada Korčule
- Željko Vlašić, predsjednik udruge «Život Vita»
- Tajana Grbin, čl.poglavarstva grada Korčule
- Branko Joković, Odjel za društvene djelatnosti Vela Luka
- Ivo Žuvela, čl.poglavarstva Vele Luke
- Merica Obrvan, Policijska postaja Korčula
- Anja Zelić, dr.med.,školska medicina, ZZJZ Dubrovačko-neretvanske županije
- Borka Šimunović, dipl.psiholog, Srednja škola Blato
- Ines Pecotić,pedagog, OŠ.Smokvica
- Igor Kršinić, načelnik PP Korčula
- Marija Bačić, dr.med.,Dom zdravlja Vela Luka
- Davor Kondenar, ravnatelj srednje škole Korčula
CILJ PROJEKTA:Zajedničke koordinirane akcije i aktivnosti svih resora
AKTIVNOSTI:
1.)Formiranje koordinacijskih timova za provedbu aktivnosti u lokalnim sredinama
2.)Kontrola točenja alkoholnih pića mlađima od 18.godina
3.)Kontrola izlazaka mlađih od 16 godina nakon 23 sata
4.)Edukacija roditelja - upoznavanje s obiteljskim zakonom te radom odjela za prevenciju ovisnosti)
5.)Edukacija učenika - djelovanje droga na mozak
6.)Protokol intervencija u školi i suradnje sa Zavodom za javno zdravstvo i Centrom za socijalnu skrb
U uvodnom dijelu sastanka podsjetili smo se na zaključke Okruglog stola održanog na Korčuli 26.lipnja 2004.g. koji su: nedovoljna informiranost građana (roditelja) o postojećim zakonima, te formiranje koordinacijskog tijela i odgovornih osoba za provođenje pilot-projekta na Korčuli.
Uslijedila je dvosatna rasprava koja je dovela do nekoliko zaključaka:
1.Formiranje glavnog koordinacijskog tijela
Koordinator voditelj - Dobrila Petković-Kolumbić
2.Unutar koordinacijskog tijela formirane su manje radne grupe i imenovani su ljudi za provođenje posebnih aktivnosti:
a)Provedba kontrole i sankcija
b)Informiranje i edukacija
c)Edukacijsko - preventivni programi u školama
1. Provedba kontrole i sankcija
Za provedbu kontrole i sankcija zaduženi su članovi Državne inspekcije i policije, te članovi gradskih poglavarstava iz Korčule i Vela Luke.
Odgovorne osobe ove radne grupe su :
Nikša Sambrailo
Igor Kršinić
Želimir Bosnić
Ivo Žuvela
Darko Bakarić
Željko Vlašić
Vezano za kontrolu točenja alkoholnih pića maloljetnicima, tržišna inspekcija u suradnji s policijom provest će u 3 mjeseca nekoliko zajedničkih akcija.Maloljetnici koje zateknu u kasnim noćnim satima pod utjecajem alkohola i droga bit će evidentirani,a njihovi roditelji uputit će se u CZSS.Akcije moraju biti tajne i nenajavljene.
Dogovoreno je da protok informacija mora biti što brži, te da će svaki pojedini resori davati povratne informacije Koordinacijckom tijelu. Mora postojati jedan telefon, na koji se osobe mogu obratiti za informaciju.
(npr. policija će dati izvješće o tome koliko je evidentirano maloljetnika koji su u alkoholiziranom stanju, zatim koliko ih je uhvaćeno vani iza 23 sata bez pratnje punoljetne osobe, a mlađi su od 16.god, CZSS će dati izvještaj koliko je prijavljeno roditelja takve djece u centar, Tržišna inspekcija daje svoj izvještaj koji govori koliko je evidentirano mladih osoba. )
Posebno je istaknuto kako je potrebno spriječiti zastare predmeta i procijeniti efikasnost pojedinih mjera.
2. Informiranje javnosti
Za informiranje javnosti putem radio emisija zaduženi su članovi poglavarstva Korčule,Blata i Vele Luke: Ivo Žuvela
Darko Bakarić
Želimir Bosnić
Obvezali su se da će omogućiti prijenos lokalnih radio emisija iz Vela Luke na Korčulu te u druga lokalna mjesta.
U Vela Luci i Blatu će sredinom listopada biti održana predstava kazališta Agram, na temu prevencije ovisnosti.Dogovoreno je da će se održati i u Korčuli, a za to će se pobrinuti članovi gradskog poglavarstva grada Korčule (Tajana Grbin i Darko Bakarić).
3. Preventivni programi u školama
Radnu grupu zadužena za preventivne programe u školama čine:
Anja Zelić,dr.med.,spec. školske medicine,ZZJZ
ravnatelji i
stručni suradnici u školama.
