Incidencija

Incidencija se temelji na učestalosti novih, incidentnih slučajeva neke bolesti, pa kažemo da incidencija mjeri promjenu (dinamiku). Incidentni slučajevi bolesti dobivaju se praćenjem populacije koja može oboljeti od te bolesti tijekom određenog vremena. To je npr. broj novooboljelih od neke bolesti u godini dana i obično se izračunava na 10.000, 100.000 ili 1.000.000 stanovnika. Primjerice, tijekom 2013. g. u Hrvatskoj je otkriveno 9.769 žena s rakom, što čini incidenciju od 440 novootkrivenih na 100.000 žena. Ovakve stope zovu se nestandardizirane ili grube stope. One su dobre za prikazivanje kretanja bolesti u određenoj populaciji u određenom razdoblju. Međutim, želimo li usporediti stope neke bolesti između dviju ili više različitih populacija (npr. dviju država), onda je prvo potrebno izvršiti standardizaciju, jer te dvije ili više populacija mogu imati (i u pravilu imaju) različitu strukturu stanovništva. Najčešće se radi standardizacija po dobi. Te standardizirane stope nisu realne, već nam služe za usporedbu.

Vrsta incidencije je i kumulativna incidencija, a primjer je 14-dnevna kumulativna incidencija novozaraženih osoba s koronavirusom, koja se računa na način da se zbroji broj novozaraženih osoba od koronavirusa na nekom području u posljednjih 14 dana te se taj broj podijeli s ukupnim brojem stanovnika tog područja i pomnoži sa 100.000. Primjerice, 14-dnevna kumulativna incidencija novozaraženih koronavirusom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na dan 29.11.2020. g. iznosi 518,6 novozaraženih na 100.000 stanovnika.