Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze

Tuberkuloza (TB) je zarazna bolest uzrokovana bacilom tuberkuloze(Mycobacterium tuberculosis) koji prvenstveno zahvaća pluća, ali se može pojaviti i u bilo kojem organu (koži, mozgu, kostima, zglobovima, limfnim čvorovima, probavnom, genitalnom, mokraćnom sustavu i dr.).

24. ožujka 1882. godine njemački liječnik Robert Koch  je otkrio uzročnika tuberkuloze, nazvanog po njemu i Kochov bacil. Stotinu godinu kasnije, 1982. godine, Međunarodna unija za borbu protiv tuberkuloze i drugih plućnih bolesti “IUATLD” predložila je da se 24. ožujka proglasi Svjetskim danom borbe protiv tuberkuloze , a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i mnoge druge organizacije pridružile su se IUATLD-u 1996. godine kako bi povećale svijest u borbi protiv ove bolesti.

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u 2014. godini u svijetu je od tuberkuloze oboljelo 9,6 milijuna ljudi, a umrlo 1,5 milijuna. Među oboljelima je oko milijun djece od kojih je prema procjenama 140 000 umrlo. Premda izlječiva i uglavnom preventabilna bolest TB je još uvijek vodeći uzrok smrti od zaraznih bolesti u svijetu. Svake minute u svijetu od TB umiru tri osobe. TB je vodeći ubojica HIV pozitivnih osoba. U 2014. godini najveći broj novih slučajeva TB zabilježen je u jugoistočnoj Aziji i zapadnom Pacifiku (50% svih TB  u svijetu). Zabrinjavaju i podaci uslijed neadekvatnog i nedovoljno dugog liječenja pojava TB otporne na antituberkulotike (MDR-TB i XDR-TB). Podaci WHO  o multirezistentno tipu TB (MDR-TB) u  2014. godini su oko 500 000 slučajeva i 190 000 umrlih.

Iako prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)  je  zabilježeno veliko smanjenje smrtnosti od TB od 90.- tih godina prošlog stoljeća do danas, preko 45 %, kao i smanjenje novooboljelih, TB je još uvijek bolest do čije eliminacije je daleko, i koja predstavlja veliki javnozdravstveni problem.

Moto ovogodišnjeg svjetskog dana  u borbi protiv TB je :  „Zajedno protiv TB„ koji ima za cilj  da lokalne, državne, vladine i nevladine organizacija, organizacije međunarodnog partnerstva  kao i nositelji zdravstvene skrbi pruže sve potrebne resurse,  zajedničkim naporima podižu svijest o ovoj bolesti i pojačaju svoje aktivnosti u obuhvatu svih oboljelih od TB te im osiguraju mogućnost dijagnoze, liječenja i izlječenja. Pri tome uz inovativne pristupe u poboljšanju testiranja i liječenja oboljelih kao i razvijanju novih alata u dijagnostici, lijekovima i cjepivu protiv TB težiti cilju eliminiranja ove bolesti kao javnozdravstvenog problema u naredna dva desetljeća.

Učestalost tuberkuloze u Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji

U posljednjih 10 godina u Hrvatskoj bilježimo smanjenje broja oboljelih od TB. Iako je  incidencija (broj novooboljelih na 100 000 stanovnika) od TB u Hrvatskoj  manja  od prosječne incidencije  u Europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije (prema ne zvaničnim rezultatima za 2015. godinu incidencija TB u RH iznosi 10,5/100 000),  ona još uvijek zaostaje u odnosu na pobol u razvijenim  zemljama  EU.

Dubrovačko-neretvanska županija ima niže vrijednosti incidencije oboljelih od TB od hrvatskog prosjeka, a posljednjih deset godina spada u županije  sa najnižim incidencijama oboljelih od TB u cijeloj Hrvatskoj. Prema prvim ne zvaničnim rezultatima incidencija TB 2015. godine  u Dubrovačko-neretvanskoj županiji  iznosi 4,0 novooboljela / na 100 000 stanovnika, te se približila vrijednostima oboljelih u najrazvijenijim zemljama  EU. To je svakako veliki uspjeh svih onih koji su uključeni u prevenciji suzbijanja i liječenju ove bolesti. Rezultat je to zajedničkog rada različitih službi od zdravstvenih (liječnici, medicinske sestre, …) do socijalnih radnika, odnosno čitave društvene zajednice.  Ali našu županiji ne možemo gledati kao izdvojenu cjelinu iz Hrvatske i okolnog područja, te zbog svog geografskog položaja i svoje specifičnosti ( migracijski protok ljudi,- turista i dr.), ovakva povoljna epidemiološka situacija ukoliko nema stalan nadzor nad kretanjem ove bolesti može se lako izmijeniti.

Više o tuberkulozi.

Voditelj Službe za epidemiologiju

Miljenko Ljubić, dr.med.