Na otoku Korčuli su se već pokušavala održati razne tribine i predavanja na temu ovisnosti, međutim nastavnici se žale na slab odaziv.Dan je prijedlog da ih se što više educira na roditeljskim sastancima, gdje bi ih se moglo educirati o prepoznavanju simptoma, te ih uputiti gdje mogu zatražiti pomoć.Također ih se mora upoznati s obiteljskim zakonom te njihovim pravima i dužnostima.U sklopu predavanja učenicima trebalo bi se malo više pažnje posvetiti ovim temama.
DATUM POČETKA PROJEKTA : 15.listopada 2004.g.
sastanak sa predstavnicima škola
Dana 18. listopada 2004.g. u prostorijama Srednje škole Korčula održan je sastanak predstavnika Zavoda za javno zdravstvo sa ravnateljima i stručnim suradnicima svih škola na otoku Korčuli.
Sastanak je održan radi upoznavanja prisutnih sa pilot projektom Korčula te sa ulogom koje škole u tom projektu imaju.
Popis prisutnih:
- Matija Čale Mratović,dr.med.,ravnateljica ZZJZ
- Ivana Pavić, dr.med.,voditeljica Odjela za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, ZZJZ
- Karmen Kmetović, dipl.soc.radnik, Odjel za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti,ZZJZ
- Ivica Fabris, psiholog, O.Š. Petra Kanavelića, Korčula
- Davor Kondenar, ravnatelj S.Š. Korčula
- Tonči Padovan, ravnatelj O.Š. Blato
- Borka Šimunović, psiholog, S.Š. Blato
- Nenad Šeparović, ravnatelj S.Š. Blato
- Maja Pivac, psiholog, S.Š. Korčula
- Lucijana Mirošević, pedagog, O.Š. Vela Luka
- Berislav Ćurković, ravnatelj O.Š. Petra Kanavelića, Korčula
- Nikola Matulović, S.Š. Korčula
- Irena Pecotić, pedagog, O.Š. Smokvica
- Gordana Depolo, tajnica S.Š. Korčula
Nakon upoznavanja prisutnih sa Pilot projektom Korčula, dr. Čale Mratović iznijela je neke podatke iz istraživanja o konzumiranju sredstava ovisnosti kod srednjoškolaca, s posebnim osvrtom na područje otoka Korčule. U podacima iz istraživanja posebno je zanimljiv slučaj grada Metkovića gdje je u razdoblju od dvije godine došlo do značajnog pada u korištenju marihuane, a razlog za to su programi prevencije ovisnosti koji se u tom gradu provode kontinuirano već duži niz godina.
Nakon uvodnog izlaganja uslijedila je rasprava u kojoj su sudionici iznijeli svoja iskustva u radu s učenicima i roditeljima na prevenciji, te su iznijeli i svoje ideje o načinu na koji bi se ŠPP trebao provoditi. Svi su se složili da je potreban rad i sa učenicima i sa roditeljima. Posebno je istaknuta potreba upoznavanja roditelja sa odredbama Obiteljskog zakona s kojim nisu upoznati.
Doneseni su i neki zaključci:
1. stručni suradnici svih škola razmijenit će materijale koje imaju iz prevencije ovisnosti - poslat će ih u ZZJZ,Odjel za prevenciju ovisnosti gdje će se oni objediniti u jedinstveni dokument
2. iz tog dokumenta odredit će se minimum programa koji bi se trebao odraditi na temu prevencije ovisnosti
3. provest će se ankete u osnovnim i srednjim školama radi prikupljanja podataka o izlascima te konzumiranju alkohola i cigareta
drugi radni sastanak
Dana 22. studenog (ponedjeljak) u prostoru Gradske vijećnice grada Korčule održan je drugi radni sastanak na temu «Provedba zakona vezanih uz konzumiranje sredstava ovisnosti» - Pilot projekt.
Popis prisutnih:
- Matija Čale Mratović, dr.med., ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije
- Ivana Pavić, dr.med., voditelj Odjela za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti,
- Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije
- Dobrila Petković Kolumbić,psiholog, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Korčula,
- koordinator voditelj Pilot projekta
- Borka Šimunović, psiholog, S.Š. Blato
- Gordana Depolo, S.Š. Korčula
- Ružica Fabijanović, O.Š. Korčula
- Darko Bakarić, član Poglavarstva grada Korčule
- Ivo Žuvela, član Poglavarstva općine Vela Luka
- Branko Joković, Odjel za društvene djelatnosti općine Vela Luka
- Berislav Farčić, Državni inspektorat, voditelj ispostave Korčula
- Siniša Šeparović, PP Korčula
- Merica Obrvan, PP Korčula
- Tina Pecotić, ravnateljica O.Š. Smokvica
- Ante Radovanović Bjondo, ravnatelj O.Š. Žrnovo
1. Provedba kontrole i sankcija
Državni inspektorat je u suradnji s policijom proveo 3 akcije u kojima je kontrolirano točenje alkoholnih pića maloljetnicima.Akcije su provedene u Korčuli (jedna), Blatu (jedna) te Veloj Luci (tri). U navedenim akcijama nije utvrđeno točenje alkohola osobama mlađim od 18 godina. Jedan od uzroka tome su odredbe zakona po kojima Drž. inspektorat mora zateći ugostitelja u trenutku kad on toči piće maloljetniku, što je prilično teško.Osim točenja alkohola maloljetnicima Drž. inspektorat je provjeravao i pridržavanje radnog vremena kafića. Utvrđena je potreba uključivanja predstavnika sudstva u projekt radi ubrzavanja pravne procedure i spriječavanja zastare takvih prijava.
Policija je u navedenim akcijama legitimirala prisutne radi utvrđivanja boravka osoba mlađih od 16 godina vani iza 23 sata. Takve osobe nisu uhvaćene.
Predstavnici policije su ukazali na probleme u organizaciji njihove službe (nedostatak pješačkih patrola) te na manjak osoblja koji onemogućavaju njihov jači angažman u projektu.
Ipak- akcije će se nastaviti u opsegu u kojem to bude moguće te će predstavnici policije dodatno educirati svoje službenike o ovoj problematici.
Jedna od primjedbi osoba koje su bile zadužene za akcije je bila da ugostitelji u trenutku kad doznaju za dolazak inspektora i policije prestaju sa točenjem alkohola maloljetnicima.Isto je primjećeno i kad su u pitanju maloljetnici mlađi od 16 godina. Prisutni su se složili da cilj projekta ne treba biti pronalaženje i prijavljivanje takvih osoba,već da se i na ovaj način postiže da ugostitelji manje toče alkohol te da mlađi od 16 g. odlaze kući ranije.
Članovi poglavarstva općine Vela Luka su vezano za ovaj problem uputili dopis u sve trgovine i kafiće na svom području te u njima pozvali na pridržavanje zakona.
2. Informiranje javnosti
U sklopu ovih aktivnosti u Blatu i Veloj Luci održane su predstave kazališta «Agram» na temu prevencije ovisnosti. Ista predstava nije održana u Korčuli radi nemogućnosti pronalaženja prikladnog prostora.
Na radiju Vela Luka održane su emisije «Zdravi đir» u kojima je sudjelovala i gđa Dobrila Petković Kolumbić, koordinator voditelj Pilot projekta. Javnost je informirana o odredbama Obiteljskog zakona.
Predstavnici Centra za socijalnu skrb održat će predavanja za roditelje o zakonima. Na istim predavanjima sudjelovat će i liječnici Zavoda za javno zdravstvo radi informiranja o zdravstvenim aspektima ovisnosti.
3. Preventivni programi u školama
Prisutni su upoznati sa rezultatima ankete koja se trenutno provodi u osnovnim i srednjim školama na Korčuli. Prikazani su rezultati iz Srednje škole Vela Luka koji su dosad pristigli na obradu u Odjel za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti. u Dubrovniku.
Predloženo je i da se slična anketa napravi i za roditelje.
U tijeku je i prikupljanje svih materijala iz prevencije ovisnosti te sastavljanje jedinstvenog dokumenta iz kojeg će se odrediti minimum programa koji bi trebalo odraditi na tu temu.
Slijedeći sastanak koordinacijskog tijela održat će se u siječnju 2005.g
Kontekst u kom projekt nastaje
Droga je posvuda "kažu uznemireni roditelji;" Problem s drogom je izvan kontrole ", apeliraju svi mediji;" Legalizirajte drogu za smanjenje kriminala", predlažu treći.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kao i mnogim drugim dijelovima Hrvatske, nagli rast broja ovisnika nastupa nakon 1990-tih godina, zajedno sa ratnim stradanjima i periodom tranzicije koji su donijeli nezaposlenost, siromaštvo, velik broj izbjeglica, socijalizaciju i adaptaciju na nove društvene okolnosti i osjećaj besperspektivnosti, s jedne strane, a želju za brzom zaradom po svaku cijenu, kriminal i korupciju s druge strane.
Dok Izvješća iz Europe za 2003.g. pokazuju smanjenje zlouporabe opijata u zemljama zapadne Europe, na razini Hrvatske i Dubrovačko neretvanske županije trend je stabilan. Istovremeno, na otoku Korčuli raste broj ovisnika o heroinu. Na 14 961 stanovnika koliko ih je na otoku (prema popisu iz 2001.) lokalni stručnjaci procjenjuju da ima oko 200 ovisnika o heroinu. Iako je stopa upotrebe droga kod adolescenata na razini epidemije, postoji znatna varijacija između tri regije na otoku (Korčula, Vela Luka i Blato). Najveći problem konzumiranja ilegalnih droga je u Vela Luci (procjena oko 100 heroinskih ovisnika na 2822 stanovnika dobi 14-65 godina starosti od čega 1152 u dobi 15-35.g.).
Otok Korčula nalazi se na jednom od pravaca ulaska droge iz susjednih županija. I dok je u ratnim godinama propadala privreda na otoku, počinje cvjetati trgovina drogom, a agresivan narko diler uz velik broj malih preprodavača osigurava stalan dotok droge na otok. Mali broj specijalnih policajaca (jedan na otoku) za borbu s narko kriminalom čini policiju nemoćnom i neuspješnom. Istovremeno nema specifičnih preventivnih programa, kao ni sustavnog praćenja problema.
Istraživanje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko neretvanske županije potvrđuje tri puta veći postotak konzumiranja heroina na području Blata i Vela Luke nego u drugim dijelovima Hrvatske. Dok je u 2003.g. ukupno u županiji došlo do pada broja konzumenata marihuane (2001.g. barem jednom marihuanu je probalo 27% svih učenika, a 2003. 24%), na otoku Korčula i posebno u gradu Korčula broj korisnika je porastao (sa 29,5% 2001.g. na 34,3% 2003.). Povremeno i redovito heroin uzima 1% srednjoškolaca u županiji (2001.i 2003.), osim u Veloj Luci (3%), gdje je barem jednom heroin probalo 10,8% učenika. Sa heroinom uglavnom počinju dolaziti u kontakt u 14-oj i 15-oj godini (dječaci već u 12-oj). Istraživanje je također pokazalo da sva sredstva ovisnosti, značajno češće konzumiraju ona djeca koja žive noćni život, češće izlaze noću i vraćaju se u kasne sate kući, potvrdivši tako poznate rizične i zaštitne čimbenike u nastanku ovisnosti (rizični; noćni život, nedostatak nadzora roditelja, nasilje u obitelji, utjecaj vršnjaka, nestrukturirano provođenje slobodnog vremena i zaštitni: podrška i razumijevanje roditelja, provođenje slobodnog vremena s roditeljima, roditeljski nadzor, samostalno rješavanje problema, odnosi i način rada u školi, uključenost učenika, razvoj smisla za budućnost, konstruktivno provođenje slobodnog vremena), naglasivši još jednom važnost školskih preventivnih programa i potrebu i nužnost kontinuiranog, stručnog i upornog rada na sprječavanju konzumiranja sredstava ovisnosti kod djece.
Iako zakon određuje da djeca mlađa od 16 godina ne smiju biti noću iza 23 sata van kuće bez nadzora odrasle osobe, 37% 15-godišnjaka vraća se kući iza 24 sata ili samo 31 % roditelja i učenika poštuje navedeni zakon, a čak 36% roditelja tih istih učenika nikad i rijetko dočekuju djecu budni kada se vraćaju iz noćnih izlazaka. Broj roditelja koji rijetko i nikad ne dočekuju djecu budni u II razredima raste na 57%.
Roditelji koji žive u Veloj Luci, uznemireni veličinom problema bez pomoći institucija, formiraju prvu udrugu u županiji 2003.g. Iste godine županija otvara Savjetovalište za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti u Korčuli i Blatu. Ukupan broj liječenih od opijatske ovisnosti je bio 20, a ukupan broj svih kontakata u savjetovalištu manji je od 200.
Imajući u vidu sve navedene pokazatelje i nedostatne kapacitete zajednice da se suoči s problemom, na Svjetski dan borbe protiv ovisnosti 26.6.2004.g. županijsko Poglavarstvo na sjednici u gradu Korčuli donosi odluku o pokretanju Pilot projekta „Umrežavanje čimbenika prevencije ovisnosti u lokalnoj zajednici. Ulogu koordinatora projekta preuzeo je Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko neretvanske županije.
Zakonski okviri na temelju kojih je formiran i koji su bili osnova za rad koordinacijskog tijela za provedbu projekta su:
• Obiteljski zakon
• Zakon o suzbijanju zlouporabe opojnih droga
• Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti
• Plan i program mjera zdravstvene zaštite
• Akcijski plan za suzbijanje zlouporabe opojnih droga
Navedeni dokumenti definiraju Mjere za suzbijanje zlouporabe opojnih droga:
• Sustavno ispitivanje, otkrivanje i praćenje svih pojavnosti zlouporabe opojnih droga,
• Kontinuirana provedba organiziranih preventivnih odgojno-obrazovnih programa kroz obitelj, školu, zdravstvene ustanove, udruge, vjerske zajednice i javne medije (primarna prevencija),
• Rano otkrivanje i praćenje povremenih uzimatelja opojnih droga (sekundarna prevencija),
• Rano otkrivanje, liječenje, rehabilitacija i resocijalizacija ovisnika (tercijarna prevencija),
• Provedba programa smanjenja ponude i potražnje opojnih droga
• Druge mjere sukladno Nacionalnoj strategiji te općim i posebnim programima mjera za suzbijanje zlouporabe opojnih droga
Ciljevi
Glavni cilj i osnovno načelo u borbi protiv ovisnosti svih zemalja Europe i svijeta jest smanjenje ponude i potražnje droga.
Smanjenje potražnje droga postiže se kroz mjere:
• primarne prevencije ovisnosti kojima je cilj smanjiti interes za drogom i početak konzumacije,
• sekundarne prevencije tj. ranim otkrivanjem konzumenata psiho-aktivnih droga i ranom intervencijom,
• mjerama tercijarne prevencije tj. liječenjem ovisnika, njihovom rehabilitacijom i društvenom reintegracijom.
U postizanju ovih ciljeva najvažniju ulogu imaju odgojno-obrazovni sustav, obitelj, zdravstvo i socijalna skrb, a važnu ulogu imaju i svi drugi sustavi kao što su vjerske zajednice, udruge građana i sredstva javnoga priopćivanja. Posebno mjesto i ulogu imaju politika i gospodarstvo, koji najsnažnije utječu na poboljšanje kvalitete života.
Definirani ciljevi
1. Smanjiti interes djece i mladih za drogom
2. Povećati broj ovisnika na tretmanu i otkriti ih u što ranijoj fazi
3. Povećati znanje i svijest o problemu, načinima prevencije i terapije
4. Unaprijediti rad svih sustava (institucija) i ostvariti koordiniranu suradnju u lokalnoj zajednici pomoću zajedničkih sredstava
5. Smanjiti ponudu i unaprijediti sustav represije, te povećati preventivne aktivnosti iz domene sustava represije
Ad. 1. Smanjiti potražnju odnosno interes djece i mladih za drogom
• Formiranje ispravnih stavova i razvoj potrebnih vještina kod djece
• Analiza postojećih programa u školi analiza sadržaja i procesa, te i izrada prijedloga minimalnog opsega školskog preventivnog programa konsenzusom stručnjaka
• Smanjenje izloženosti rizičnim čimbenicima vezanim uz noćne izlaske (kontrola točenja alkoholnih pića mlađima od 18 i izlazaka iza 23 sata bez pratnje odraslih, mlađima od 16)
• Povećanje svijesti roditelja o njihovoj ulozi u prevenciji ovisnosti, povećanje znanja i vještina
• Edukacija nastavnika i izrada relevantnih obrazovnih materijala za djecu i učitelje
Ad. 2. Povećati broj ovisnika na tretmanu i otkriti ih u što ranijoj fazi
• Obuka za stručnjake, političare, udrugu volontera i roditelja u zajednici kao način za povećanje znanja i poticanja rasprave na području prevencije konzumiranja droga
• Povećanje dostupnosti i uspješnosti tretmana (otvaranje novih savjetovališta, povećanje terapijskih programa, terenski rad, duža apstinencija, odlazak u komune i sl...) te unaprjeđenje podrške obitelji s konzumentima ilegalnih droga kao i rizičnim adolescentima
• Rano otkrivanje eksperimentatora i intervencija
• Izrada prijedloga protokola (ili postupka) kod sumnje na konzumiranje sredstava ovisnosti kod djece, unapređenje suradnje s liječnicima obiteljske medicine, centrom za socijalnu skrb i školom
Ad. 3. Povećati znanje i svijest o problemu, načinima prevencije i terapije
• Povećanje razine svijesti o postojećem problemu kroz lokalnu zajednicu te educirati o strategijama prevencije i tretmanima
• Informiranje i edukacija roditelja o djelovanju droga, simptomima ovisnosti, načinima i mogućnostima liječenja, prevenciji, važnosti rane intervencije, kontaktima u lokalnoj zajednici, zakonskim obvezama iz obiteljskog zakona i ovom projektu
• Informiranje i edukacija javnosti putem medija (lokalni radio) i tribina i podizanje svijesti i znanja o problemu, načinima prevencije i liječenja, medijsko praćenje projekta, informiranje i edukacija putem radija
Ad. 4. Unaprijediti rad svih sustava (institucija) i ostvariti koordiniranu suradnju u lokalnoj zajednici kroz zajedničke resurse
Netko od sudionika je rekao: „Kad bi samo svaka institucija za sebe radila svoj posao već bi napravili velik korak.“
• Unapređenje rada institucija (svaka institucija za sebe izrađuje ciljeve i planove aktivnosti) kako bi pridonijela združenom djelovanju
• Prepoznavanje potreba kroz grupe za raspravu, dane otvorenih vrata, istraživanja itd.
• Zajedničko planiranje, provođenje i usklađivanje aktivnosti plana za dvogodišnji period
• Intersektorsko praćenje pojavnosti problema (stalna komunikacija, analiza i procjena stanja) - Transparentnost i dostupnost podataka
• Evaluacija učinka - intervencija (kroz analize podataka, anketne upitnike, fokus grupe)
• Razvijanje timskog pristupa kroz periodične sastanke i treninge
Partneri u projektu
Voditelj-koordinator projekta je bio Zavod za javno zdravstvo DNŽ, a partneri su bili predstavnici državnog ureda, zdravstva (liječnik javnog zdravstva i obiteljske medicine), školstva (ravnatelji i članovi stručno razvojne službe), CZSS, policije, lokalni političari i predstavnici lokalne uprave, medija, članovi NGO (stalnih 15 članova, dok se povremeno za različite zadatke uključivalo još 32 ljudi).
Opis strategije
U planiranju modela intervencije, odabrali smo model socijalnog učenja u zajednici nakon analize determinirajući čimbenika za nastanak problema i realnih mogućnosti i resursa u zajednici. Ideja zajednici orijentiranog programa je poslati adolescentima jasnu poruku „ne konzumiranju droga“ ciljajući na sve utjecajne sfere te na taj način i reagirati.
Ukupno je održano 7 sastanaka koordinacijskog tijela, na kojima se uz zajednički opis problema, odabir prioriteta i ciljeva, planiralo i zajedničke aktivnosti. Kako bi se unaprijedio zajednički rad te međusobno razumijevanje kao i znanje na području zlouporabe droga održala su se i 2 edukacijska treninga, koje je vodio asistent sa Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Aco Džakula dr.med.
Nakon analize stanja donesen je jednogodišnji plan aktivnosti. Svaka institucija je imala svoj vlastiti plan aktivnosti u koordinaciji sa drugim partnerima, a plan je i dodatno proširen na dvije godine.
Financijska pomoć je bila skromna i sav rad je najvećim dijelom uz određene napore uklopljen u redovne radne zadatke svih sudionika uz dodatne napore i entuzijazam dijela tima.
Otežavajuća okolnost bila je da se rad odvijao u tri različite, međusobno odvojene sredine (Korčula, Blato i Vela Luka), koje su bile različito pogođene problemom pa time i različito senzibilizirane i motivirane na akciju.
Korištene metode bila su kvalitativna i kvantitativna istraživanja (anketni upitnici, rad u fokus grupama, intervjui, kontakt emisije), tribine, predavanja, radionice, izložbe, predstave, savjetovanje, terapijski tretmani, edukacijske kampanje, radio emisije (i radio emisije koje su vodila djeca), obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv ovisnosti, sportska natjecanja pod motom Zdravi đir, Terenski rad i program smanjenja štete. Aktivnosti su planirane u skladu odabranih strategija i intervencija za određeni cilj:
Dostignuća
Projektne aktivnosti i rezultati ostvareni tijekom 2004. i 2005.
• Prepoznavanje potreba kroz grupe za raspravu, dane otvorenih vrata, istraživanja, informiranje javnosti itd..
• Zajedničko planiranje, provođenje i usklađivanje aktivnosti za dvogodišnji period
• Intersektorsko praćenje pojavnosti problema (stalna komunikacija, analiza i procjena stanja..) - Transparentnost i dostupnost podataka (izvršitelji: Zavod, CZSS, osnovne i srednje škole, policija …)
• Ukupno 24 predavanja djeci, 16 roditeljima i 2 nastavnicima (Izvršitelji: stručnjaci Zavoda, CZSS i škola)
• 188 radionica s djecom (Izvršitelji: škola)
• 2 anketiranja djece i roditelja (Izvršitelji: škola), obrada pšodataka (Zavod)
• 17 kontrola točenja alkoholnih pića u 17 ugostiteljskih objekata (Izvršitelji policija i tržišna inspekcija)
• 8 kontrola boravka djece mlađe od 16 g. iza 23 sata (4 u Korčuli, 2 Blato, 2 Vela Luka) (Izvršitelji: policija)
• 7 sastanaka kordinacije i 2 edukacije za članove koordinacije (Izvršitelj: organizacija - Zavod)
• Oko 20-tak radio emisija u tri lokalne radio postaje na cijelom otoku
• Povećana dostupnost liječenja: otvorena 2 nova Savjetovališta u sklopu Odjela za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti (ukupni broj povećan sa 2 na 4) (Izvršitelj: Zavod)
• Započet supstitucijski program za ovisnike o heroinu (do tada je najbliži substitucijski program bio dostupan u Splitu i Dubrovniku) (Izvršitelj: Zavod u suradnji s domovima zdravlja)
• Povećan broj ovisnika na liječenju od 20 na 65 (2005.g.) od čega je 15 u komuni.
• Započeo program smanjenja štete – program zamjene igala (Izvršitelj NVO Help)
• Otvoreno savjetovalište za AIDS, gdje se ovisnici mogu besplatno testirati na AIDS, hepatitis B i C (Izvršitelj - Zavod)
• Rad s ovisnicima na terenu 5 puta mjesečno (Izvršitelj NVO Život-Vita u suradnji sa NVO iz Splita Novi život)
• Kreativno provođenje slobodnog vremena - Izložba radova (Izvršitelj NVO Život- Vita)
• Posjet Komuni (Izvršitelj NVO Život-Vita)
• 3 Predstave “JA NE” (Izvršitelj NVO Život-Vita)
• Izrađen dokument Prijedlog minimuma tema za realizaciju Školskih preventivnih programa sa jasno definiranim temama i sadržajem za učenike i roditelje učenika VI r.o.š. do II r.s.š. (Izvršitelj stručno-razvojne službe osnovnih škola na otoku Korčula)
• Stav prema ilegalnim sredstvima ovisnosti i konzumentima u Korčuli i Blatu se promijenio. Zaključak s fokus grupa s učenicima srednjih škola: droga je dostupna, ali se stav prema ilegalnim drogama promijenio, više to nije prihvatljivo kao prije (Izvršitelj Zavod)
• Istraživanje o konzumiranju sredstava ovisnosti u Dubrovačko neretvanskoj županiji ponovljeno 2006.g. (Izvršitelj Zavod)
• pokazuje pad konzumiranja heroina na otoku, prvenstveno u Veloj Luci, mjestu gdje je problem dosegao najveće razmjere. U 2006.g. među učenicima srednje škole u Veloj Luci, barem jednom heroin je probalo samo 2,2% učenika za razliku od 10,8% u 2001g. i 9,8% u 2003.g..
• Istovremeno, prosječno trajanje redovitog uzimanja ilegalnih sredstava ovisnosti do dolaska na terapiju se smanjuje, iako je vrijeme prvog uzimanja ostalo nepromijenjeno (vrijeme prvog uzimanja uopće (15 godina), vrijeme prvog uzimanja glavnog sredstva (19), vrijeme prvog iv. uzimanja (21). Vrijeme redovitog uzimanja do dolaska u terapiju 2004.g. iznosi 7 g., 2005.-6, a 2006-5 g.
• Uspoređujući ovisnike u tretmanu prema tome tko je osobu uputio na terapiju primjećuje se značajna razlika između otoka Korčule i ostalog dijela Hrvatske i županije. Na otoku Korčula obitelj i prijatelji 2 i po puta češće dovode ovisnika na terapiju nego u ostalim krajevima Hrvatske.
Članovi koordinacije projekta (redoviti i povremeni) također su procjenjivali unapređenje efikasnosti cijelog sustava na otoku Korčula kroz upitnik (članovi zavoda za javno zdravstvo kao voditelji projekta nisu ispunjavali upitnik). Od ukupno 25 proslijeđenih, vraćeno je 15 ispunjenih upitnika. Evaluacijski upitnik za članove koordinacijskog tijela ocjenjivao je: uvjerenje o mogućnosti stvaranja promjene, vrijeme provedeno u projektu, osobni doprinos aktivnostima u projektu, komunikaciju i suradnju, procjenu unapređenja efikasnosti cijelog sustava na otoku Korčula, spremnost za daljnje sudjelovanje, prepreke i izazove, propuštene prilike, prijedloge za budućnost i zadovoljstvo cijelim projektom.
Upitnik je vrednovao odgovor od jako puno, puno, srednje, malo, niti malo (5-1)
Svi sudionici koji su odgovorili vjeruju da je moguće utjecati na konzumiranje sredstava ovisnosti i problem ovisnosti preventivnim mjerama, od čega je troje sudjelujući u projektu, povećalo svoje uvjerenje da je moguće utjecati na problem. Smatraju da je potrebno uključivanje svih subjekata (institucije, lokalna zajednica, djeca i roditelji) u zajedničkom koordiniranom radu. Proces je dugotrajan.
Komunikaciju među sudionicima je ocijenjena prosječnom ocjenom 3,25. 94% svih sudionika smatra da je zajednički rad unaprijedio komunikaciju a unapređenje komunikacije u odnosu na period prije projekta ocjenjuju ocjenom 3,1. Naglašena je češća i kvalitetnija suradnja između škola, Centra za socijalnu skrb, policije i zdravstva.
Ukupno je na aktivnosti projekta na cijelom otoku realizirano oko 1800 sati rada. S obzirom na rezultate koje očekuju, 54% ispitanika smatra da je dovoljno vremena za aktivnosti, dok 46% smatra da je vrijeme koje su proveli na projektu nedovoljno da se postigne rezultate. Svoju aktivnost i osobni doprinos projektu ocjenjivali su sa prosječnom ocjenom 3.
Svi sudionici smatraju da su sudjelovanjem u projektu unaprijedili vlastitu efikasnost, a unapređenje su ocijenili ocjenom 3,25. Zajednički rad im je također pomogao da bolje shvate svoju ulogu, pojasne očekivanja i granice prema drugima (prosječna ocjena 3,5)
Najslabijom ocjenom (2,7) je ocijenjeno unapređenje efikasnosti cijelog sustava na otoku Korčula, opće zadovoljstvo projektom 2,8, dok je najveću ocjenu dobila korisnost i potreba ovakvog zajedničkog rada koju su ocijenili prosječnom ocjenom 4,3.
Od 15 sudionika koji su poslali svoje odgovore (članovi uže koordinacije), 13 sudionika i dalje želi sudjelovati u projektu. 1 je odgovorio sa NE ZNAM i 1 sa NE.
Kao olakšavajuće činitelje nabrajaju već postojeće resurse u zajednici (ljude, sredstva, događanja, praktična znanja, programe, postojeće zakone, situacije, podršku i sl.), a kao izazov nejasno postavljene školske preventivne programe, nedostatak vremena, timskog rada, slaba suradnja s roditeljima, koordinacija projekta (voditelj koordinacije udaljen od otoka, rijetki sastanci i uvijek netko nedostaje, članovi nedovoljno komuniciraju međusobno), nedostatna materijalna sredstva za projekt, nedovoljno znanja i vještina, ali i nezainteresiranost nerad, korupcija i visoka tolerancija pojedinih državnih službi dovodi do ovako loše situacije u rješavanju problema ovisnosti.
Kao prilika koja je propuštena te prijedlog za budućnost navedeno je: sekundarna prevencija; potrebo razviti mehanizme za rano otkrivanje eksperimentatora i njihovo uključivanje u neki oblik savjetovanja, na vrijeme otkriti poremećaje u ponašanju i pravodobno djelovati.
Medijska uključenost; više medijskog prostora za sam projekt i izvješćivanje lokalne zajednice o donesenim zaključcima i rezultatima, u medijske kampanje i emisije potrebno je uključiti mlade.
Školski preventivni programi nisu bili jednakog kvaliteta ni kvantiteta u svim školama. U realizaciju Školskih preventivnih programa, potrebno je više uključiti zajednicu u aktivnosti u školi, surađivati sa vanjskim suradnicima, razvijati partnerstvo roditelja i škole, češća predavanja, tribine i drugi oblici rada za roditelje i učenike s različitom tematikom, ali i postupanje prema roditeljima u skladu s obiteljskim zakonom.
Koordinacija projekta; profesionalizirati vođenje projekta (programa). Jasno definirati zadatke i uloge, izraditi akcijski plan i dalje jačati suradnju među partnerima u zajednici. Potrebno je više radnih i edukativnih sastanaka, općenito edukacije i razmjene mišljenja i iskustava, kao i razvijanje modela evaluacije.
Zaključak, naučena lekcija
Opći je zaključak da otok Korčula nije moguće promatrati kao jedinstvenu cjelinu. Velika je razlika između pojedinih jedinica lokalne samouprave u pristupanju problemu kao i kapacitetima za rješavanje. Lokalni akcijski planovi i koordinacija bi morala postojati i na razini svake lokalne zajednice (općine, grada) uz pomoć i superviziju stručnjaka izvana (Zavod za javno zdravstvo, Škola narodnog zdravlja, i drugi stručnjaci ovisno o specifičnosti aktivnosti koje se provode).
Problem koordinacije i vođenja je stalan problem. Teško je održati intenzitet i kvalitetu rada na projektu, kada je on za svih samo dodatni posao. Potrebno je još više educirati sve sudionike projekta kao i provedbe ŠPP-a po školama (učitelje, nastavnike, ravnatelje), ali i definirati jasne razine odgovornosti za provođenje.
Iako se izražava nezadovoljstvo radom i neefikasnošću nadležnih institucija, posebno sustava represije, postoji opći stav da je potrebno djelovati, kao i svijest o važnosti zajedničkog djelovanja. Naglašava se startna pozicija u kojoj su predznanja i motivi učesnika projekta neujednačeni, a njihovo se djelovanje ne temelji na odgovarajućem definiranom programu.
No bez obzira na brojne izazove koji su pred nama, općenito možemo biti zadovoljni brojem realiziranih aktivnosti i unutar dvije godine projekta, kao i postignutim rezultatima. Moguće je napraviti promjene.
Kritični faktori uspjeha: suradnja, učinkovita edukacija javnosti i stručnjaka uključenih u sve sektore koji se bave problemom, ali ključnu ulogu imaju razvijena svijest o postojanju problema u zajednici, visoko motivirani ljudi iz lokalne zajednice i nevladinih organizacija, te uključivanje lokalnih medija.
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovnik, Hrvatska
Matija Čale Mratović, Ankica Džono-Boban, Marija Mašanović, Ivana Pavić Mikolaučić, Karmen Kmetović Prkačin, Asja Palinić Cvitanović
